A M O S , O B A D I A K A
YONA
Asesen ka Ainakina Aidwara ka
Amos, Obadia ka Yona
F. Wayne Mac Leod
Light To My Path Book Distribution
Copyright © 2024 F. Wayne Mac Leod
Apedorosio kere eyuwaritai. Emamei adis atutubet naka eitabo kalo Na ebeit aitolomun komam
ekewadikan ecamakinit kotoma aiwadikaata.
Ikokoron kere dimikito karai kitijenikitai, elemunitai KO orionget kangol lo itolomuni Ebaibulin
New International Version of the Bible (Copyright © 1973, 1978, 1984 International Bible Society.
Edumunitai apedorosio nuka aitosoma kane jai Zondervan Bible Publishers, Apedorosio kere
eyuwaritai.) Ikokoron kere elemunitai KO “NKJV” New King James Version®, Copyright © 1982
by Thomas Nelson Inc. Kocamakinitete. Apedorosio kere eyuwaritai.
Ikokoron Lu itosomatai KJV elemunitai KO King James Version KO Baibuli
Amalan Na epolo noi nejai Pastor Ochuli Israel ka etimu ke, Lilian Mac Neil, Daine Mac Leod.
Korai komamete, ti mamu epatana aisiomo eitabo lo. Amalan da nejai ejulan ejakait Okiror Moses,
kanu aingarakin aijulun eitabo lo kamusugun toma Ateso.
CONTENTS
Title Page
Copyright
Nuka Kongaren
AITODIKIN NEJAI AMOS
1- AITODIAR ENABI
2 - ATUBOKIN AKWAPIN
3 - ATUBOKIN Isirael
4 - IJO BON ASEU EONG
5 - AITICAN NAKA EDEKE
6 - KOMOWAI EONG KOJAR
7 - ITUKWII NU IDINIKITOS
8 - AIYALAMA KANU Lo-Debar
9 - EBIRIJI
10 - EDITA LO KARAITO NAKA AKAMU
11 - AIJILILIUN KA AITALAUN
AITEGEARIO NA EITABO LOKA OBADIA
12 - AITAPOET KANUKA EDOM
13 - EITURO LO ABILA
14 - ANYANYAR NAKA ARONISIO
15 - AITAJARIO KA ITUNGA EJAKAIT EDEKE
AITEGEARIO NAKA EITABO KA YONA
16 - KIKITENARI TARSIS
17 - ANYARAUNIO NAKA EJAKAIT
18 - KANUKINYIO ISWAMAA NGUN?
19 - ACAKAKIN TOMA ANGOLOL
20 - KOTOMA AKOL AKOIK NA AGAR
21 - A RERENG NA IYAREIT
22 - KITORONOKIN NINEBE
23 - EKITOI KA YONA
About The Author
E
NUKA KONGAREN
itabo loka Amos erai adwarasit nejai akwap Na edulokin noi oboro
nuka akwap. Erai eyemutu naka akwap Na kobu kocamaki ake
arerengusio aitonyoun nges Kama ejai ekakoran arerengusio. Erai
da bobo eyemut ka echokon no epatan, nokobu kocam anyarauno naka
Edeke kosodi alimonokin akirot ka Edeke ka atiting toma akwap Na ejai
amunaun. Kotoma aidwar Na kere iwanyuni ijo akiro nuka aronok nu eyaun
amina naka iboro ka agogongu naka Edeke lo emina ainyakun iketunga
mama ke.
Kotoma aidwar naka Obadia, iriamun oni ka Edom, itunga nu eyaikina, nu
ejai adwaris. Kiwanyuni oni akiro nu mamu itemonokitai kiding inacan ka
aituputoor koduwe kes. Obadia erai eyemutu ka akwap Na ebiror kanu
epogete. Erai ainingosit nekijai oni airerior atiakatiakata kwape inacan ka
anacan kotoma Kristo. Erai Na aisitunete epone lo kijaria oni kane jai
Ejakait.
Yona erai eyemut loka etunganan lo kobu kowutata ka akote naka Edeke
kaijaar ke. Erai aputo ka Edeke lo emina lomam ejalakin Ike ejanakinak
nuka epali. Kitodikin Na oni epone lo epedoria Edeke angetakina nuke kane
jai ngol loka epali. Erai no eyemut ka Edeke loka aipikor kane ebirorori
etunganan. Eyangauni eitabo lo aisinyikokin ngun Lu ibelokinos komanete
ka ainakin kes amuno ka kawap naka adiakar ka ne mamei amuno.
Mam epelekinitai eitabo lo aburokin ngun Lu iwadikatai o baibuli. Ejai
nges kwape aingakinet aitotoro ijo toma atutubena ka aidwar ke Amos,
Obadia ka Yona. Kosiomo ngun lukitodikitai Jo kotoma ngin geunet naka
esula. Kilip emoyo loka Edeke aitodikin Jo abeit kokoro. Itosoma eitabo lo
aingarakin Jo ajenun ngun Lu isiomi. Kangin sula kere engetakin ka
aingiseta nu kiticaikineete kongaren. Kingarekinete Jo aitosoma ngun Lu
isiomo Jo kotoma aijara kon. Ebwaikinit eong da aputo naka ailipasinei nu
ibusakinoto kangin angetakinete nak esula. Oyanga apak kosodi airere
ekonitau kosodi ailip kotupite ailipasinei nu.
Akalipasit koraun eitabo lo ibore yeni kingarakin Jo alosit ka ainakina
kotoma oitabon luka, Amos, Obadia, ka Yona. Tetere da bobo ipedori
aisinyikokin, anonokikin ka aingarakinio kotoma autara naka aijaar Na ekot
Edeke. Kisirereng ijo Edeke Na itetemonor asiomo itabon Lu epolok
kaitutukete Na mojong.
F. Wayne Mac Leod
A
AITODIKIN NEJAI AMOS
Lo’iwadikat:
mos, ekawadikan loka adwarasit kana, iboit kocalo no enyaritai
Tekoa, kojai ikilomitan 19 {km} {12miles} angalakimak naka
okide KO Betelekemu. Karai nges ecokon korai boboda akorion
komametotori ka adio aitutorio kere naka enabene. Kobu Edeke konyarau
nges kaswam ke arautu ekeneran mama ejaasi iketunga aibois ke, apaarasia
ke ekabaka Uzziah lo {Juda} ka ekabaka Jeroboam lo {Isirael}, kejaret
kailajar ka abar.
Kauke
Apaarasia Lu kobu Amos kodwaritor, Isirael ka Juda kebaritos. Abara Na
kobu koyinaki itunga anyoun Kama ejai Ejakait. Iboro nuka akwap opotu
koraut ationis kapaarasia ke Amos ido kiyatakinos atiokisio. Adoteu,
amamutu ka adolit, epoget ka amuno Na emamei ayuara keraas
adiopediopen ka adiakanareta ka itunga ke Edeke. Inera Amos asurokin
adiakanareta nu, kingaingaitoi kane ejaas itunga ke Ejakait abongor mama
ejai ekes Edeke ka irotin Ke. Aitapoet ke naka ebiriji kobu kitodiki itunga
luka Edeke epone lo koputu kibirunotor kadoketait Na kibwaikinit Edeke
kes.
Ajokis Naka Eitabo Ka Lo Lolo:
Kitodikit eitabo loka Amos epone lo epedorio Edeke alemun ecokon no
mam itutoritai aswama akirosit Na epolo ka akwap. Mam Amos kapedori
epogete kanu asioman arai aijen naarai kamametotor. Karai etunganan lo
kapatan, itopoloutai kocalo kayeni didi kojatotori ka aswam naiepatan.
Kapedor Edeke ayangaar nges kotoma apatanu ke, kosodi aitaraun nges
enabi loka Israel ka Yuda. Erai Na ainingosit mama ijai oni ice nu kapotu ka
dumut arerengu nak aitutorio ka nu aijanakin. Epone ani epatanari oni
amunokin aok aitutorio ka aijen adepari Ejakait Edeke. Erai Amos
awanyunet ne kijaa oni ne kicodunor oni apogakin kanu aitutorio wok ka
aijen.
Kiwanyun oni nuipu koitabo Kano epone lo epedoroto iboro nuka akwap ka
abar amunaun oni kopone loka ekristayone wok. Kopotu itunga ke Edeke
kowanyutu ican akaulo karerengusio nu kopotu kes kodumunito. Kopotu
kosalakis esesenete akes arerengusio abois ka Edeke. Kopotu komunokinosi
akes agogongu adepari aingarenikno nak Edeke ka aitogogongio nak Edeke.
Erai Na acodunio naepol noi ka paarasia wok da.
Erai nak amina noi Edeke aseun aitosoma ecokon no epatana ener ka itunga
ke. Erai lo etunganan lo kajatotor kanu ikidioko. Kamametotor ka asioman
arai abar apogar. Kajai nges kwapu noi katutubet kes. Arai cepaki kepuai,
nes keyinakin Edeke eseuni nges. Araibo mam nges itumudikitai kwape
kice, ka abar Na kobu kowenikin mam kes. Kapedor apupun Edeke kosodi
einer bal ngol lo alacakin kotoma obor nuka akwap.
Inera eitabo loka Amos iboro nuka akwap, epoget, ayuara nak aisaba ka
aiyiun naibuikina. Kotoma abeit inera apaarasia wok.
E
1- AITODIAR ENABI
Osiom Amos 1:1
rok oni egeuna aisiom ka okauke aidwar, ejok ber oni ajenun
etunganan ka apaarasia ke. Karai Amos ecokon katutubet Na
ebakai Tekoa. Karai Tekao ecalo no erapaar, kojai ikilomitan
nepetai itomon ka kany angalakimak nak Betelekemu. Kiyinakin oni ekokor
no sodit ajenun ebe, erai Tekoa ecalo lo ekoriere. Mam Amos kerai enabi
kotoma ageunet ke, arai da mam kelomunit kotoma okale noka enabine
(kowanyu Amos 7:14). Karai ecokon no epatana KO calo lo ekoriere,
kocamunite aijar aijar nak aiyapaara. Arai otunganan lo kobu emoyo noka
Edeke kobu. Inabin kwii ice, mam nges kopon kitutoritete kanu aijanakin,
konye kobu kodumunite anyaraun Kama ejai Edeke. Karai ngun bon kakoto
nges. Nges erai eburi loka agogongu ka apedori. Kobu kisipedo nges alosit
kotoma agogongu naka emoyo loka Edeke, aimor ka ice ngun Lu keyinakit
Edeke nges kotoma atitingu. Erai Na ainongosit kotoma apaarasia wok.
Asioman Na ejok epol, konye anyarauno kotoma omoyo ka aitanapio
agogongu epolok noi. Epedor Edeke aswam nuiipu kocokon alomam
esiomit itia ecakoko Lu nabin Lu esiomito.
“Amos” apolouke “Alangir” or “ebwokan atiokisio.” Kerai ekiror no
kebwoikinit ake swam Ko: Isirael. Kalosi arautu ebwokan alangiru nak
itunga nuka Edeke. Alangiru naka adiakanareta kec kapedori aisisia kes.
Karaida ekote nen, kabilakina eke etau kanukes. Erai no cut epone no
kebeitor. Epone ani kapedoria aibecokin alimonokin karai emametotor ka
langiru? Ake amamutu ka asioman nak abeit mam kapedor ajaut ke epone
no dumunet acoa kamametotor ka epone kere konye ener kotoma alangiru
Na epol Na keyiinakit nges Edeke. Akiro nu epolok duc epote kotoma
otawon nu epupute alangir.
Kobu Amos kodwarite ikaru iyarei korok amaran nak akwap ijangakina
Isirael. Erai Na akirot Na epol noi kanu Amos. Aireikin ake aidwar katipet
kobu kolingakinite alimun nu kamaran ka akwap. Kawanyutu nu kebala
kokoron kanuta:
Mam kereka akwap emarani kanuka ngun, ka ngin itunganan da
yeniboie kotoma aibworo? Eebo, enyouni cut kwape Ecor, Ilapanai
kosodi abongori bobo kwape Ecor loko Misiri. (Amos 8:8)
Abu kaanyu Ejakait ebwoi edunyi ketem, kotema nges atiar, Kinom
acuneta, tetere ilokulokunos apeteta; Kobilibil kes kakwesikec kere,
Aari yeni egoli kakesikekileng, Emameun idiokakesi yeneker,
Emameun da idiokakesi yenekui.” (Amos 9:1)
Aputo Na isutakitai toma okokoron nu erai nak amaran naka akwap Na epol
noi Na eyanguni aijangakin akwap kere. Ijangarete acuneta nuka etem
koyinakinete ailokulokun aibirokin kwap ne ejaas nu emaete. Kobu Amos
kinerite nu ikaru iyarei kokau eroko ejauna. Atupite ekisil ke Moses,
awanyunet naka enabi kalo abeit erai aitodolikin nak aidwar ke. Kilimokin
Na oni abeit nukamunitos Amos. Kwape kobu adwarasit kodolio kotoma
aica, eke ejautene eyuara. Karaida mam nges esiomit kotoma osomero loka
abeit, karaaida mam nges ebunit kotoma okale loka inabini, kobu koyaite
apedori Na epol ido koponi koyaitete noi. Karai nges enabi loka Edeke loka
abeit.
Erai Na epol airere awanyun ngun nu kopotu kotakanutukotoma akwap
naka Isirael kotoma aparasia ke Amos. Edwarit Amos aprasia nu kipugatori
ekabaka Uzziah no Judah ka ekabaka Jeroboam no Isirael. Kenyaritai
ekabaka Uzziah loka ajokan. Kotoma apugan ke, kobu Edeke koinak akwap
ainapakin ka abar. Kobu kopedo aitelekar nuka asurupi ke ice nu edwarak.
Kobu kirigawu Yerusalem, kiyatak eke alalawu ke ka agogongu nak ajore,
ka ayaite apolopolosio nuka akoru. Kayongitai Juda apaarasia ke Uzziah
kojenar ka atutubete kere. Apak nak eyemut noka Yuda itodunit, kotoma
adoketait Na didi, erai apaki Na epol Na kapedor, kapaarasia nu kipugator
Daudi ka Solomon. Konye Jeroboam, karaida mam nges eyaitai kwape
ekabaka noka ajokan, kajaas arerengusio nuka abar akwap naka Israel.
Kobu Jeroboam kipugate adaub apak Na epol adepar edio ekabaka kere Ko
Isirael. Kobu kopedo ainyakun aiboisio nu kedemaritai kes ka apaarasia nu
ikabakan nu soditi. Kilajaar akwap, eyuwar, ido kobarite.
Ekoto aingiset aingisio: Inyobo keyinakin Amos edwari kotoma pak ka
Na? Inyobo eneri akiro nuka aronok arai nu nu eyarete kotoma apak Na
ewutar Edeke aisirereng Ike tunga? Kerai cut toma aibecokina kanuka abar
ke Israel ka Yuda kakotosi apupunu akirot ke Amos. Akes abar kobu
koinakinite kes ikulepek aipupu ayuwar (kowanyu 6:1). Kobu akes abar
koinak kes amamutu apodo ka anonoku kotoma omoyo. Ekabaka Uzziah no
Judah mamu kobu kopodokin nuce kanu abar ke, ido akwap ke da alopete
koputu ileici kirumata kanu aridakinite ka apalunite nuka ican (kowanyu
4:1).
Ekokoro no sodit ileleba apolou. Kotoma okokoro no bon kikamuni oni
epone ka ejautene ke Amos. Kisisiauni oni ebe erai nges etunganan lo
enyaraunit Edeke aikwengar itunga Lu ejaarete ejare kes bon. Mam ake
apedori ingita ido itutubit nges einer ne ejaas itunga kwape abwoikiniton
Edeke. Anyaraunio ngipengin eyinakinit nges ener ka oni da. Kayinakis aok
aijen kere nu ebala nges.
Nutupitono:
Inyobo ikotori oni asioman ka adoketait kwape iboro nu
epolok noi kotoma okaru wok? Epone bani epolokototori kes
atupite anyaraunio nak Edeke?
Anibo adoketait nak asioman Na ejatotori ka Amos kanu
aijanakin?
Inyobo akurianu nak iboro nuka akwap?
Iwanyunitor ijo elope itamakin aijanakin bon kolemarite
Edeke awaii? Inyobo idumuni ijo kanu epogete Kano?
Aiibo ti ijai ijo lolo korai komam kerai kanu aswam ke Edeke
kaijaar kon?
Inyobo cut kotoma aitebeikina eyangarit akon aijen Kama
ejai Ejakait Edeke?
Kanu Ailip:
Ibuinikina lemu Jo alosit kotoma ayongit naarai obujo
koyaanga elope ebe emamei ijo adoketait nak asioman? Ilip
Edeke kitim jo koinak jo atitingu ka acamunit naedolit
aikunyakin ngaren kotoma agogongu ke.
Ingit Edeke apukori akon konyen kotoma oboro nu ejaas
elemari ijo kama ke
Imala Ejakait kanu arerengusio nu kijaik nges ijo. Koyanga
apaki adio ajenunu ake jokis kotoma aijaar kon.
Ingit Ejakait aitodikin ijo nuipu ka nuipu kwape ejaar akoni
amuno nges. Imala nges ebe nges bon akon amuno
K
2 - ATUBOKIN AKWAPIN
Osiomo Amos 1:2-2:5
otoma aitonor wok naka okau, koponi kitodikin oni enabi Amos.
Kilosi Kwan oni asesen ake akiro. Egeunit ekokoro lo yareit ka
alimorete Na abunore ke etube ka Ejakait. Itupusitai Ejakait
kotoma okokor no kwape ekajion loka polon ebunit Ko Yorusalemu
atubokin akwapin. Nape eyapuni nges, irurumakin nges kwape engatunyu.
Etupakin nges airuruma. Ewokete inyia ka kuju naka emoru kere alukun
nges. Mamu no erai ekajion no Tai Tai lo ebunit Ko Zion. Erai no epol no
tukuriani. Edeke loka akwap kere. Ejai ayangaun ake angolopa asurokin
akwapin.
Kiwanyuni ijo ebe kingin ngolopa egeunenei ka akiro: “kanuka
adiakanareta auni arai awongon.” Aitetemunete Na esubit bala ibore yeni
ducu etapit Amos aitosom kapaarasia ke atamar ebe apolor adiakar kotunga
ka kwapin. Erai akirot ebe etubokin kes adepaar abuonokinit. Etemoto oni
itubesia ke ekajioto lo apolon etubokin akwapin nuka alolo.
Damascus
Egeunit Edeke aibwaikin igelito asurokin eboma lo Damascus KO Suria.
Kobu itepesen nges kanu aicom Gilead ka “anyodoi nu ejatotor ka ikela
nuka asuwa." Enyodo erai acuma Na itosomao aitiak alosi kane jai agugu.
Kisomatai ka akitoi kojatotor ka ingaroi nu eyitaka (kanu, erai asuwa nu eja
ikela) ka kwap ke. Kiriarete imongin anyodoi omisiri no ejai alosi Na
etubitubitai kanu aitiaka agugu kanu acamakin alosi asakio. Ebala Edeke
ebe kobu Damascus kiciomo itunga luka Edeke kwape iciomata imongin
alosi. Mamu kecamakin adiakarete Na alosit mam iticanitai.
Kanu akes adiakanareta asurokin Ike itunga, kobu Edeke kolimoki itunga
Lu iboete KO Damascus ebe elosi nges aijukakin akim Togo loka Hazael,
ekabaka lo oboma. Ejauna Hazael apaarasia nuka enabi Elisa. Kobu
kipejokite Elisa aingitun ngaren nada Ike koku Ben-Hadad no kadeka.
Kewanyu Elisa nges, kobu Edeke kopukoki nu elosi ekabaka lo aiswamakin
itunga Lu Isirael. Kobu Elisa komonyo kanu apukokinio kosodi Hazael
aingiti kanu aimonyo:
"Inyobo emonyia Ejakait ka?" ingisit Hazael. "Naarai ajeni aronis
na ilosi ijo aisomakin Isiraelin ," kobongoki "Ilosi ijo aweikin
aiboisio kes nuka apolok, ayaar ekatumunak ka akwar,ainuk iduwe
kwap,ka asiolo angor kes nu epotiete," (2 Ikabakan 8:12).Kiwanyun
oni kotoma Amos isumunikit Edeke atubokin etogo loka Hazael
kanu aronis na isomakin nges Isirael. Kalosi nges aijukun etube
loka akim okale ke katubokin Ben-Hadad kanu adiakanareta ka
papake. Karaida epolo nges agogongu, ake aiboisio mam epedorete
ayuwari nges kapak naka anyunyura ka Edeke. Ben-Hadad ka Ike
tunga kasalakinete emamei ayuwara kane ejai ekajion loka apolon
Edeke loka Isirael. Ekeki loka apolon lo Damascus ebilakino kwap.
Elomari Edeke toma oibuga ainyakun kwap cut aitisisi.
Ikabakan luka aditoto naka Aven ka Beth Eden luko Suria kwes da elosete
ainakin aimar nejai Edeke kanu kangun luisomakinite kwes itunga ke
Edeke. Lu iboete ka Aram, eibuga no eyapesi korucokina ka Damascus,
irukutario kinga kanu kes adiakar. Kalosete atwaniar Ikes iboro kere naarai
kopotu kibelokis Ikes ipuran nejai Edeke kosodete asurokin aiyar Ike
itunga.
Kisisiauni oni kane ebe ejai aidunyakina ka epaperone kidding Edeke ka Ike
iduwe. Amamutu ka ayongit arai apelekin aiyar iduwe ka Edeke erai
amamutu ayongit Edeke. Epatanakit Edeke atubokin imusagon kape ka
ngun. Etube ke Edeke KO Damascus ekoto kisiitu oni ebe ekoto oni acoite
epone lo kiyaitor iduwe luka Edeke.
Gaza
Aijen kere anyoun KO Damascus KO Suria Toni Gaza, oibuga lo ejai
angalakimaka naka Yorusalemu kotoma atutubete naka Philistia. Itepesenit
Edeke Gaza kanu aijodor icaloi nuka iduwe nuka Isiraelin kwape ibulesin
ka agwelanar kes Edom. Mam Philistines ka podokinotos Ike’s ibulesin,
kapodokinitos kes nu kedumunete kane ejaas kes. Kobu Ejakait Edeke
kimuwa eponelo eyaitere agwelanari Ike itunga toma obulesene naarai
kobudo kitidisa epone loka ake mina aitaraun iboro Lu gwelan ka agwelar
kanuka ameda. Kipedori oni awomokin nu ewomowomoi Edeke ka nuwok
ka paarasia nu ebelar nu ikaru kanu ne kiteo oni itunga ekotosi aswamu
ameda. Kitukurian oni ngun nu ititingikinit Edeke Iphilistaini kanu adiakar.
Kisumunikit Edeke ebuni nges aicweikin akim arwatatin luko Gaza. Kwape
kopotu kes kosurokinitotori Isiraelin ka aicwe arwatatin luka eboma,
kwangin isomakino kes da. Akes arwatatin icweikino kwap, mamu
epedorete adumun epone lo ingarakin kane jai loka surupi kes. Eyangaaro
kes da kwape keyangaritotor kes icie. Emamunos kes ka gogongu Na
epedoroto aitibwoun asurokino. Abar kere Na kopotu kotukokito eyangaaro
ido etubitubete luka asurupo kes.
Ashdod And Ashkelon
Ekokoro lo 8 kilimokinit oni ebe ikabakan luko Philistine luko Ashdod ka
Ashkelon elosio kes da atiyar. Kwes da elosio atubokin kanu ayayite itunga
ke Edeke epone loka aronon. Kwape engarenok, elosio aiting kes idiope
diope ainakin aimara kes ne jai Edeke ka aitepesenio kanuka eponesio kec
nuka ronok.
Ekron
Elosi Akan ke Edeke asurokin luiboete ka oibuga/ore lo Ekron. Elosete kes
da atwanar idiope idiope. Mam etube ke Edeke ebwoun kiton iphilistain
kere atwanar. Kadedeng etube, konye kadolit. Katwakete naarai mam
koputu koyongat itunga luka Edeke.
Tyre
Itunga nu ebeit atubokin eras Lu Tyre (1:9-10). Iwanyuni ijo ebe kes da
ejenikitos ajakar kwape Iphilistain. Kwes da egwelanaritos icaloi luka
iduwe luka Isiraelin ne jaasi Edomites. Kotoma asoma ngun mam kopotu
koyongata aitutukete naka enacane ka Isiraelin Inyobo aitutukete Na
enacane? Ice kejulak iyiutos bala kerai kapaarasia ke Solomon. Atupite 1
Ikabakan 5:1-12, Ekabaka Hiram loka Tyre kobu kingarakinete ekabaka
Solomon aiduku Etemu loka Ejakait. Kane Amos esula no 1, kekote nene,
kiwanyun oni itunga luko Tyre ebilakinete ebotete iduwe luka Isirael
kacamunite agwelar obulesene kanu aileleba isaono kec. Mam nu eputosi
kanu kopotu kisomakinos Ejakait Yesu Na kebilakini Yuda nges ebotete ka
isirigin akaisauni nuka a silver? Mam abilakino nak epapero erono noi
adepar amorosit ka no asurupi? Elosi Edeke kadolit aitican itunga Lu Tyre
kanu kes agwelanaran Ikes ipaperokwape ibulesin ne jaasi Edomites.
Kojenu na ebe aiticanete ke Tyre eputokinoso ka no Gaza Icwei kino ake
rwatatin ido esalakin emamei aingarakinete.
Edom
Erai Edom akwap Na etupakin (1:1-12). Kidau oni awanyun ebe kirumitos
kwes ileic kanu agwelanar Isiraelin kwape ibulesin. Kapedori ece
awomowom ebe erai Na kiding naka akiro Edeke atubokin kes, konye erai
Na adiopete KO musagon kes nu ipu: Kopotu korukitotori inacan kes keda
akwarasi komam itodikitos aitim.
Kiyitu ebe eraasi Edomites alibunete ka Esau, onacek Yakobo Na kobu
kitarau kes inacan kes Isiraelin. Nen ibucaritotor kes agwelet Isiraelin
kwape ibulesin kec. Kageunete kokau kajai amamutu acamanar kiding
ikalia nu iyarei. Atupit Amos, amamutu acamanar kobu kiyatakin noi. Kobu
anyunyura Na kolot komam irerioritai. Mamu Edom kejatotori ke epudi
loka abwaikin iboro jokan ka Isirael konye kobu koseu amamutu acamanar
ka adwaris. Kanuka ngun, kobu Edeke kisumunik aijukar akim naka etube
asururokin kes. Iboman luka Teman ka Bozrah icanicanawo. Akwap kere
elosi ajenun anyunyura naka Edeke.
Aibo ejai akwap naka Edom lolo? Mamu bobo ejai. Emurwokin ekekiror.
Kanu ainger aitimonor, Kobu Edom koyangu anyunyura ka Edeke nejaas
ikulepeki. Etakanikinete kwangin mam ejaas nu esunete acamakin ainok
nak adwaris ka amamutu acamanara ainok ka awate kes. Ejai itunganan
kotoma aijaar kon yen inger ijo aitim? Ejai onac arai inac yen ipuda Jo
acamanar ka nges? Karai inera Edeke kajo nukamanar ngun, isisiau kane jai
Edom. Olema awai adwaris ocamanaros.
Ammon
Akwap naka Ammon nges erai akwap Na etupakinit atubokino (1:13-15).
Emusago kes Ammon’s erai ajaut ka itawon nu ekotosi adumun adepari
nuce. Ekapakina angerere angor nu epotiete keda akwaras arai, aswam
ngun epedorete aiyatakin eikoru kec. Kanu akote adepar nuce, koponi
kotubituboi itunga. Akote Na ebwouni kane mam epedorio aisimonikin Ike
ipudesia nuka aronoko. Etapit duc nges apol noi ka aiketara ka adepara ne
jaas itunga nu etiroro.
Mamu Edeke ekoto eranga ido epedori aitican Ammon kanu ka ngun. Akim
nak anyunyura ke Edeke kalosi anyamaar Ike’s iboro. Kwape ekwam lo
ededeng, epedori etube loka Edeke aibirokin kes ka apiar awai. Ekabaka ke
Ammon ka eswomaka ke, kapedorete alosit kinga kodoete akanini ka Lu
asurupo kec. Akes alupok ka iboro kec elemaro kane jaas kwes. Ekes
eranga kesalakinit cut mam imonikina.
Moab
Kotoma osulai 2, Ebwoi Moab kakonyen ka Edeke adumun eke etube.
Kileicikit Moab kanu aicwe akojo ke ekabaka loka Edom. Karaida mam
Edom ejaari kwape ekotori Edeke, kamamei Moab apedori ayangar nges
alopete aiswamanar ka ekabaka loka Edom. Aicwe ake kojo kitodunit Na
amamutu ayongite Edeke. Karaida kadolit Edom atubokino kanuka arukitor
Isirael ka akwaras, mam Moab kadolit kanu aicweikin akojo ke ekabaka.
Kotoma kanu ekoto oni aistikino kanuka Daudi, no kobu kidarakinite noi ka
atitingu apaki naka Edeke ka ekabaka Saul. Kajatotori ka arerengusio nuipu
aiyara loka asurup ke, kobu konger aswamu ngun naarai kainakit Edeke
Saul akedoketait naka apedor. Kobu koyongakinite nuitutubit ka apaki naka
Edeke loka Apedor karaida mam nges kobu kojenunite Ike irotin. Kobu
Moab kiswama ka aijulakin. Kanu akes adiakar, aiboiso nuka ayuwar nuka
Moab etiaro. Kalosi akwap adore kiding naka ecelete noka apolon ka
abulonor nak arupepe naka ejie. Ekabaka kes etwani ido esalakinete
emamei engarenon ka ayuwara.
Ejai aisisia Na epol kanuwok. Karaida mam oni kipedor aileicikin kanu
aicwe akojo ke ekabaka lo erono, kipedor oni aileicikin kanu adedengu ka
akiro ngun nuinerio ka acoit asurokin engarenok nu elemunit Ejakait
aibwaikin ayait oni. Mam kes ibusakinit aok amuno. Epodorete kes
amunarite koponesio kec. Epedorete arautu nuka aronok. Karaida, mamu nu
itodunete awok aitoronio ka aisipege. Ekot Moab koraun ne isisia epone
naka acoit no ikotori oni kajaas kotoma koidicane ka ngun nu awanyu
Edeke edolit ainakin apedori ayaite oni.
Judah
Akwap nak awasia na itetemitai kane kotoma okokoron lu erai Judah (2:4-
5).Adiakanareta nuka akwapin karai adiakanareta asurokin etunganan nopa
ducu ,Adiakarete ke Judah erai asurokin Edeke. Ake aiticanete, kekoteneni,
ebuni aroniari noi kwape naka akwap Na mamu ejeni Edeke. Kobu Judah
kongerite ekisil noka Edeke. Kobu kibelok epura ne jai Edeke loka abeit
kosodi aima aputosia. Kanuka kanu, mamu Edeke kepedori abuonikin
aijukari etube loka akim ne jai nges. Kalosi akim anyamar Yorusalem.
Karaida eraas kes itunga luka Edeke, Judah da kabeit abongonokin nejai
Edeke kanu akes aswamisio.
Erai nuka awumokin ebe itunga luka Edeke da ejaas toma aiwadikaite nak
akwapin nu mam ejenete Edeke no ebeit atubokin. Itepesenit Edeke
akwapin luka okinga kanu ayaite itunga kwape kakes erono. (1:3),
Aitubulesen boniki (1:6), amunaun epaperone (1:9), amamutu aitim inacan
ka anacan (1:11), eranga (1:13), ka amamutu ayongite engarenok (2:1).
Elacakina kokanisa noka aloloI kotoma oponesio kangun? Ejai atiakatait
iwok ikanisan ka aiboisio ace nu isomata itunga nukec bon? Ebwoete
ikanisan wok kwape ekajenak nuka adolit kiding naka amuton naka akwap
kane ejaas kes? Akiro nuka Amos eras nuwok da. Kinyarit nges oni
airereikin bonik katupitos awanyuneta ngun nu bwaikinitia ngaren kotoma
osulai nu iyarei.
Koyanga apaki adio kwape kwana airerior ngun nu kisisia oni kane. Ongici
ekoni etau ka epaperone kon ka itunga kaijaar kon. Ileicikit arai ijenikit ijo
kadiopete kadiakanereta kanu? Karai kwangin, itoronikin Kama Ejakait
Edeke. Ki longari Jo kosodi ainakin Jo aipikori akoni adiakar karai
kibelokin Jo ne jai nges kotoma aitoronikin.
Nutupitono:
Itelekarito Ikristayon kopaperone kec ka Edeke adepar nu
mam Iyiunito? Ka nuki nyio arai inyobo mam?
Kitiriana nu kiwanyu oni kane ka akwap kon arai ekanisa
loka apaarasia kanu. Nu nyoika epedori Edeke alimokin akon
akwap arai ekanisa loka lolo?
Inyobo iwomit ijo ejatotori iceleta arai atiokiso kiding
keyiunaka kokanisa lolo?
Inyio ewutas ikokoron nu alimokin oni epone lo ebeitori oni
ajaut nejaas engarenok wok?
Nuyoika kisisiauni oni kasiometait kana ipudesia ke Edeke ne
jaas Ike tunga?
Kanu Ailip:
Kirere ekoni tau awanyun arai ejai edio ejautene kere no
ekoto aitetenio.
Ejai itunganan yen epupi adio ationis aidicakinor arai
aipaperikin? Ilip Ejakait aingarakin Jo acamanar ka
etunganan ngon kotoma amina naka Kristo.
Koyanga apak ailip kanu akwap kon ka ekanisa kon. Ilip
Edeke kitangaleu iboro ngun nu ekotos aitangaleunio.
Ilip Edeke aitim Jo kanu apak ngin namam ijo ijenia iketunga
ka aingarenikin Na ibwaikinit nges kuju kon.
Ilip Ejakait ainyakakin aimorikikina okanisa Ke.
K
3 - ATUBOKIN ISIRAEL
Kosiom Amos 2:6-16
otoma asiometa nuko kau, kapotu ka ngicata itubesia ke Edeke
kotoma akwapin nu ipu. Erai kwana apak ke Isirael ido itereikina
ka aitepeseneta auni kane jai Edeke. Angicata bere oni
aitepeseneta nu kaidules.
Nasodit, itepesenit Edeke Ike tunga amamutu ka abeit ka eranga. Kowanyu
ko kokoro 6 ebe kopotu kogwelas ekadolitok kanu a silver ka nuipudasi
aingarakino kanu asapatun arei. Akiroto “a doliton”, kotoma Ayonanin
apolouke etunganan lo ericit ekisil, ekot aitun ebe ekisil noka Isiraelin erai
ekisil noka Edeke. Ejenikito Isiraelin adiakarete adiope kwape Edom (1:6)
ka Tyre (1:9). Kitubulesenei Isirael nu mamu ibore ejenete kanu amedaikin
kes bonik.
Okokoro no 7 itepesenitai Isirael kanu aicakacaka akwesi kanu ican kwape
icakacakata apuwa Ko kwap, Aitetemunete nakitete Na king James ebala
ebe, “koputu kiyengakisi katipet akaulo apuwa naka akwap naka ajai akou
ka lo ican.” Apolouke kamamatotor ka aitimarai opodokinit ngun nu
ipudasi. Mam kapodokiniitos arai ejok arai eron. Kapedorete aicak lokican
katipete kwape icakere apuwa naka akwap. Karai ejai ibore yeni ekoto Loki
can, kinerunete kosodete adumun acowa Na elemarata kane ejai Loki can
aimedaikin ikulepeke. Mamu kes boni icacakaete lukican, kilimokit oni
ekokoro no ebe koputu kopotu kimikitos abeit ne jaas Lu eridakinitai.
Kopotu eka tuboko luka akwap korokiata iponesio kosodet araun nu
epodokinito Lu ejaas ikapun bon. Kanu kanukicanka nu ipudasi, kekotenene
da, kemamei ameda ayuwar kes. Koponi kocakarai awai kosodete amamutu
ayongit ekisil noka abeit.
Na esesenia Edeke Isirael kobu kowanyu itunga kakwap eperete kokwap ka
abilai konapito anapito nu elemunitai aisumuneta nuka. Ebino lo kemasete
kotogoi ka idekesio kec kalemunio Kama ka ngul nu eridakitai. Kopotu
kimedata Kama ejaas ngun Lu emamei arerengu nu ipudasi ka nuki can.
Kilelebata Ike isawon keda isirigin luka elemunio kogelito. Kitanapata akes
wate keda igoene luka alemunio kanejaas ngun nu mamu kapedorete aidar
Ike’s ipudesia nu elangir. Kowanyu epone lo kopotu komenata ileici kotoma
aswamu nu. Kopotu koyangas iboro nu toma otogoi luka idekesio kosodete
aitosoma kopucito luka ediniAkwap kere kajenikit kanu epugae noka
aronon, eranga, ka ecudete.
Kajenikinitos iduwe luka Edeke akiro nuka adoteu (okokor 7). Itodunit
Amos kane papa ka okoke kapedorete aisipaper ka ayelo da apese adiopete.
Ecai da cut ebe inera ekokor epaperone loka ayelo, mam ecai ikaru nuka
apese nu ewomitai kane. Akirot “apese” kotoma akituku alope, itodei ibore
yeni beru yeni duc erai yeni ikaru kereageun ayeni didi toni atumunan.
Epedori araut ebe nuiwadikatai ne kisimikit oni ayelo naka ajena Na erai
apese Na elimoritai
Na ejaasi ka ajena ka ikiliok. Epedori Na da aitodun aitetemonor naka
emalayane nuka idinin Lu etapit amamutu aijene Edeke. Nu ecaete, kes ebe
epone no ebeitor ajaaria nu kitemonokit Edeke kotoma akirot ke koponi
sipegai. Edukone ka ayelo koponi komoromoroi kanuka kangun, ekiror ka
Edeke mamu kayongitai. Kiyitu ebe eraasi Lu iduwe luka Edeke Lu ejaasi
aitipege aicorakinata ka Edeke.
Kajenikinitos iduwe luka Edeke ka aibelokin ekes ipuran ne jai Edeke
karaida ake arerengusio nu ka bar. Kokoro 9 Enyarit Edeke Ike itunga
aiyitun iboro nu epolok nu isomakit nges kes. Enyarit nges kwes aiyitun
epone lo keyaria nges Amorites nu kopotu kobwata kiding kes ka aiboisit
naka aisumunete. Karaida ke wujaka kes kwape ikito Lu enyaritai cidar, ido
kogogongo bala aoks, kobu Edeke koyara kere koyinakin akes akwap Ike
tunga. Koponi koyararai nuka surupi nu cut kwape ejepakinere ekitoi kwap
ka arutun. Mamu ka pedorete bobo aitukurian itunga luka Edeke.
Isitikiti Edeke Ike tunga apak Na kopotu kes kodaut kobulesene Ko Misiri.
Isitikiti kes epone lo kelakuna nges kwes kane jai pharaohs lo Misiri no
kadedenge. Isitikiti epone lo kobu kidaritori kes kotoma okaru akaisangon
ka amoding. Kolimoki kes epone lo kobunio kitolositori kes ka kwap naka
Amorites kosodi ainakin kes akes akwap naki isumunikitori nuka papakes.
Mamu arai irwani tipete kobu kititwanarite kes kwape itunga.
Kobu Edeke da bobo kitonyou Ko kiding kec inabin ka Nazarites kane jaasi
Isiraelin. I nabin ka Nazarites kopotu kolomasi toma amina ka edicane keda
Edeke. Kopotu Nazarites kiyapoto aiyapositi naka atiakunio mama ejai
Edeke. Kopotu kisumunikisi aijara kanuke ka amamutu amata a wine arai
ajon nu egogongo. Kopotu kes da kongeroto aitubu Ikes itima kwape
awanyunete naka atiakara ne ejai Edeke. Kabeit itunga nu ayongite kane
ejaas oyudayana, konye opupoki abongokinete ka Isirael ne jaas kes. Mamu
kopotu kitodutu ayongite cut. Kopotu koyinakis Nazarites aimata a wine,
ainakin kes aibil aiyapositi kes ka Edeke. Kopotu koinakis Nazarites aimata
a wine, kangun, kwape inabin, koponi kicorakinai mam bobo aidwar. Mamu
itunga luko Isirael kapodokitos nu etemari Edeke ne ejaas kes. Mamu
kopotu kopodokinitos Ake kirot.
Eraun Bo etube loka aputani kanu adiakanarata kanu nuipu ne jai Edeke?
Kalosio aitican Israel kanu epal ka amamutu apodokinit Edeke ka Ake
kiroto. Kwape amagalit Na ipimawo ka iboro ke kere, kwangin kopotu
adiakanareta kes kolangirikis Edeke (ekokoro 13). Akan Na elangir naka
aitican kabunokin kes. Emamei yen elosi aiku. Nu epatanakiti aibelonokin
mam ibelokinos. Nu egogongo da, mamu egogongoros. Ekajion da mamu
epedori ayuwari ake kuwan elopete. Eka dian ekojo mamu epedori aibwo
ka lupo. Kere kibuikino akerite kane ejaasi ekadedengak kwape
ilelebunotori luka asurupi apolou kes. No kawomiti aisi ka akejene, ka lo
edokini asigiria kanu aibelokin kau, ikamunio kere kosodete awanyun ican
etube loka Edeke. Karaida ekajioto loka acoa ka kere ekeri ka kuriau.
Kesalakin Isirael emamei ne edumunia aigarakin ka pak naka anyunyura ka
Edeke. Emamei yen ekui.
Kisitikit asiometait Na oni ebe araida itunga luka Edeke kadiope apaaran
ebongonokinete kanu kangun nu eseunete kes aswam apaarasia nuka aijaar
kes. Anibo eraun akoni bongokinete ne jai Edeke apaki ngin? Mamu ijo
ipedori aibwa akoni adiakanareta apak ngin. Mamu ijo ipedor ajautu ka
agogongu na edolit arai aibelokin ejok ainac etube lo. Akon ayuwara bon
nges abunore ne jai nges ailongario. Edolitos awokot nuka Yesu arapiar oni
adiakanareta wok kere konye ekot Jo aijaun aitimio. Siri kiraun kwape
itunga nu asiometait kana atwanikin adiakari kon. Iteten ekon iboro ka
Edeke lolo.
Nutupitono:
Koponi kitepesenai itunga luka Edeke kanu eranga, adoteu ka
amamutu ayongite inabin ke. Ejaas adiakanareta nu alupok
wok lolo?
Epedori Edeke kinera ka ekanisa lo kapaarasia wok kokoron
kanu? Itetem.
Anibo airiito nu ebwoete kokiding Jo ka Edeke lolo? Kobu
Edeke kolimoki Ike tunga ebe karaida ke wujak Amorites
kwape cedars, atubokini akwap ka arutun. Epedori Edeke
aiswamakin Jo ngun lolo? Epedor nges aitub ka arutun iboro
ngun Lu ebwoete kiding Jo ka Nges?
Kanu Ailip:
Ilip Edeke kijuk emoyo loka aitoronikin akwap.
Ilip Edeke aitim Jo kanu apaarasia nu mam Jo iyongitor ngun
nu kipolokitos Jo.
Ilip Edeke aitodikin Jo ibore yen ebwoi Ko kiding jo ka Nge.
Ilip nges arutun ka kejen.
Imala Ejakait naarai erai nges Edeke lo edolit ido elosi
atubokin adiakar karaida ejai kiding ka itunga ke.
I
4 - IJO BON ASEU EONG
Osiomo Amos 3:1-15
diopete koboro nu etioko nu ebeit oni aitoro ka kwap kana erai
abilakino ebotete Na kangin yen minata. Abeit cut ebe kiyinaki oni
aok awate ne ejai itunganan ka ayinakin nu ipu kanukes eyinakin
abilakin ebotete apipilu Na erono noi. Kobu Edeke kitoro toma apipilu ngin
kotoma kodicane nges ka Ike tunga ka paarasia ke Amos.
Egeunit Amos kane enyarit iduwe luka Edeke apupokin akirot naka Edeke
Na ajai kanukes. Egeunit Edeke kokoro 1 aisitikin Ike tunga epone lo
kalemuna nges kes Ko Misiri ne ewanyutotor ican noi. Ka dayo
kicikakinitete akwap naka eyayitene loka Imisirian. Koponi kitidisiarai
arautu ibulesin aijanakin nu epolok. Kotoma adoketait adiopete, kobu
Pharaoh Kicoraki ayario naka iduwe nuka Isiraelin kawomite Pharaoh
Aitoliori akwap ngin Na itukurianit apugan ke. Ilukumin ka ilukumin nuka
iduwe koponi koyarai arai acakakinio Nile kwape kawomitori Pharaoh
Aitoliori akwap ngin Na awomit nges kwape aitukurianete ne jai apugan ke.
Karasi nu apaarasia nu ti mamu imurokinete Iyudayan, naarai kerai
adoketait Na kobu Ejakait Edeke kijukuna eke bulesit Moses. Mama ejai
etunganan loseuna kobu Edeke kitodu ake pedor ka aumonokineta alacakin
Ike tunga kane eridakinitere. Enyarit Edeke Ike tunga aiyitun ngun kosodete
abongun ne ejai Nges.
Okokor no 2, kilimokinit oni ebe akwap naka Isirael nges akwap Na eseunit
Edeke Ko kalia nuka akwap kere. Kepedori aseun adio kwap kere Na ekoto
Nges. Kajen Edeke ebe kapedorete araut itunga Lu epali kageunet, konye
koseu kes kosodi abukokin ake arerengusio. Kotoma kes, kobu kitodunu
akwap kere. Kerai kwes kejaunak asianut naka Edeke konye koputu
kogiroto asianut ngin. Kadumunitos arerengusio ka Edeke, konye kibelokis
Ikes ipuran ne ejai Nges. Kijukarit Edeke Ike inabin aikwengari kes.
Kainakit ake apukokino konye kogirio. Ngun kibecokinor akes aiticanio.
Karai isiomi Jo aijulunete Na ipedori ijo araut aputo etuwan ngon no
emaikina emina Ejakait. Ijeni Jo ake arerengusio kotoma aijar kon. Ipedorit
ijo adumun akirot ka Edeke ka itabon Lu itetemete ngun. Ijai Jo toma
adoketait kwape Isirael. Aibelokin ekon epur toma apukokinio Na
kijaikinitai Jo, erai akiro nu mam epatak. 2 Petero 2:21 ebala ebe, naarai
tiejok kamakec arai kemam kejenunito erot noka adolit, itia, abongor kau
ainyein aicorakinet nakalaunan naaponi koinakinai kes kedaut ajenun. Ejai
aswam Na ikeikina Na ibwaikinitai okeperin kon.
Kotoma oineri ke lo epukori, iyatakit Edeke ka aingiseta. Kawanyut
kawurianut aingiseta nu.
Aingiset Na sodit ageun kokoron 3, ebe,’’Epedorete kereka iarei aupa karai
mam imorikikina?” Karai kiwanyu Jo itunga iyarei elosete korot, ipedor ijo
acamun ebe ecamanar. Eraun adokena nu etioko nu ibuikinere iarei eupakin
komam ecamanar. Abongokinete ne ejai aingisete Na ejena.
Eriana aingisete naka yareit kotomaaijen naka itunga nu ka apaarasia ke
Amos, “Egata kereka engatunyu kamagoro komam emejaunit?" (Ekokoro
lo 4). Aputo Na erai Na engatunyu lo emoi inyamat. Kwape ekamejan eraun
abanganut alimori ake ajaut okibira Ko gata komoi imijauna. Kosiep kaje,
edolokin engatunyu loka asurupi ke kililing. Erai bon ne ejaar nges kuju ke
nes epedorio agatakin. Atutubet naka yareit naka aingiset, “Epedori
engatunyu amonyakin kabuwa komam ikamunit imijauna?” Engatunyu lo
eriebi etengei nges emoi inyamat. Na eriebia engatunyu etengei, mam iboei
kabuwa. Elosi kinga aimo imijauna. Bon ebe emoi nges imijauna, mam cut
elosi kocela taitai. Bobo mam aingiset Na kapedori aiticana itunga luka
Edeke. Akebongokinet ecaii.
Atupakinit aputo ngin naka apipilu, aingisete naka uniet, “epedori kereka
akweng aipok kokwap, komam elokitai elabwata?” (Ekokoro lo 5). Karai
kilokiki ijo elabwata kanu akweng, nu soditi, ijo adumun ibore yeni
ingalauni akweng aibosit Na ilokikit ijo ekon elabwata. Ipedori ijo
aibwaikin icoka arai inyamata nuka akweng kanu anyaraun akweng. Kanu
elabwata no aswam, ekotokin ijo adumun epone no edoluna akweng nen.
Aingiset naki wongonet itupusitai kwape aputo naka elabwata, “Ejetakin
kereka aloket abieta kokwap, arai mam ipokit ibore?” (Ekokoro lo 5).
Ilokitori ijo alokete naka emiri? Inyobo ti Jo kiwomowom arai adiope
akware ijotoi Jo do Jo akwengun kanu alokete Na ecela kanu etamitori
agolokin aikamun? Mamu ipedori awomite bala ejai ibore yeni ikamunit
alokete kon? Mam elokete egolokin karai emamei ibore yeni egolokin.
Aingisete naka kanyiete erai, “Ekutakinio kereka arupepe kore komam
itunga ekuriakaros?” (Okokoro lo 6). Arupepe kapaarasia nuka ebaibuli
ekutakinio kwape aikwengarete ebe ayaputu nuka asurup. Karai kojarite Jo
kapaarasia nuka ebaibuli kosodi Jo apupun aruo naka arupepe, ti Jo kitama
bai? Akoni abongokinete erai atukokin ikon iduwe Togo kogoli ikekia
kosod ailip ne ejai Edeke ayuwario. Arai ipedori atukokin ikon iboro kosod
anyoun akerit keda ekon ekale aiboisit Na eyuwara. Ejena imarani Jo
kotoma akuriau.
Inyobo apelekineta nuka aingiseta kanu? Apelekinete erai ayangar oni
netupakin, aingiset Na epolo noi, “Karai kebu engeso okibuga mam Ejakait
eyangaunit?” (Okokor lo 6). Karaida esubit bala ejenasi abongonikinoto ne
jaas aingiseta nuko kuj, kwangin aingiset Na, emamei bobo abuonokin karai
kebu engeso oibuga, ecamakinit Ejakait Edeke ajaun. Emamei ibore yeni
ejaun komam Edeke noka apedor ecamakinit. Ekotokin Edeke, epedori
aitubwoun atiokisio. Ejai Edeke alimokin Ike tunga erai ebe epedori
abunore, karai kebu, ekoto Edeke Ike tunga ajenun ebe eyaunit nges nu
kanu adiakar kes.
Okokor lo 7 ebala ekokoro no kilimokinit oni ebe emameete nuiswamai
Ejakait dimarai epukokinit ikebulesin ke inabin aiyeyea. Mamu nges ipuda
apukokin kes aiyeyea konye iswamai nu ka epelekinete naepol noi: Mam
Edeke iyalama ayangaun atiokisio ne jaas Ike tunga (Yoel 2:13b). Epukuni
aiyeyea ke tetere Ike tunga epedorete aitoronikin kadiakanareta kes
kosodete aiku eke tube. Erai nges Edeke lo esiana ka lo itimono.
Kotoma okokor lo 8 isitikit Edeke Ike tunga ebe etube loka engatunyu
emonyakit seki. Kiwanyunit oni emonyakin engatunyu kiboei kokuju naka
imijauna. Elosi etube lo ailanya kes katipete.
Ekokoro lo 8 ebala kwape kineritor Edeke, epedorete inabin aidwara
kwana. Mam cut epatana alimori alimorete naka iyemuto nuka aronoko.
Mam Amos kobudumu aiyeyea naka aiyalama aitijenikin Ike itunga ajenun
ebe edaunit Edeke einer ka alimori eke tube. Mam kapedori aingadakin adio
kirot, kejaas da, Na kineratotor Edeke ka kwes kosodi apukokin nges
apeleikinata, koponi kibuikinai Amos aimor keda iketunga. Ainingosit
kokoro Kano nes nata: Karai kijenu ijo ebe ebunit etube loka Edeke, epone
bani mam Jo ikwengar ngun nu ejaas otube ke Edeke? Ener Edeke ake kirot
ke. Apuko ake aiyeyea ka etube ka nu adiakanar naka akwap kana. Apuku
bobo nges aiyeyea naka aiku kane jai Ejakait Yesu Kristo okoke. Kipedori
oni aidara akiro nu oni ikulepeki? Karai kiner Edeke, ingai epedori
aingarakin konye aimor akiro ngun ka ice? Amos, kwape Jo ka eong,
kiyinakinitai aswam aimor ake acoa ka ice keda kamuno ebe epedorete ice
aitajaraun.
Kotoma okokor lo 9, kolimonosi kotogoi luka Asudod, kotogoi da kakwap
nako Misiri, kineras atiar, “: Kotukonokinosi korongan luka Samaria,
Koanyut iceleta luetia nen luejaas toma, ka imwangito da kwape ejaatar
kiding nen. Inyobo erari kes atukonokini nen? Ebala ekokor kilimokinit oni
ebe erai kes atukonokin awanyun ngun nu ejaas kiding ka itunga ke
Edeke.Koanyu, kajai amamutu ka aiyengun Na epolo noi. Kajenikitos
itunga ke Edeke kanu aridakinite nuce. Acut Misiri kalosi adumun apak Na
etiono noi ajenun inyobo eiinakinit itunga ke Edeke eridakintos nuce. Kobu
ekes Edeke kolemu kes kotoma aridakino Ko Misiri, do bobo awanyun ebe
aridakis kwes ipapakes ikulepeke. Enyaraunitai Misiri araut kwape
ekajenan ko kiding ka itunga luka Edeke.
Kokoro lo 10 kilimokinit oni ebe mam itunga luka Edeke kajenete nuka
abeit. Karaida kajatotor kes ka inabin ka da akiroto naiwadikatai naka
Edeke, kopotu kinyekis kosodete aseun aswam aronos ka epali. Naarai mam
ejenete aswam nuejok, ngu lu ingadaete epali otogoi kec, inera Ejakait
Edeke kwanata ebe, “: ejaun lokasurupi, airiamor akwap iwaitin kere;
Itojoni akongogongu”, (okokor lo 11). Akwap Na kijaikinit Edeke Ike tunga
kayangaro Kama kes. Ekes epali kobu koyangau ekileng kiding kes ka
arerengusio kec. Ne jai akes agogongu ka tiaikino. Aiboisio nuka agogongu
kere erutunio kwap, ka akes abar kere icakacakawo.
Kotoma kokor lo 12 isutakit Amos aputo kanuok. Aputo erai naka
engatunyu, lo abunaki amerekeki aituku ke. Eitoki ecokon abunore. Kotoma
apak ngin Na ebunio kirukutari engatunyu, ngin bon yen ideuna erai akejen
arei ka atutubet naka akit. Nu nges etakanikinete Isirael. Emamun itunganan
kangina yen eyiun kes. Ibore bon yen ideun Ko Isirael, eraun abilibileta
nuka akwap Na sek kibusu.
Atutubet naka iyareit kokor Kano etiono ajenun. Mam kejulaka nuka
ebaibuli ecaete epone loka aijulu ekokor nokotoma Ayudayan.
Osiomo ebaibuli loka New Revised Standard Version:
"Kwanata ebala Ejakait: Kwape eyiuna ecokon amerekeki kotoma
aituk ke engatunyu akejen arei, arai bonat atutubete naka akit,
kwangin eyuuni totor itunga nuka Isirael nu iboete ko Samaria, ka
ekona noka eitada loka apolon ka atutubet nak eitada."
Awomisio kane erai ebe, ne ideun ka bar kec eraun ekona loka etada loka
apolon ka tutubete naka etada. Kwape amerekek kotoma okokor, emamun
ibore yeni kameda yen esali karai edau Edeke atubokin iketunga.
Enyarakinitai Amos alimor itubesia nu. Kebunit apaki ke ka aiticanio.
Kapak kangin elosi Edeke atiaikin abilai kere Lu kobetel. “Betel” apolouke
“etogo loka Edeke.” Eboma no, kekotenen, kobu koraun ibore kere, konye
etogo loka Edeke. Kwana elelebun aronis ka adiakar. Amumwar nu
kicorakit Edeke aibwaikin olutale koponi kolemarai. Ngun Lu emoete
aitimio kapedorete akerit olutale kosodete aiting amumwar. Aiboisit Na
lemu karai ne ekerianarete itunga ayuwarior emamei bobo. Kitodiarit Na
amamut apedorit naka itunga akerit kane jai anyunyura ka Edeke. Mamu
ejaun akuju Na eyuwar.
Kowanyu okokor lo 15, ebala Ejakait ebe, atiyaikin etogo loka aiporo, ka
etogo da loka akamu: Ewoliorete itogoi luka ikela luka etom, enangete da
itogoi lukapolou. Kepotu nuka asurup Israel, elosete atiyaikin iboro kere
kakwap. Kalosete ainokokin iboro kere kakim komamu ainyekin konye
atukoto naka anyameta.
Erai esula no aikwengarete ne ijai oni nu kibala ebe kijeni Ejakait. Kesitikit
Na eong nu kebala Yesu ojiri noka Luka, “Ngin da yeneinakinitai nuipu,
emooyo nuipu kamake, ngin da yenititingito itunga nuipu, iburaite
nuiyatakina" (Luka 12:48). Oni, kotunga kere, kidumu arerengusio nuipu
Kama ejai Ejakait. Arerengusio nuiyatakina apolouke aswamisio
nuiyatakina. Kingaraki Ejakait oni araut nuiyunit kabeit. Koyinaki oni
asianut namam acamanar konye araut nuiyunit kabeit ka adolit toni osange,
konye karai mam, nu koponi kodwarakinitete Isirael eraunos nuok da.
Nutupitono:
Epone ani isirerengitor ijo Ejakait? Koyangaik apak awomomar
ngun nu swamata kaijar kon.
Akoni aijanakin ne jai Edeke erianasi ka arerengusio nu
kijaikit Jo? Karai kibwo Jo kongaren ke Edeke, ipupuni Jo
nges ebala ebe “eyalama aswam?” Inyobo cut kotoma
aijarakon ekoto kijulakinai kanu Jo araun ejanakinan loka
abeit?
Kotoma osula no, iwanyuni Jo ebe mam Amos kapedori
abwoun aimor ngun Lu kalimokinit nges Edeke. Inyobo
ngin yen kisimikit oni aimor aok aiyuun ka nuce?
Iriamuna Jo ka eyiunaka nu ecamunitos aijar epone kec
naarai itimit kes Ejakait? Inyobo ejai asiometait Na alimokin
eyiunak nu?
Kanu Ailip:
Koyanga apak aimala Ejakait kanu arerengusio ke toma aijar
kon.
Ingit Ejakait ainakin Jo atitingu kwape Amos aimor ngun
nuiswamaki Jo Edeke.
Kitoronokin kangun nuka tipe nu kidolokis Jo kotoma
opaperone Jo ka Edeke, ka aingit nges acamakin Jo arautu
ejanakinan lo epedori nges apogar.
I
5 - AITICAN NAKA EDEKE
Osiomo Amos 4:1-13
riamuna Jo ka ikoku yen eketakin kopali ke arai korotin eke? Esubit
bala mamu nges epodo epone lo iticania Jo ikoku yen, nges arai,
aiyatakit alosit toma atiokisio. Mamu ikoku yen isisiauni nuiswama.
Na nges angolopa naka Ejakait ne ejaas Ike tunga. Karaida kiticanenei lemu
kes, kopotu iduwe ka Edeke kiyatakinito kotoma aronos.
Kotoma okokor lo 1, Enera Edeke asurokin angor nueroikinito lukican,
nuecuete luilwaritos. Kojenu enyarit Edeke angor nu “aituk nuka Basan.”
Atutubet naka Basan kajenara keda amelo naka inyia, aiboisit naejok kanu
aituk (Isabulin 22:12 ka Esekiel 39:18). Kotoma Basan, ejarete aituk
kailajar. Erai ngun nes itirianitori Edeke angor nuka Samaria keda aituk
luko Basan. Kameras angor nu keda ailajar ka ailapar. Kwape aituk luko
Basan, kajatotor kiboro kere nu kapedorete kes akote konye komam
epedorete aimonikin. Kopotu komonyenenete nuipu. Kanukes asimonokin
ipudesia ka angor kes, erai Ike’s ikiliok aroikin lukican ka luilwaritos.
Mam Edeke kobu kiyalamikin ido inera asurokin luka barak nu aroikis
lukican ka luilwaritos. Kobu kikwenga ebe kilemario ka igolun luka
ikalokak. Kwape elemunere agaria kane iboyoto, kwangin itunga luka
Edeke da elemario ka kwap kes ka arerengusio kes. Elemario ka kwap kes
ka pedono nuka arwatatin. Erai Na aputo naka arwatat Na esurokit loka
asurup. Aibois naka atorite orute loka eboma, itotorio kes aipanyia nuka
arwatatin nu kinominomete luka asurup. Erai Na aputo naka aitelekario ka
alemar etunganane.
Kotoma okokor lo 4 ka lo 5 Kobu Edeke kitoron Ike tunga kanu akes
abanganut. Inera etube kokoron kanu. Kotoma okokoron Lu iyarei itijenikit
Ejakait Ike tunga ebe ejen nges Ike’s iponesio nuka aronoko. Kokor lo 4
Elimokinit Edeke itunga ke alosit Betel kodiakas. Betel apolou ke “etogo
loka Edeke,” Kadope apaaran, kidaritere asaduku naka aitutuket. Abraham
ka Jacob ijanakitotor Edeke ko Betel (Ageun. 35). Nakingarenikitor
ekabaka Jeroboam, kobu Betel koraun airiamunete Na emayere Edeke lo
erai itawok aitepege Edeke loka papakes (1 Ikabakan 12:25-33).
Apelekinete ke Edeke mam erai aisinyikokin itunga ke adiakar. Nu ewuta
nges kotoma abeit aswam ainakin kes adiakar kes. Ejai nges alemar ake
ajaut ayuwar ka aisikamikin kes otube.Etubwou aingaingaitoi ka kes
aibelokin mam ke ido ebala nges kwanat: enganga eong yes adaun aujau
ainyekin adiakanar. Olot ngaren kiyatakis adiakar. Iwanyunete yes katipet
eka etube.
Kotoma okokor lo 4, elimokit Edeke itunga ke alosit Gilgal ko diakas
adepar nen. Kotoma Gilgal, kobu Joshua iteteu ake aitutukete ka Edeke Na
aikepe ikiliok nu kapote ka nges ka amoding. Katosomai Gilgal kwape
aiboisit Na ajore, kobu Joshua kikama akwap naka aisumunete. Kosea 9:15
ilimokinit oni, kejaas da, ebe kobu Gilgal koraun aiboisit Na ekacudak.
Kwape Betel, kobu koraun aiboisit naka adiakar. Ibomai Lu iyarei karaas
airiamuneta nu ejananas aswamisio ka Edeke konye Kwan kopotu kibelokis
Ikes ipuran nejai Nges, kosodete ajenun koponesio kes nuka ronok ka epali.
Katupakinitos itunga ke Edeke awanyunet naka Betel ka Gilgal. Kobu
Edeke kolimok kes alosit obomai nu, kwape kes teter etubokino kanu
adiakar. Erai no ekokor lo ketube.
Aitetemunete naka yareit Na iswamata Edeke kane, “Ayangun akus
ainanakineta kangin tupuruc, idiopet kotomon kangin ikaru iuni ka emugat
no tubunitai.” Karaida kopotu Isiraelin kopodokis Ike’s irotin luka aronok
luko Betel ka Gilgal, kalemete idiopet kotomon nejai ilebin kingin karu iuni
atupite aicorakinete naka Edeke kotoma oitabo lo Ikisila14:28:
“Kosange loka ngulu karu iuni iyangaunenei lukitomonete kere luka
amio kokaru kangol, aingadakin kes orekon.”
Itunga ke Edeke karaida kopotu kipalikis nges, kayangaunenete idiopet
kotomon ka ainanakineta nejai nges kayiunit. Kowanyu, kejangun da,
emugati lo keyangunenete kes erai lo itubunitai. Kerai no emugati lo
emunauna. Emugati kere lo eyanguno ne jai Ejakait, ekoto komam
itubunitai (komamei ainyolosi). Ainyolosi arai lo itibunitai erai awanyunete
naka adiakar. Ayinanakineta mam kalaete.
Inyobo kayangaunanata kes ainanakineta Togo loka Edeke kojarete kes
kotoma Pali asurokite Nges? Kowanyu, kobu Edeke kowanyu kokinga kec
akes aswamisio ka ejautene kes no engopit. Kobu kowanyu ebe mam kes
eyangaunenete akes ainanakinata nges konye ikwes ikulepe. Kobu kowanyu
epone lo kapogatotor epone loka lemitotor ainakin (ekokor lo 5).
Kayinanakinete kes tetere ewanyunete ice. Mam kes keinakinete kanu
amina Edeke konye kanu epoget, itawon nu emoete nukes bon.
Ne ideuna kosula Kano, itodikit Edeke Ike tunga nu kopotu kotakanakis
akwap kanu kes aipalikin Nges. Kobu akwap kobongo kau noi kotoma
apol. Ketakanunete ibore nu itegelikina ka kwap. Kopotu inyamata
komamutu ka kwap. Emisiri ediopete kadumuni edou, ece kawoni de. Mam
itunga kajaas keda iboro nu kapedoroto aitodolikin epudesia nuka inyamat
ka akip. Katamit Edeke aitosoma ejautene no epipil kanu adumunia akes
aijene, konye mam itunga nu kopotu kojenut kewuta Edeke eineri ka kes.
Kopotu kiyatakinito epali. Kopotu kongerot abongun nejai Nges.
Kiyatakit Edeke amoete aijene naka iketunga. “Abu kinomo imanikoria kus
ka amanita kus nuka emusabibu,” Kabala kokokor lo 9. Iboro kere nuka
jaas ka kes kobu kilelebun airouroun; ka agagul. Ka ikitokus da luka itinin
ka iseitunun, ebala Ejakait ebe, “Konye mam ipotu kobongut neajai eong”.
Kejukaka yes atular kopone loko Misiri (okokor lo 10). Aar ikusikatumunak
kekilen, Ayanga ikus ibalasin, Ketodik aures naka iidukurunu kus okumesi
kus Kineras Edeke keda itunga ke konye mam ipotu kobongut neajai nges
arai apupun eporoto ke.
Ebiro ice kayesi kwape kebiroria Edeke Sodom ka Gomora, kosubito yes
bala akalas naalemuna kakim (ekokor lo 11). Kajenete itunga ke Edeke
eyemut noka ibiroria Sodom ka Gomora konye mam kopotu kojenut ebe
kawuta Edeke aswam ngupengun ne jaas kes. Mam kapedorete awanyun
eyemut loka Sodom ka Gomora kajaas ka idio ibore ne jaas kes.Kotoma
otube loka Edeke, koponi kinyekinai kes kwape akitoi Na enyami akim.
Inyobo ajokis Na akitoi Na elemaro kotoma akim Na enoki? Mam ijo
ipedori aitosoma nges adukio idio bore kere. Atutubena nuka akito nu
ideunos emamei ajokis dimarai ainyakakin akim. Ngon nes epone lo ejatatar
itunga luka Edeke. Kopotu kitasonikinos ka kwap konye mam kopotu
kopuput nu kalimonokin Edeke kes.Kanuka ngun, kopotu kiyatakinos
kotoma adiakar ka epal ka aitipege. Kamamei kes ajokis kane ejai Edeke
kanu ka ngun.
Kinyekinit Na oni kiwumokinit epone no kamudukanut ka itunga koboro
nuka Edeke. Epone ani kapedoroto kes amamut awanyun Edeke kotoma
kangun nu katakanete kokiding kec? Epone ani epupioto kes ayanganar
ainanakineta ka idopete kotomon otem, ebe ejaunos iboro ejok? Epone ani
kiyatakinitotor kes aijar ejare kes kwape ekototor ka aijen Na mam epodokit
Edeke ka apelekinata ke?
Kolimok Edeke Ike tunga nu edoikinete kes kanu ipegeta. Ka epal. Kobu
konyarak kes akapanakin kanu etube. Ebunit apaaran Na iriamunototor kes
ka asuban imoru, no esubit ekwam, no kobu kijulak abong araut amutonu,
kojen awomisio nuka etunganan. Kamamei ibore yen kapedorete kes aibwa
kamake. Ebunit apaaran Na ebunio Edeke loka Apedori kere, no isomata
aiboiso nu ikeuna kakwap, alomar atubokin kes. Eraun apaaran naka
akuriau.
Nutupitono:
Etiabai nu kisomai oni nu isialamikito itunga arai itpolorito
ijo? Inyobo eronar Na?
Itei Jo ajenanut naka Edeke ineras ka woni lolo? Inyobo
iwomit ijo ebala Edeke lolo ka turi Na?
Itiriana esula no ka apaarasia nuka lolo “edini.”Aibo
eputotor?
Ijaas Jo ka akii apupun nu ebala Ejakait Jo? Epone ani
ineratotor Edeke ka oni lolo? Kipupi lemu oni?
Ijen ijo itunga idiopediopen nu ejarete kotoma ayuwara naka
aisaba? Inyobo emunokina kes?
Kanu Ailip
Ilip Edeke ainakin Jo akii nu epupete ka akonye nu
ekwengete awanyun nu ebala Edeke kotoma akiro nu ejaas
lolo.
Karai ijenikit lemu imoi ijo adumun aitogogongio aboisi naka
Edeke, ayanga apak alimor akon adiakar. Ingit Edeke koinaki
Jo aipikor kanu.
Oyanga apak ailip kanu kangun luijaas kajo nepepe toma
ayuwar naka aisaba. Ilip Edeke kitanyikin kes erok
kiyitokina.
K
6 - KOMOWAI EONG KOJAR
Osiomo Amos 5:1-17
otoma sula lo 4 kiwanyunit oni epone lo katamitor Edeke
ainyakun aijene Na Ike tunga ka epone lo kiyatakinitotor amamut
ka aipupu Nges. Abongkinete nak amudukanut etakanunit kosula
kalo 5. Ebongokinitai bobo anyaraun akwap nak Isirael apupun akirot nak
Ejakait, naarai kayapei nges awoikin akuudian otunga ke.
Akuudian erai ekosio loka aibworo. Egeun Ejakait Eke kosio kiner abekot
nak Isirael. Inyobo inerari Edeke Isirael kwape abekot konye kocai ebe erai
ibore tai konye kolai? Abongokinete ejai toma akirot ebe esubit nges bala
aberu Na didi Na erok ngaren ejai. Kwape aberu Na didi, kekote nen, kobu
kodo toma adiakar, komam epedori adokun bobo. Ne erari ibore yen etasuro
noi awanyun atwanar nak idio itunganan, Na elemarere aijar naka itunganan
yen didi, ikeun do aronis. Ekuudian Edeke naarai Isirael erai bala aberu Na
didi Na a lot kinga. Ekuudian nges naarai kalosi nges adiope apaaran
angerio ka kwap ke komamei yen edakun arai ingarakin nges kosawan nuka
atwanare. Ekuudian nges kanu naarai koponi kongeroi nges kotoma osawa
loka eipudi. Inyobo ekuudiana Edeke kanu ejautene loka Isirael komam
eyuwari nges? Ageun kosula lo 4 iwanyun oni nu eyinakinit nu itanyikinos
itunga luka Edeke naarai kopotu kiyatakitos epali ainger apupokin Edeke.
Kopotu kowanyutu ican kanu adiakar kes.
Kowanyu kokor lo 3 elemario arerengusio nuka Edeke kotoma ajore naka
Isiraelin. Keloto akes ajore asurokin nuka asurup keda itunga elukumit
kabongunet ka akwatata bon. Keloto ka akwatata ebongunet ka itomon
bon. Emamunos kes kagogongu kane ejaas luka asurup kes. Mam nu
amamut ayongite Edeke eyangunet nu toma okanisa arai ne jai itunganan?
Ejai awok adiakar kwape aigalisit kiding oni keda Edeke. Emamei lemu Jo
agogongu kalosite kon kotoma omoyo? Mam lemu ekanisa kon ne epedor
adolore? Ejai aputo naka ajore nak Isiraelin itetem aijaar kon? Arai bo erai
akon apak airere ekon etau ka aijaar kon aitogogong mam Jo iwuta agolokin
arerengusio nuka Edeke alele kanu adiakar.
Kotoma okokor lo 4 Enyarit Edeke Ike tunga aimo nges kojarat, aicorakinet
Na ebongokini kokokor lo 6 ka 14. Mam erai akote ke Edeke asesen Ike
tunga kotoma adoketait nak aitimio. Ejaas ngun nu eyiutu ebe amamutu
kagogongu ka arerengusio kotoma aiyiun mam ationis. Anaikis amamut ka
araito ka ajaut ka abongonokinat adis nuka ailip. Mamu Na erai apelekinet
ka Edeke kanu Ike tunga. Ne enyarit Ike tunga nu etwaket aimo nges
kosodet aijar. Enyarit kes ajenun ajokis ka aipikor kotoma alosite kes ka
nges. Etakanunete nu bon, karai kemoata kes Ejakait, ido aimo Edeke
apolouke aibelokin anyoun ka ronis, ijo ilopet ka akwap. Erai ibore yen
mam itunga ka Edeke kapaarasia ke Amos kacamunitos aswam. Kopotu
iboro nuka akwap nuka apaarasia kangun koinakisi ainapakina. Kaminas
itunga ke Edeke ainapakina Na kakwap ka aiyalam kopolo noi, anyoun
kotoma Alomar aijar nejai Edeke kaileleba.
Kowanyu ebe aimo Edeke nes atemar itunga ke Edeke ainyekin aimo Betel
ka alosit Gilgal ka Beersheba. Amos 4:4 kilimokit oni Betel ka Gilgal
karaas aiboiso nu iswamaere akiro ke Edekes kadope paaran, Betel ka
Gilgal kopotu kibelokis Edeke akaulo. Karai itunga luka Edeke kolosete
aimo nges, apolouke atiakakin kaiboisio nuka aronoko ka aitetemonor naka
awate kes. Aimo Edeke nges erai epone no ekuyata kes etube lo edenge lo
ebunit. Karai mam kes emoitos Edeke, kalosi nges apiar kes kwape akim.
Bethel ka Gilgal kitidisiaro bala ice bore tai (okokor lo 5). Na ebunio akim
nak etube loka Edeke, emamunos nu epedorete kes aijul. Egolokin ngaren
kes.
Kotoma okokor lo 7 elimokinit Edeke Ike itunga ebe ebuni nges atubokin
ngun Lu ejulat abeit arautu adwaris. Koponi kitaraunai abeit adwaris naarai
kopotu itunga ke Edeke komunas. Koponi kitaraunai abeit adwaris. Kedwar
naarai kopotu kimedata kanejaas luka ican. Kopotu komojirikis abeit kanu
aitodolikin ipudesia kesikulepek. Kacakaritos itunga ke Edeke adolit awai
kwape enyakit no ecakaritai kwap.
Arai ainyebukar abanganutu ka itunga ka Edeke, isitikit Amos kwes Lu
itepegete. Ewanyuna kane bala Edeke lo iteteni aiboisio nuka Pleiades ka
Orion. Nges kobu kituloo amutonu nak akware aitaraun tupuru sek, ngon lo
kobu kobuku akip kwap akwap kopone loka edou aileleb angololin. Kerai
no Edeke lo kapedori ayangaun etube ne ejasi Ike tunga. Kerai no Edeke lo
ebeit akurianar. Ibangan biai aitonyoun ake anyunyura.
Edeke lo epol lo aumokin epedori acaikin atiaar kwape eimil loka edou
kotoma aiboisio nuka akwap nu egogongo. Aitiaikin Na kapedor abunore
katipet komam abuonokin. Mam itunga epedorete aiku. Ibomai kes luka
apolok emamun ajokis. Kisomauni Edeke nu naarai Ike tunga kopotu
kongerot ngun luka kabwoete kotoma abeit ko kootin, naarai kopotu
kongerot itunga Lu iyapepera ka kwap, naarai kopotu kicakacakata luka
ican ka aibuikin kes aitac numam kes epedoritos aitac. Ike’s itogoi luka
ingaroi luka aijamam edemario. Akes amisirin mamu bobo eyaunete
ikorion. Arerengusio nuka Edeke elemario kotunga ke. Ngun, Lu kopotu
koridakito ka aicakacak nuka ican, kwesi ikulepek eraunos luki ican ka
aridakinio.
Okokor lo 12 kisitikit oni ebe kajen Edeke aibucanareta Na gin tunganan.
Kamamei adiakar adiope Na kengopit Kama ke. Kajen epone lo
keridakitotor nu edolitos kayanganar iboro numam ebeit kanu aijul abeit.
Kobu kosesen epone lo kimikitere luki ican etube loka abeit kosodete kwii
nu ejaas ka isirigin egwelet kanu ejautene.
Atupit ekokor lo 13, kanuka ngun ililng locobe kapak kangin. Mam ekoto
oni ejenun kana ebe loka acoa aiboikin kosodi acamakin aronis ilapadai ka
kwap. Korai kwagin, mam ti Edeke enyaraunit Amos abunore einer
asurokin itubesia luka aronok. Nu ewadikatai isinyikitotos eyiiunan aibwo
abwoikin apedoriosio ka nuka ican ka ngul Lu eridakinitai. Kanuki nyo,
ililinga etunganan loka acoa kapak ka Na?
Kokor lo 12 kilimokit oni Amos ebe, araida loka adoliton eridakitai. Ikootin
kere nuka etube kopotu komunaros. Ne ebwoa ekadoliton asurokin epugae
loka aronono kisinyikokin Na edengu kanejas ngun Lu eyayitos nu mam
ekapakina apupun nu eyangaunete adolit. Kanen ce, kitelekar acamun
aijecun nak abeit itia aitepege asurokin eipugae noka ronon kosodet akiro
amunar noi. Keras nu apaarasia nuka aronok. Karai itunga ke Edeke ajaut
osiep Ke aitiji epugae loka ronon. Ice sawan egogongo etau ke tunganan
namam epedorio apupokin eporoto ka Edeke. Kapak kana, ebeit itunga ka
Edeke aidarakin Ejakait kanu abeit.
Ingaingai bobo Edeke Ike tunga aimo ajokis mere aronistetere kes ejarete.
Mam erai akotek ebe kitoronarai kes. Mam kodum aiyalam naka aiyeya
aitican kes. Eyinakit Edeke kes arerengu kere aitoronikin ka diakar kojarata
Kisumunikit ajaut ka kes karai kibelokinos nejai Nges. Kokor lo 14, kejaas
da, kiwanyun oni ebe kopotu kirengas Edeke awai kanu ekes Pali ka adiakar
karaida kiiutos kes ebe ejai Nges kakes. Enyarit Amos iketunga abongun
nejai Edeke ka irotin Ke kotoma amuno epedor Edeke aitim kosodi aitun
adiakanareta kes. Akes amuno bon acamun akes adiakanareta kosodete
abongun ne ejai Edeke keda Ike’s itaun kere, aibwaikin akes wate kere toma
aitimio ka amina Ke.
Aiturur naka abeit naka akiro kanu etakanete lolo. Ipu itunga ka ikanisan nu
ejaas adoketait nak itunga Edeke kwape kapaarasia Amos. Emamei bobo
Edeke ka kes konye mam kes ejenunitos. Iyemuto nuka jokak erai ebe
karaida kirengarit oni nuipu Edeke kanu adiakanareta wok, ekapakina Nges
aitim, isumunikit ajaut ka oni nukitoronikin kadiakanareta wok kamoetet
Nges.
Kokor lo 16 ka 17 isutakit aputo nak adwarasit nu etakanunete kapak nak
anyunyura ka Edeke. Ejaun aimonyo toma asisiarin kere nuelalak. Epupun
aimony korotin kere ebe “Wu okwe! Wu okwe! Emonyet kakoriok naarai
emamete ikorion. Ekakoriok emusabibu emonyete naarai amamun araito
komusabibu. Itoni kes aitoronokin, itori Ejakait kiding kes, ejenuni akwap
kere etube loka Edeke.
Ibore yenika aiturur mam itunga ke Edeke kopotu kojenut ibore kere yeni
karon kodicane kes ka Edeke. Mam kajenete da ebe kobu kolemarite Ake
arerengusio. Kopotu kocamut akes aidongeikit bala emamei aronis. Mam
kopotu komisikit ebe kobu aibuses naka Edeke konyou Kama kes. Epupo
adiope kanu bala nu duc. Kotoma aturi wok Na ekot abar, mam oni kidoo
aloketait adiope? Apedo loka surupi wok aitumudaka akonye wok ka
konyen luka Edeke aburokin ka iboro nuka akwap? Kitepesenata oni akiro
nu kabongutu ne jai Ejakait ka mowata Nges. Aso kakwengut abeit kenyesi
itunga aitekerari Edeke kokiding wok. Komonyata iok moyon kanu Ke ka
Ake aibuses bobo.
Nutupitono:
Irere akon aijaar nako omoyo ka ngin naka okanisa kon. Ejai
ajenanutu naka araito nak emoyo?
Inyobo iwomit Jo erai ajenanutu nak ajaut ka Edeke toma
aijar kon ka aijar nako ekanisa?
Ejok awonite ka aidongeikit kotoma omoyo kwape woni ka
aijaar nak okanisa? Inyobo bere cut iwomit Jo itikokit
abukokinio nak arerengusio ke Edeke?
Epone ani kitumudakitor oni aimo abar ka aiyalama nuka ka
kwap Kana ajenun abeit nak awonite kotoma omoyo?
Kanu Ailip:
Ilip Edeke kocamak Ake aibuses kotakanu kaijar kon ka ngin
nako kanisa.
Ilip Edeke kitodu iboro ngun nu ebwoete kokiding Jo ka
arerengusio Ke nu elelete.
Ilip Edeke aitim Jo kanu acamun amamutu ka araito bala
ajokis.Ilip Edeke kitanap Jo ojokan kanu aijanakin Nges.
Ilip Edeke kitim Jo kanu agongakina oboro nuka akwap kana
itia Nges.
K
7 - ITUKWII NU IDINIKITOS
Kosiom Amos 5:18-6:7
ebuu apak nak etube, ejaunos aitegelenikinata. Cepakit Na
itegelikin ka kere ngun Lu idulokina aswamisio nuka edini.
Kotoma asiometait Na, enera Amos ka ngun Lu luimielasi
apaaran naka Ejakait. Ejai aiyiun ebe itunganan yen ekoto apaaran naka
Ejakait erai itunganan yen emamei ibore yen itukurianit. Ngun Lu ekotos
apaaran naka Ejakait esesenete akeswate emamei ationis ka Edeke, kanu
kangun, idarete ka muno adumun ainakinet naka akuj. Kilimokit oni
asiometait Na ebe, kikotenen da, nui ipu kangun kalu ekotos noi apak nak
Ejakait, eraun ariengunete amamutu aiyalamikin.
Kowanyu epone lo kopotu itunga Lu kopupunat nuikamunitos apak naka
Ejakait kotoma asiometait Na. Kakotos noi. Akirot nak Abranian Na
itosomatai kane apolou ke, “ajaut ka eipudi lo kayelo loepol ka ituwan yen
mam iyelonototor kajo, aingobel, eipudi lo epol noi, epudi arai akote.”
Ecaai awomisoit. Ekotos itunga nu ka awomite Na epol ka alakanar kanu
abunore nak Ejakait. Ainacakina ka aiyiun kes, kekote nen, apaaran Na erai
Na amutonu mere aica.
Idolokitor Jo nu iwomit Jo amamuto adolore? Arai bonat ijauna ijo ka
amuno Na epol kanu ikoku konye mam kopotu kodolot naipupuno ijo ebe
ake kuwana koponi kolemunai akaulo komotoka aibiror. Arai ibongun
orekon adiope paaran adumun ekon Togo enyami akim. Mam Jo iwomit
bala ipedori ijo atwaniar idio bore kere kotoma apak Na edit. Ileleba aijaar
aitegelenikinata ka nu mam Jo iwomit.
Kiinakinit oni Amos awanyuneta kotoma oinono kec kokor lo 19. Itirianit
nges apaaran naka Ejakait ka etunganan lo ekeri kane ejai engatunyu. Ekeri
nges ka ake gogongu kere, kokere nges ne ejai tianga no ededeng. Esubit
bala etunganan lo erukitor engatunyu, Alomar Togo ke do adumun egolol.
Eketau esomi ka eruki emamei eiyenge, kowanyun nges akuu ido ayiunu,
kiyengun ka ake kanin karwatat do awanyun emun lo ededeng ekonyi.
Kisitikit oni da Yesu ebe apak naka Ejakait ipu aisiriengununata. Kowanyu
nu ebala nges kotoma Matayo7:22-23,
"Katemarete nuipu kapaaran kangin atiar, Ejakait, Ejakait mam
kerek, kipou kadwarata kokirorikon, kokirorikon da kapotu
kerengeasi ajokina, kokirorikon da keswamata aswamisio
nukapedor nuipu?' Kasodi alimor mamakec ebe, 'mam lem kajeni
yes nepecep da. Konyoutu kam ajai yes keswamak nuka epali!' "
Acamunit eong itunga Lu kinera Yesu kane keras itunga luka asesenas ka
paaran nak Ejakait kwape itunga Lu kapaarasia ke Amos. Kopotu koriengut
noi adepar edio tunganan kere adumun ebe Ike’s ikiroria kamamete kotabo
loka aijar.
Okokor lo 21 ka 22 kilimokit oni ebe itunga Lu kakotos noi apaaran
nak Ejakait karaasi itunga luka edini. Iwanyuni ijo Kara’s itunga
lukajas opucito luka edinin. Kopotu kojauna atukona nuka idinin.
Kayangaunenet ainanakineta nuicweo, kainanakineta nu akiria ka
ainanakineta nuka ainapakin kwape ebalari ekisil. Kes, komamu
abuonokin, kopotu kopogakinos naarai eraas nuka edini noi. Ationis
kokokor kalo, kobu Edeke kogir acamun akes ainanakineta.
Kotoma kokor lo 21 kilimokinit oni ebe mamu kobu kopodokin akes ipucito
luka ediini ido mam kapedori aibwo katukona kec. Ike’s ikosisinei nuka
ediin kerai aruo namam kisialamikinit akii Ke. Inyobo itosoma Edeke aituk
Na egogong kane? Inyobo kiyinakin Edeke engeri aima nak itunga ka Lu?
Kamoi Nges etube loka abeit ka adolit (okokor lo 24), Na, atupit, Amos 5:7,
kopotu itunga ke Edeke kopalut kosodet acakar awai. Kobu Edeke kogir
akes aima naarai kajenikitos Luicakakinete adolit kwap ka yes luibelokinete
etube araun adwaris. Nu nges eraunor apaaran ke Ejakait Na emutono noi
kanukes.
Epolok nu oni ejenun kane ebe mam kipedor aitiaka aima Edeke kane jai
edicane ka itunga ice. Kitodikit oni asiometait Na ebe engerit Edeke aima
kangun Lu mam idicasi ka ipapakes. Idelelei Na da kotoma aisisianakin ke
Yesu kotoma Aitutukete Na tetet. Atipit asiometait Na emamei ibore ka
ngin bala a christayone loka Sabati. Ayok aiyiun ekoto kotiro ngin boisit
kaijar wok. Ekoto kitijenar epone lo kiswama ka nu kisiomi oni ka ngun nu
kisomai oni kotoma apak Na ailajara. Ekoto koloma kwap aijar nakiwomit
oni ka apak ngin Na kililingia oni bon.
Kotoma kokor lo 25 isitikit Edeke Ike tunga Na ajatotor amoding. Ingisit
aingiset, “ipotu kereka koinut eong asuban ka ainakineta kamoding ikar
akaisongon?” Kingic oni apak Na kaiman kamoding, Na kanyounia Isirael
KO Misiri alosit akwap nak aisumunet, kejulak kilimokinitos oni emamei
aitodunete nak aputo kere na kasubanit naswamatai anyoun kapak na
kanyounata komoru sinai itoni na kadolioto akwap nak aisumunet. Epedori
araut abeit akes asubanasia koponi kitubwounai adaun ikaru akaisangon.
Elimokit Edeke kes kokor lo 25:
“ijo ekek loka Isirael, ipotu kereka koinut eong asuban ka
ainakineta kamoding ikar akaisangon,eebo, ipotu kodakata Sikut
ekabakakus ka Kaiwan aputosiakus, aacerit naka edekekus, loipotu
kiswamaut."
Ne kejatotor kere amoding kipaliok itunga luka Edeke ido komoete idekesio
ice. Kanu adiakar kana, kalosi Edeke airengiar kes adepar Damasiko.
Kwape itunga Lu kapaarasia ke Noah, mam itunga nu kepodokitos ngaren
kec. Atupit Amos 6:1 kopotu kobwalaros. Kinapakina ka arerengusio nuka
iboro ido komamete ka aiyalolong KO Sion (Yerusalem, Eboma lo apolon
KO Yuda). Kopotu kopuput ayuwaar KO Samaria (ebom loka apolon KO
Isirael). Kamamei ibore yen eron epedori atakanakin kes, naarai, eraas kes
itunga luseuna luka Edeke. Kakoret kainakina toma aswam naka eyekalu.
Kayangunenete akes ainakineta nejai Edeke. Inyobo kapedori aroniar?
Kinera Edeke kane ne ejaas itunga nu etakanete luka Isirael nu eraas
engarenok nuka Ike tunga (ekokor lo 6:1). Kopotu kosesenata akes akwap
bala Na ingarenit ka kwap kere. Kapogas kanu iswamatos kanu akes akwap.
Kowanyu ekes epoget kokor lo 5:26, “Ejook kes adepar oni? Ejaas kes ka
alupok adepar oni?” Iwanyu Jo nu eutasi atakanaun kane? Iswamaete nu
etapit idio kawoni kere aswam. Itirianete ikeskulepek ka nuce. Kibwaikin
aiboisio ace, ituputoros bala ejoka. Kopotu kowanyutu akes abar eriana
kotoma asawa ecie kapol adepar Ike’s idunyeta kanu kangun kopotu
kopuputu ejok iboro kere.
Irwan mwasai duc isesen oni nu iswamaete itunga kasodete oni aipima
awok aimoyoikit kangun isesen oni kanu ejaas nuce? Epatan duc aipupu
ayuwar arai kipedori oni aipima adolokin adoketait ke aiyiun ka ece. Mam
Na erai epone lo ebeitor oni aipima awok awate, kekotenen da. Epone loka
abeit lo ebeitor oni aipima awok wate erai kotoma akirot naka Edeke.
Epedori Na araut apolouke oni anyoun kaipuwes kotunga. Epedor akote oni
alosite bon. Ngun nu ipimaete keskulepek kanu esesnete kes kane jaas nuce
mam edolete adoketait ngin Na ibwaikit Edeke kotoma akirot ke naarai
emamei kaoni yeni edolokit adoketait ke.
Epone ani ebongokina Edeke ejautene no? “Yes luitulwanete apaaran
naeron, Luisukunyete eicolong loka akaje,” (ekokor lo 6:3). Epone ani
itulwanata kes apaaran Na ronon? Mam erai ainger apupun nukamunitos
Kwape Felex kobu kopupu Paul inera nuikamunitos etube lo ebunit kopotu
kes da kotamasi, “Kawanyu eong apak edolit ejukakin eong Jo,”
(Aswamisio 24:25). Kajaas kes ka iboro nuipu kaijar nu akotosi kes anyoun
ka wate kes kotoma aipupu etunganan inera ka kes nuikamunitos
etube.Kokau, akaulo Na ainyama aijar kaidules, epupunete, konye
kwapekwana mam. Nu iswamaata kes ngun, isuburikinete aisukunyuun
eicolong loka akaje. Kawurianut, akes amamutu kaiyuun ka epali eyaun
Edeke aiketakin etube kane ejaas kes.
Kowanyu kokoron 4 pak 6 epone lo kopotu tunga Lu kingalaros toma ajoo
kanu iboro nuka akwap. Lueperete oitadan luka ikel luka etom.
Kamametotor kanu ejok aswam dimarai arionori kotutiokec. Luenyamete
inyamata luidicara ka lueyeete ikosisinei luatai koramete adeudeun.
Luemasete ebino kotoma atanya ka luinyonyoakinos akinyet naejok
aitelekari kere. Ejarito itunga Lu kotoma ailajaar noi. Ike’s isirigin bon
kakotosi kes. Kileleba akes aijar keda abuliasinei, inyamata ka ailajaar.
Kopotu kodolot kuj. Kingobelete ngun nu kejaas ka kes. Kes ka kotosi
itunga kere. Ationis, kekotenen, mam kopotu kopuputu apipilu kanu
“atwaniar Yoseph.” Inyobo itetem akirot Na? Epedori aitetem adwarasit ke
enabi Amos ka inabin ice kwape nges lo kedwarit ebe elosi Edeke atubokin
Ike tunga? Kewutasi aturi ke Yoseph atwanare kotoma omoyo. Itunga Lu
erai engarenok mam kapodokitos akiro nu kedwaritai. Kopotu kojarito
kailajar kapakingin. Kopotu kongerot amunar akes apaaran kanu aipupu
adwariasia nu etube lo ebunit. Kanuka ngun, kodwar Amos ebe eraunos kes
nu sodit alosit aijodorio. Kotoma atipete, kalosete atwaniar iboro kere nu
kajatotor ka kes. Akes aparasia nuka ipucito ka ailajar kadolunete osange.
Mam Amos ineras ka itunga luka Isirael luka apaarasia ke, inera apaarasia
wok lolo, nu ekototor itunga iboro nuka kwap, ekotos aimonanikin bon,
Mam oni ipedori aisiom asiometait Na komam kijenuni ebe inera Amos
kayon. Eyangar akirot ke Edeke apak. Ejautene loka etunganan mam
ijulakina. Itepesenet asiometait Na Lu eyuwar kanukes bon ka Ike’s isirigin
aingit akes ayuwaar. Eyapei apak naka etube. Iwok idinin, abar, ka ejautene
loka ajokan mam elosi araun idio bore kere kapak naka akuriau. Mam ekoto
oni acamakin iboro nuka akwap kana aibwo korot aisimiki oni ajenun
Kristo.
Nutupitono:
Iwadika iboro ice lumam ka paarasia wok epedorete ayuwar
etunganan konye kiminaikina etunganan. Inyobo ewomitos
kes eyangari kes kuj?
Inyobo ngin yen ejai toma asiometait Na inera cut awok
apaaran? Inyobo ngin kajiosi ka itunga luka apaarasia ke
Amos ngin yen kijios ka woni da lolo?
Kipedori oni ailelebikina cut ebe ijai oni kidarakinitere
aiboisit kokuj? Inyobo kiyiinakinit oni agogongu ngin?
Epone ani epatanar oni acamun ebe edolit edicane oni ka
Edeke naarai ija oni kangun kere nuikoto oni nuejok ka kwap
kana? Epone ani kisimikata iboro nuka akwap arai amina
naka akwap kana ka nuijatotor aimo Edeke?
Kanu Ailip:
Arai mam Jo ijen ejok ne ilosi kaijar naikaru kere. Ilip Ejakait
aitim Jo kanu adiakanareta ka ayinakin Jo aitogogongete naka
aitajario.
Ilip Ejakait aingarakin Jo komam imudukanar kobor nuka
akwap kana. Ilip Nges kiteteu Jo kotoma ainakina nejai nges
mam ipodo etia.
Ilip Edeke aitodikin Jo epone lo abwoata iboro nuka akwap
kana kiding Jo ka Nges. Iyiu Edeke komo Nges bon.
E
8 - AIYALAMA KANU LO-
DEBAR
Kosiom Amos 6:8-14
poget nges eyauni Satan aibiror ido ainaki ngun Lu ituritos ekiror
Yesu aibiror kapaarasia wok. Kanu epoget, kopotu itunga ke Edeke
kogeut aipupu bala epedoritos bonik. Kopotu kogeut aipupu mam
ipudasi Edeke. Karaida keyangaritos kes epoget kotoma agogongu naka
idinin kes, kopotu kimuroki kes Edeke. Karai kanuka kanu kobu Edeke
kilaira ebuni atubokin Ike itunga. Nu etupakinete mam erai aiyalam konye
itodunit Na epone lo engeritor Edeke epoget kotoma otawon ka itunga ke.
Elimokit Edeke Ike tunga ebe elosi nges atiakin Yerusalem ka iboro ke kere
kanu naarai nges erai ekolot naka noka epoget (kokor lo 8). Kotoma abugan
ke Daudi ka Solomon, kobu Yorusalem koraun Na kingobelete itunga kere
luka akwap. Kapotenenete ikabakan Kama elwana awanyun abar aila Na
ere arai eboma loka apolon. Kiyalama Edeke aitabar kes. Kobu kobukoki
ake arerengusio ka ailelebikin kes keda aiyalam ka abar. Kanu ekes epoget,
kekote nen, kobu akwap Na kere kijulakin. Kikamaro ere [eboma] kes
kosodet ayangar kes akwapin nu idunyas ka kes. Arerengusio nuka abar
kayalatotor kes koponi kicakacakai. Ekibuga kes da esalakin emamei ibore
kere. Epoget lo ka kwap kere ibiruno kwap.
Ekokor lo 9 kilimokit oni ebe araida esalat itunga itomon kotogo,
katwakete. Akirot etogo mam erai aduketait konye ateker arai ekale.
Apolouke ekiror noka ekale kalemario cut. Erai Na adiopet kakuriau Na
epolo noi kane ejaas isiraelin. Kakotos ekes kiror lo ekale eiyasi.
Kotoma okokor lo 10 itetemi edunyiet lo ebuni Togo aimo ngun Lu ajarata
kosodi alemar nu katwak (ka ne alemar nu ejaret awai kane ejaas Lu
atwak). Kedumu nges Lu ejaret kotogo, ikwengar Lu ejaret nu ikamunitos
einer ekiror ka Ejakait. Inyobo eyinakin ikwengario luejaret nu kamunitos
einer ekiror ka Ejakait? Epedor abongokinete araut naarai kerai Ejakait nges
kijukuni atwanare Na. Kobu Amos kiticau Na kokor lo 3:6. Kanu akuria
akadaki Edeke, mam bobo kadolit alimun ekekiror. Kwape adiakanarak nu
itepesenitai, mam kadolit einer ekiror ka Ejakait keda aitukes kes.
Kotoma okokor lo 11 itetemit Edeke Lu etakanikinete itogoi kes ka iboro nu
ejatatar ka kes. Kotoma anyunyura asurokin kes, keinakit Ejakait
aicorakinet atiyaikin itogoi luka akwap kosalakis eras abilibilenIn. Itogoi
luka apolok ka Lu didik, etiakinio kotoma otube loka apolon loka Edeke.
Kotoma kokor lo 12 ka 13, itetemit Amos inyobo kanyunyurikinor Ejakait.
Egeunit ne ka aingiseta nu etupatupas. Kingin aingisete kane ebongokitai
epone lomam ebeit. Ekeret kereka abalasin katiiba? Ejen cut mam, aswam
kwangin erai angirikin aibil akeju. Ipedori Jo acamakin ekon emong akoru
ne engaroikit. ? Mam nes bon epedori adedengar konye eraun abanganut.
Emamei ibore yeni epedorio airaikin ongaroto. Emamei apelekinet naka
ajokis Na ekotere emong.
Apelekinete naka aingiset kana erai aitodikin itunga Edeke epone lo
ebangatotor kes. Kojatotor kes kaijen Na edolit amamutu ayangar akes
abalasin ka imongin ne ingaroikit, kamametotor kaijen Na edolit asalakin
toma okisila nuka abeit ka adolit Na ekoto Edeke. Kwape kangirikinoto
awate nuka ibaren kes ayangar aiboisit Na ingaroikit, kwangin kopotu
kongirikis awate kes anyoun kotoma okisila nuka abeit ka adolit da.
Kotoma okokor lo 13 itosomai Edeke akiro nu kabulia aiyatakit aitoron
epoget luka itunga Ke. Koitabo lo New International Version, aiboisio arei
elimunitai. Eboma loka Lo Debar ka Karnaim kajaas agolutomei naka
Isirael. Isitikit Edeke itunga ke epone lo kapogatotor akaulo Na akamar
ibomai Lu iyarei (awomitai apaarasia ke Jeroboam II, kowanyu 2 Ikabakan
14:28). Kotoma aikamar Na mam kopotu koinakis Edeke aibuses. Kopotu
kopogakinos ka aiturokin kanu aimedaun kes bala kisomatos keda
agogongu kes. Ibore yen kipikorit oni awanyun kane nes aituk wok, nes
abulia ka akiro. Esubit Lo Debar bala akirot nak Ibranian “taai.” Karnaim
erai akirot naebwoikit “amumwarata,” awanyunyet naka agogongu ka
apedor kapaarasia. Eitabo lo King James Version ijulit ekokor lo bala, "yes
Lu iyalamasi ka iboro nuka taai (lo debar), ibalas, 'Mam kiyanga sio
amumwara (karnaim) kotoma agogongu kos?'" Nu epolok erai ebalas itunga
ka Edeke kopotu kikamasi apedori kanu ka surupo kes keda akes agogongu,
kotoma abeit kiyalamas kes taai.
Kanu epoget, kobu Edeke kitonyou akwap ace asurokin kes (okokor lo 14).
Kalosi akwap Na aicikakin itunga luka Edeke anyoun Lebo Hamath
(akiroto na kaburanian apolouke {“ne itorio”) ko kuj cut agolutome toni
Arabah ko Ngalakimaka. Emamei adio atutubet naka akwap ekui etube ke.
Inyobo ajokis ke asiometait kana nekijai oni lolo? Iwadikai Amos nejaas
itunga luajas apakio kwape nuwok. Kotoma aturi Na ekototor itunga iboro
nuka akwap, ka awomiara, kinyou oni da Kama ejai Edeke. Kituro oni kanu
acoa Na epol. Kipogakin oni kanu ajenun nuipu nu kamunitos aijen Na
etunganan ka akwap adepar adio aturi kokau. Awanyun atipet adoketait ke
ekanisa, karaida kilosit oni ngaren ka kiro ace, kikunyaki adoketait naepol
kakiro nuka emoyo kokanisa. Mam bobo oni kijaa kapak kanu Edeke. Iboro
nuka akwap aremosi Edeke awai kokalia wok ka aijar Na okanisa. Nu
nyoika ebala Edeke kanuok ne kipogar oni kanu adokena nu kidoloki oni?
Ekokor lo 13 erai abongokinet. Kituro oni kanu ayangar iboro nuipu
kamumwar, konye kotoma abeit kipoga oni kotoma Lo Debar (taai).
Asiometait Na kitodikit oni nu ewomowomoi Edeke kanu epoget ka
etunganan. Epone ani kobunio Jo kodol ne ijai Jo lolo? Idumunitor Jo inomi
akon kuwan opura kanu iboro nu epolok noi nu ipedo Jo adumun kaaijar
kon? Iyitu komam erai kanu asianut naka Edeke ti Jo imametotor. Ngun nu
kijatotor kajo erai ibore taai karai emamei Jo Edeke. Kisisianik oni Edeke
epone lo ebeitor ajar kamunos nges.
Nu Ibusakinito:
Anibo ainingosit kasiometait kana kapak wok Na iboro nuka
akwap ka awomiara ka tunga?
Epone ban alemarata iboro nu idumu oni ka acoaaok
awomisio kane ejai Edeke?
Anibo iboro nuitetiak nuka lolo ka acoa nu kitonyout Jo kane
jai Edeke?
Koyanga apak awomowomea iboro nu epolok kacoa Na lolo,
ikiyayi, ka etatai nu isomatai okaru Lu. Ejulakin awok alosit
komoyo kanu ajulanakineta kanu? Epone ani elemarata
aijulanakinata nu oni kaijen Na aijar kamunosi Edeke?
Kanu Ailip:
Koyanga apak kolimo adio kiro kere nu ijenu jo kasiometait
kana.
Ilip Edeke koinaki Jo asiamut aibwaikin iboro nu kalolo awai
koyanga apak Na epol ka Nges.
Koyanga apak awomowom aibo ti ijai Jo karai komamei
Ejakait kajo. Kimala Edeke kanu iboro nu kilemuna nges Jo
lolo.
Ilip Edeke kingarak Jo ajenun nu ekoto nges.
A
9 - EBIRIJI
Kosiom Amos 7:1-17
tutubet nasodit kosula kalo 7, Eyinakitai Amos aitapoeta auni.
Kangin tapoet kanu itetem etube loka Edeke atubokin Ike tunga
kanu adiakar kes. Kilos oni aingici aitapoeta nu kotoma asioman
Na.
Emaase
Kotoma ageunete naka aitapoeta auni (ikokoron 1-3), itodikit Ejakait Amos
nu elosete atakanikin Ike itunga. Esesen Amos atukona nuka emaase
ekapanikinos aibierar araito naka akwap. Epote egeunete ikorion Lu yareit
adolokin asaket. Epolok ajenun ebe kajaret itunga karaito kana yareit naarai
iyamat nu sodit eloset aitac isolosinei. Ebun emaase anyamar inyamat luka
itunga. Ne emametotor, etwaket.
Kosula lo 6 kiwanyun oni epone lo kaperioto itunga kotadan Lu ikel ka
etom, kanyamet itak lulemuna kauj ka amerekek, luemaset ebino kotoma
atanya. Kotoma alakanar kes, mam kopotu koinakis Edeke aibuses karaida
aipupu apipil kanu ejautene loka emoyo kakwap. Kopotu kopogakinos
komam epodos Edeke. Emamei abuonokin nu nges einakin Edeke ebun ka
etube lo ededeng akwap. Kasesen Amos kaiturur nu eloset ajaun kotoma
aitapoete, emonyi eketau ne ejai Edeke kanu Ike tunga. “Kitim,” emonyi.
“Epone ani epedoro Yakob (ebwoikit itunga luka Edeke kere) aijar kodite
nges?” Esesen Amos Ike tunga kwape ejatatar. Esesen kes bala nu mam
epolok, nuebeit aitim. Konye mere epone lo kasesenata kes ikulepek.
Kajenet ikulepek, kapogas, kiyiutos ebe karai kes akwap Na epol agogongu.
Esesen Amos, kes kopone lo ekotor Edeke.
Mere nu aisisianakinata nu ekot aok atur lolo aisisiaun? Mam ti ekoto oni
ajenun ebe adokena ka acoa nuka itunga epolok noi karai aitirian ka apolou
ka Edeke loka apedor loka akwap kere? Kwape kipoloror oni kotoma acoa
naka etatai, ikiai, kaacoa ace nu ekeikina, esesen Edeke adisieu wok.
Kwape Luepolok kebusak da kopone kalo kiwomowoma, esubitos awok
awate bala alabirai. Kijaar oni kanu ejautene no kirigaunit oni. Akeun arai
aitidisiar amwanis mot, kitwaki oni. Aijulakin ekwam no kiyenga oni,
kitwaki. Edio naaba arai aijulanakinat nu didik kojauten lo kikwamin
epedor amunar noi. Epone ani ijaar oni. Epone ani kijaria oni kanuwok
komamei Edeke. Kirwan mwasai kipikonor oni ajenun ngun ka sododet
apogakin kanu apolou wok kwape itunga luka apaarasia ke Amos?
Ingaingaitoi Amos ne ejai Edeke kanu Ike tunga naarai ejeni nges ejautene
kes. Ilipit Edeke aitm kes kanu adiakanareta kes. Ejen nges aidisieu kes, ka
nu ibusakinitor kes ajaaria kane jai Edeke. Abongokinete ailip Na, kobu
Edeke kitapalau. Kobu kocam mam nges ijukuni atukona luka emaase.
Mam erai nu ka akwena epone lo kobu ailip naka Amos kitibwou etube loka
Edeke? Koponi kitimi Isirael ationis Na atakanaun kanu ailip ke Amos.
Iwanyu ijo ebe akon ailip erai naepol noi ka kwap kana? Inyobo angetaki
Edeke kotoma ailipasia kon? Imwasai itunga Lu idaritai kotoma adiakar
arai etimii kotoma akiro nu eyangaun adiakar kanu naarai kobu Jo kilip
nejai Edeke kanukes? Ejok aisitikinio ebe epupi Edeke ailip naka
ekadolitok.
Akamu
Kotoma aitapoete naiyareit, Kopupu Amos Edeke iworoi etube loka akim
ka kwap (ikokoron 4-6). Esesen “akim” itoon naepol Na idul ka anyamar
akwap. Inyobo akim Na? Kotoma kanu iwadikatai esubit bala akim erai
akamu Na epol. Epol edednge akamu Na itooni angolol (enyaritai kane
naeopol Na idul). Emamete akip, itunga Lu epogas ewoket bala ikito
luemamei ajokis. Bobo, esesen Amos adisieu Na ake kwap (ekokor lo 5),
kobu bobo komonyo nejai Edeke aitubwoun etube. Irwani Na yareit, Epupi
Ejakait aimonyo naka Amos komam epodokit kanu aronis naarai kayapie
nges aijukun nejaas Ike tunga. Ebwoi Amos kiding ka Isirael Na ediakanar
ka Edeke loka Launan. Kisalakit do oni kidwar nu ti kisomakinos Isirael
karai mam Amos ajaut ingisit Edeke kanukes. Epedor kereka kanu akus
ailip, ekadiakanarak nuipu ekuwete akim naka awasia? Siri kipasa oni ailip
kotoma aijanakin naka ailip. Keyatakis, kwape Amos, aimo Edeke aiboisit
kec ikiliok ka angor nu kija kawoni nu ebeit abunore aijen nakaitajario
kotoma Kristo.
Kebiriji
Aitapoete naka uniet kotoma asiometait Na erai ebiriji (ikokoron 7-9). Ejai
ebiriji awuno ka atutubet naka asuwat imorikikina kangeset. Elakakino
awuno kokuju tino kwap awanyun arai erioro arwatata.Kotoma aitapoet ke,
Ebwoi Ejakait eiduny karwatat naadukio kebiriji kakanike. Kotema Ejakait
Amos atiar, koanyu, adolu apak, ebwaikin ebiriji kiding kikatunga Isirael.
Inyobo ebwoikinit ebiriji no? Mam erai aipimas Na ibwaikinit Ejakait kanu
Ike tunga kotoma akirot Ke? Koany, ejai ebiriji Akan ke Ejakait. Erai nges
ibore yen ejenere arai erioro arwatat arai mam.
Kotoma apaarasia wok lolo, ipu iboro nu ipimaere. Kijaa oni apaarasia nu
kangin tunganan isomai nu ekot ilope idumun Jo nu erok Kama ka, ejok
Kama ka je. Araun ebiriji ibore taai adepaar aiyalama nangin tunganan.
Ebunit apaaran Na ibwaikina Edeke ebiriji kiding wok. Epone ani
kikapakinor oni kanu apaaran kangin? Karai ikoto oni akapakin, ekoto oni
aipima awok wate keda aipimas ke Edeke Na ibwaikinit nges kanuwok
kotoma Akirot Ke. Nges Eke ebiriji. Ne etubokina Ejakait, eraun atupit
ngun nu ibwaikinit Nges ne kijaa oni nges Ake Kirot. Epone ani ipimakinor
Jo?
Mam Isirael kobu kodol aipimas ke. Kwape aduketait Na mam erioro, Kajai
Isirael atiak. Ake aiboisio nu ekeuna, nu kibwaikinit nges aputosia ke, kajai
atiaikin kwap. Aiboisio kes nu aima emunario. Akwara ke Edeke naka
etube kanyouni asurokin ekeki loka Jeroboam (akwap nak Isirael) naarai
mam kobu kodolok aipimas naka adolit ke Edeke.
Nu kalimokin Amos itunga luka apaarasia ke mam koponi kocamarai ejok
.Abeit, ejaas nuiwadikatai abongkinet ka Amasiah, esasedot loka Betel
nejaas akiro ke Amos. Kobu kosurok Amos kanu aidwar akiro lumam ajok
akwap naka Isirael. Mam kobu kitojoka ngun Lu kabala Amos kanu Isirael,
adiakar ke, ka aitepesenio Na ebunokit ekeki loka Jeroboam (kowany
ekokor lo 11). Isawan ice abongokinete Na egogongo aitepege abeit naka
emoyo ebuni kane ejaas itunga Lu idinikitos. Etepegak nuka aijanakin naka
Kristo ebunit kane jaas pharasees nuka awomitai ebe ejenete ikisila luka
Edeke.
Kiyiunit Amaziah kojaun ibore yen isomawa aitubwoun Amos aidwar.
Akwap “mam kapedor aibwok ake kiro.” Kasubit bala etunganan lo
elimonokin imoo, akiro nu ewinyi, mere ngun nu itakadikinet itunga ke.
Kwape ekalimonokinak nu kalolo, ekepelu aisialamikin ka aidar kes
inapakina. Mam kakoto akiro nu esurokinitos aronis ka ainakin itunga
ariengun. Karai etunganan lo kasesenenei aronis kokiding. Ejena, ekot nges
koraparite akeijen elope kobor kanu ejaas kapaarasia ngun, naarai kiwanyu
oni epone lo kajariata itunga luka Edeke. Kopotu kibelokis Ike’s puran nejai
Edeke kosodet aitibwo edekesio luka akwapin kakwap kes kere. Karaida
ekote nen, kobu Amaziah osesen elopet kwape ebuku loka itunga ka aiyiun.
Karaida erai esasedoti, kobu koraun lo itosomai Satan aisimik alimonokin
naka abeit Na akirot naka Edeke Na itoronit aronis. Erai kanu kangun nges
enyara Amaziah Amos anyoun KO Betel, abongor ocalo kes kolot aidwar
ne eyangar kere (okokor lo 12).
Kotoma kokoron 14 ka 15, kosodi Amos abongokin Amasia ebe, mam
arai enabi , karaida okoku loka enabi, konye arai ekecokon, ido
eketemonokinon ikito luka esukumor. Abu Ejakait kalem kameet esipan,
kotema atiar, kolot kodwarak ikatunga Isirael. Kongaren wok, kijaa keda lo
esiomit noi, Amasia, ka akengajep ngin Na iputaritai aitepege lo engenge
ecokon lo epatan Amos. Karaid edumunit aitutorio ka angajep Na iputar,
mam Amasia kobu kojenunite eporot loka Edeke. Amos, ecokon lo mam
kasiomit, kosiep kaje, kobu kobwo katitingu kanuka Ejakait einer ko kiror
Ke. Ne ebeitor Edeke aitosoma etunganan kwape Amasia, kobu koseu
Amos.
Ipu Lu eputos ka Amasia lolo? Eduminitos aitutorio koseminary ido ejaas
ka adoketa kokanisa. Ejenete inonosio ka iponesio nuka edini konye
awolios ka konyen ka Edeke ka abeit naka Ake kirot.
Kopotu itunga kosesenata Amasia bala ebuku kes. Ka konyen luka Edeke
kobu kibiro Ike tunga. Kobu kitiji asurokin akirot naka Edeke. Kanuka nu,
kalos Edeke atubokin nges. Kalos ake beru araun amalayata koboma. Kalos
akwar aiyara isapa ka apesur ke. Kelosio aipima akelupok kosodete akorar.
Kalos atwanikin akwap ace, itekerario kotunga ke.
Karaun aiticanete ka Amasia konye ekot kisitik oni ebe, mam Edeke
eyangarit ngun nu emoritos ake kirot kabenenu. Esula no kinyarit oni
ayangar ebiriji aipimas naka akirot naka Edeke kepimata awok wate kotoma
abeit. Ayibo ti ibwoya Jo karai kinyaraun Jo lolo aipima akon aijaar atupite
adoketait naka akirot naka Edeke? Ayibo ebwoya ekanisa kon? Kiyataki
Edeke aisitunun oni ajokis naka aijar kotoma atupite adoketait naka akiro ke
mere nuok.
Nutupitono:
Nubonyoika ejaunos kanu alemario naka akirot naka Edeke
kakwap ka okanisan wok lolo?
Karai kilema Jo akirot naka Edeke, inyobo ideun kisipedori
oni epone lo jarete? Inyobo eyangunete toma katutubet wok?
Oyinak awanyuneta ace epone lo kiwutar oni anyoun
kapimas naka ebiriji, akirot naka Edeke.
Inyobo kisisiaun oni nukamanar ka amamutu asioman ke
Amos kane? Kobu Na kitikok nges aijanakin Ejakait? Inyobo
atiakatait Amos ka Amasia?
Kanu Ailip:
Ilip kanu kangun nu einakitai epedor kotoma omoyo. Ilip
Edeke koinak kes atitingu aibwo kotoma akirot naka Edeke.
Ilip Edeke koinak Jo eipudi akote ake kirot ka aitodikin Jo ne
iwolitor ijo kotoma akirot ke.
Ilip Ejakait kodolu kwap kitim ekanisa kon ka akwap kon.
Ilip Eke moyo kitor kiding ka aijulakin ne ejai Edeke ka
akirot Ke.
E
10 - EDITA LO KARAITO
NAKA AKAMU
Kosiom Amos 8:1-14
dumunit Amos aitapoeta auni kotoma osula lo 7: aitapoet naka
emaase ebuni ainyam araito kakwap, aitapoet naka etube loka
akim ka aitapoet naka ebiriji. Kingin tapoet kana inerit etube loka
Ejakait lo ebunit. Kosula kalo 8 edumunit bobo enabi aitapoet naiwongonet.
Lolo Na esesen nges edita lo ka araito loka akamu. Inyobo apolou ka edita
lo karaito loka akamu? Kokor lo 2 Kotema Ejakait Amos atiar, kwape
ekonitor araito KO dita, kwangin ebunokitor esange ikatunga Isirael.
Kiyatak Ejakait aitetem ka enabi nu kingadakinit Nges kanu Ike tunga.
Kilos oni aingic kaidules.
Nu nyoika ketakanikis itunga luka Edeke kanu adiakar kec? Nasodit,
ikosisinei luka aiyalama ne ejai Edeke kotem kijulakinos araun aimonyo
(ekokor lo 3). Mamu bobo itunga ke Edeke kepote otem ainumunum ake
rerengusio ka ajokis, kapote kwana keda itawon Lu elangir. Kotoma akiyo,
kamonyete ka elulu naarai arerengusio ka aibuses ka Edeke kobu konyou
kokiding kes. Keyaun akes adiakar aridakino ka aiturur.
Kibongor oni okokoron lo 3 ka 6 kaurianut, Keyatakis aikalaring aputo ka
etube loka Edeke asurokin Ike itunga. Aitetem iyatakit kotoma okokor lo 8.
Kalosi akwap kere amaran kwap naka anyunyur namam epatan naka Edeke.
Aijangajanga Na epol noi kayanguni akwap aikeun kosodi aisub bala eleket
lo Nile Na ilelebitor isiepin ke. Katiaikin idio bore kere korot ke.
Ekokor lo 9 kitodikit oni ebe mam eraun akwap bon kobor kanu esubitai
elosi awanyun ican kotoma Akan Na elangir naka etube loka Edeke. Akuj
da ka pupuni nueyangun anyunyura ka Edeke. Kilimokit oni enabi Joel
kotoma osulai 2:30 ebe, erok apak ngin naepol naka etube, ejaunos
awanyuneta kuj. Itodunit eitabo loka Apukokinio da ebe ejaunos. Esubit
bala itodei Amos apak naka awasia naka etube kane? Mam oni kipedori
ainger, kekotenen da, ejauna nu apaarasia ke Amos. Kejulak ebakas ebe
ejauna ijisinei luka elap ka akwap irwanarei kotoma apak ngin KO Isirael.
Epedor araut ebe itosomata Edeke awumonokinata nu aikwengar Ike itunga
iponesio kes luka aronok? Elimokit Edeke Ike itunga ebe, etuluori ipucito
aibworo, ikosisineikus kere akudiana (ekokor lo 10). Ejaunos Lu naarai
alema Ejakait ake arerengusio KO Isirael. Kotoma kanu kopotu kolomakis
akwap, kajai itunga ke Edeke aimonyo ka akudiana. Eyaun pukoi toma
angabes kere Ka etube loka Edeke ne jaas kes.
Angetakin, kotoma okokor lo 11 kiwanyun oni ebe atutubet naka etube ke
Edeke ebuni kwape etengei lo epol agogongu. Na cut ejenar ebe kobu
Edeke kijuk etengei akwap, kilimokitai oni kane ebe elosi araut etengei loka
akirot naka Edeke. Kineranakini Edeke Ike tunga duc konye komam
epupete. Kwan, mam bobo Edeke kiner ka kes. Kililingete inabin. Mm
akirot naka Edeke bobo epupunu. Atupit kokokor lo 12, kalosete nu atiror
akwap kere. Ne emamerior akirot, emanet itunga laije ka lailo komamikite
ne elosete. Esubete bala ameeri Na emani ka ngololo komamei ibore yen
itodei erot. Emoyete akirot naka abeit, konye komamei yen itodikin kes erot
loka abeit neitorio. Eloset nejaasi isasedotin konye isasedotin komam
epedorete atodikin kes erot loka abeit naarai kwes ikulepek mam ejenete
erot.
Epedori araut ebe oni da kitorit otengei lo eputo kwakano ka kwap wok?
Ejaas itunga idiope diopen Lu emanate kokiding wok. A loto okanisa itoni
okanisa konye eroko edumuna ibore yeni emoete. Okokor lo 13 kiyinakit
oni aputo nak ikiliok ka angor nu eyiloros naarai emamei kes akirot naka
Edeke. Imwasai itunga aputo kwati kanu nu kiriamun apaarasia wok?
Kwape itunga luka apaarasia ke Amos, kiitolosi ameer komamei ibore yen
itodei erot.
Kajai itunga ke Edeke arerengu kere apupun akirot ka Edeke, kopotu
kibelokis Ike’s puran kosodet aimo edekesio ice. Ilimunitai edekesio
kokokor lo 14. Kiriamun oni ka “ileic nuka Samaria," edeke loka Dan, ka
edeke loka Beersheba. Mam Edeke kamudukan kangun Lu kisomaete Ike
tunga. Ainger Edeke loka apapakes, kewutas agolokin ngaren kec. Ka
twaket kes komam bobo enyounet.
Kwan, abongosi okokor lo 4 kajenut inyobo kasurokinitor Edeke Ike itunga
kotoma abeit. Nasodit, etunakit duc Edeke nuipudas toma otau ke.Kane
kokor lo 4, kekote nen da, kiwanyun oni ebe karidakinitos itunga ke Edeke
nuipudas aingarakinio .Kotoma abeit, ekokor lo 4 kilimokit oni ebe “kopotu
kilikos” (NKJV) lukican. Nes atamari ebe, kopotu kicancanata kes kwape
ecilicila engatunyu yenikaisu. Ayaite erono luka ican kakwap, kopotu
kitikadikis Edeke Lo kobu kiswamate kes ka puto Ke.
Naiyareit, kiwanyun oni kokokor kalo 5 kopotu itunga ka Edeke kitodutu
amamut ayongite Edeke kopone lo amamut aitalaun apaarasia luka apolok
luka Edeke. "Iwori edaunor ainumunum naka elap loka itetet kigwelari
akima," Kapedoret atamar ebe, “Iwori edaunor Asabatot kayangasi eyok
egano osokoni," kingisingisei kangin tunganan opapake. Kisesen oni kane
itunga Lu esesenete apaarasia luka apolok kwape nu itotolikitos agwelanar.
Kerai aitapasete naepol noi Alost otem kanu ayongakite ekisil loka edini.
Mam ekisil loka Edeke ka jok kanejaas kes naarai mam kes kidicasi ka
Edeke. Mam nges kiyalama ka atutubet naka ayongite. Kobu kitikadit nges
Ike tunga aima Ikes boro ka aswamisio kes adepar Nges.
Naiuniet, kopotu itunga luka Edeke kodiakas abongor amamutu kabeit ka
abeit kanu aitopol ngaren kec ikulepek. Karidete amisanin kec, kosodet
aiyatakin itiaisinei kes, ka aimodo kagwelak keda amisanin Lu esabete.
Kangwelete nukican kosodet aitosom kes kwape ibulesin kanukec bonik.
Ne mam lukican etacata luiburawo kes, egwelaro kes tetere Lu iburaete kes
egwelet asilipan arei. Kibwaikis itunga ke Edeke ees engano oisawon kanu
kagwelaka kes kibwaikinet “apieta” luko obalasa oisawo tetere elangir ka
aimodo nu egwelete (verse 6).
Kobu Edeke kowanyu nu kisomaete kes kosodi ailaira kanu epoget ka
Yakob mam kalosi aimurokin akes aswamisio nuka aronok. Inyobo epoget
loka Yakob? Yakob nges ebwoikinit itunga luka Edeke. Inyobo epoget loka
itunga luka Edeke? Mam erai Edeke elope? Ilairai Edeke keda Ekekiror ebe
elosi nges awanyikin keda nu ediakanaret kotunga ke.
Adiakanareta ka itunga luka Edeke eraas adiakanareta Lu ebeit oni
aitemokin kane kiboyo oni. Kopotu komaata edeke loka iboro luka akwap.
Kopotu kojarito kapak naka abaar naepol. Karai abaar Na nges kobu
kitekera kes awai Kama ejai Edeke. Katipet kopotu kogeutu aimoabaarka
aiturio aboissit naka aimo adolit. Kobu edeke loka iboro nuka akwap kikam
kes. Kobu koyangau amamut abeit, eranga, amamut aimonikin, ayaite nuce
eron, epoget, ka amamut ka aitim. Kopotu kinapakinos kowanyutu ebe mam
bobo ekototor kes Edeke. Kobu akes aiyiun koraun aigalisit toma apol naka
agwelanar kes. Nu kepolok kerai ejauten lo kapak kangin ka epone lo
kapedoroto kes adumun abaar naepol ka ainapakina kanukes. Inerit Amos
kaica epone lo engeritor Edeke adiakanareta nu. Kiyinakit oni awanyunete
Na ecai nu etupakinete ngin yen emai edeke loka iboro luka akwap.
Kapuput kakuwata angwalu naka loka asurup loetiono.
Nutupitono:
Inyobo kisisianikinet atutubena nu ikokoron kanu oni
nuikamanar keda iponesio luka aronok luemoere ka
akukonokin iboro nuka akwap kana?
Aibo idoloki Jo ijen ebe iboro nuka akwap Kan amunas
ekanisa loka lolo? Idobo Jo?
Inyobo ejokunar akwap Na ka iboroke?
Kanu Ailip:
Ilip Ejakait kolacak Jo kotoma aitemesio nuka iboro nuka
akwap lolo.
Koyanga apak kilip kanu aiboisit Na ijai Jo. Atutubet Na
kikokoron kanu ejaas ka aikwengaret naepol kanu iboro nuka
akwap. Ilip Ejakait apukor akonyen kangun kalu ekamu
edeke lo, tetere epedoret awanyun eipudi loka etajaran.
Imala Ejakait kanu atitingikinit naepol ka oni karaida mam
oni kiyinakina ne ejai Nges
E
11 - AIJILILIUN KA
AITALAUN
Osiomo Amos 9:1-15
jaas apaarasia nu mam einer ka itunganan epedoro aijulakin
iponesio ke. Edio ekawurian kere ejen ebe kangin sawa iduwe ejai
aicoranakin ka ebela. Nu nges etakanete kangeset naka eitabo loka
Amos. Ener Edeke KO nabi ke koitabo Kano kere, konye angerot itunga ke
apupun. Ejai Kwan Edeke aitican kes tetere kes ijulakinos korotin kes.
Ekoto nges aitalaun kes kanu alemar aronis kokiding kes.
Egeunit asiometait ka Amos esesen aitapoet Ejakait ebwoi eiduny ketem.
Elutale kotem nges ne itemonokinere adiakanareta. Mam erai taai ebwoa
Ejakait kanen, erai aiboisit Na itimere adiakanareta, ne itingitere etube.
Kopotu Isirael kongerot ainakinete naka aitim. Kopotu kitisilot elutale.
Kainakin akes asubanasia ka itau lumam erianas ka Edeke. Kwan kitoronio
kes kanu adiakanareta kes kotoma aiboisit Na ti edumuniata aitimio ka
Edeke.
Epupi Amos Edeke iworoi kinom acuneta tetere ilokulokunos apeteta
kobilibili kes kakwesiikec kere. Epolok nu oni ajenun ebe erok itunga ejaas
otem enyarit Edeke ake tiayiikinio. Mam kebwounitos araut nu idinin.
Kabwounitos kes kekotenen da, aimo Edeke. Mam iyarei epedorete aupa.
Etube loka Edeke egeuni kotem kanejaas ngun ejaas nepepe kanges. Akirot
Na elimuna kane ebe ainomo acuneta tetere ilokulokunos apeteta kobilibili
kes akwesiikes eputos ka akituku Na akwap aijangakin Na kadwarit Amos
kosulai Kano sodit. Ngun Lu ekuwete acuneta nu ebirunos kwap, eario ka
ekileng. Emamei da idiokakes ekuii etube loka Edeke kakwap.
Itogogongit Ejakait akirot Na kokoron kanu kongaren. Karaida ebokete
adolore okatwak, elemuni akakan kes kangina. Karaida engopet kaidi naka
Karumel, amoi alemun kes kangina da. Karaida ibwaio kes kakonyeneka
kwap toma angolol, ecorakin emun kangina ekonyi kes. Karaida ijoreorio
kakonyen nuka lukasurupokes, ecorakin ekilenge kangina eari kes. Emamei
aiboisit Na epedorot kes aingopia kakonyen ke Lu esesnet. Koponi
kogolokinai ingaren kes.
Mam kes kaduminitos asurup ka etunganan, kadumunitos asurupi ka Edeke.
Erai lo Edeke lokobu akekan aitiror kocala akwap, Edeke lo kobu akejautu
koinak akwap aijangakinka aikeun kwape a Nile. Nges kobu kosub akuj
arai akwap kwape ekotor nges. Nges ebukuni akip kwap kopone loka edou.
Edeke lo nges kitikadikitos Isiraelin anger aipupu ake kirot.
Kotoma okokoro lo 7 Isitikit Edeke iketunga ebe, Mam kereka ketolomuni
Isirael ka kwap naka Misiri kapaarasia nuka Moses, esomat Eong ibore
ngipengin nejaas akwapin Kwa. Isitikit Ike tunga ebe kobu koyaunite
Ipilisitian anyoun KO Kaputor, ka Isurian da KO Kir. Kwan, mam bobo
Isirael ejar kanu Ejakait, inyobo ngin yen ketiakun kes kane jaas ice?
Inyobo kawomitotor kes elosete arapiaro kotube loka Edeke konye komam
kes ijanakinete Edeke?
Akonyen luka Edeke Lo ededeng kajaas nejai akabakanut ke Isirael.
Kalosio atiaikin cut. Kwape akwap, elosio aijangar kwape akima kakuguto
atiakun akima ka agugu ka ingaroi. Kwape edoyoto akima oikapu kokutaros
agugu ka ingaroi asalakin akuguto, kwangin eyuwario ekadolitok
kocakarete ekadiakanarak. Emamei ingarot yeni didi edoi toma okapu loka
akima nuka jokaka, arai mamu ekadiakaran ediopet esal mam Edeke
iticanit.
Kowanyu kokor lo 10 epone lomam itunga kewomitotor ebe ebunio
atubokin akes adiakanarata. Kebakas luipu ebe, "Mam aronis kidolokini,
karaida airiamakin kaoni." Kotoma ariengun kes, koponi kotubokinai.
Emamei yen kobu kokuu anyunyura naka Edeke. Karai Na apaaran
nakaputo ban, Na kobu Edeke kosurokina itunga ke Elope kosodi aitoron
kes kanu adiakar.
Kalangir Akan ke Ejakait kotunga ke. Kajai apelekinet naka aiticanet Ke.
Apelekinet naka Edeke ainyakakin kes toma aijanakin. Karaida esesenas
kes ka etube lo erono kanu adiakar, mam Edeke kobu kopal kes cut.
Okokor lo 11kilimokit oni ebe, kapaaran kangin, etonyouni ewema loka
Daudi loebiroro. Ebwoikinit ewema lo akwap naka Isirael nakobu kobila
kanu etube loka Edeke. Epedor ewema araut aiboisit Na ijanakinere, arai
aima Na kobu kojaun kotoma owema loka aima. Arai kwangin, apolouke,
ejai Amos alimokin Ike tunga ebe elos Edeke ainyakakin aima Na abeit
bobo. Etem lo etiakit loka asurup, edukio bobo kosodet itunga luka Edeke
aima nges kotoma ore loka alaunan, Kopotu kojaunos kotoma aijanakin ke
Ezra ka Nekemia Na kiteteunere etem ka adukio nak arwatatin nuka ore
Yorusalem.
Ekokor lo 12 kilimokinit oni ebe ebunit apaaran tetere irumete kesi aatongot
naka Edom. Ka atekerin kere nuemaikinio ekakiror. Apolouke, aitajario, ka
acoa naka Edeke ebuni kanejai Isirael kosodi aisiarakin akwap kere. Itunga
katekerin ka kwap kere ebunete akukonokin Edeke loka Isirael. Nu kes
kopotu kotakanut kapaarasia ke Ejakait Yesu ka ekesisianakinak ka
aitutuket Na itete. Koponi kolimonokinai akirot ka Ejakait Yesu ageun KO
Yorusalem iton aiboisio nuka lwakaka nuka akwap. Kirai oni etodolikinok
nuka adwarasit ka Na.
Ekokor lo 13 edwar apaarasi nuka abaar ka itunga ke Edeke. Elimokit
Amos Ike itunga ebe epote apaarasia Nuedolokinio ekakorion ekasakan, Ka
ngol loipudapudai emusabibu ngol loloeyei ikinyom, Idonete irongan ebino
loewiny, Elelete iukona kere. Itunga luka Isiirael nu ijorioritai akwap ace,
kabongunete akwap kes bobo Na kisuminikit Edeke nuka apapakes. Karaete
bobo emusabibu ka ikorion kosakete. Kirai kinio akwap naka Isirael akwap
kes ikulepek komam bobo erutunio.
Inyobo ajokis kanu lolo eong ka Jo? Nasodit, ekoto oni ajenun aswam nu
kikwengaritor asiometait Na oni. Araida eiyunaka ejai ainakin aimara kes
nejai Edeke ido ejai kes abongonokin nejai Nges kanukangun Lu isomato.
Nayareit, kajar akwap naka Isirael apaarasia nu kalosiot iboro ejok kanukes.
Kiyalamas kotoma apak nak abaar kakwap, konye kobu Edeke kolema nu
kere kanejaas kes naarai kopotu iboro nu kitonyoutu kes kanejai Nges.Karai
ngun nu itemonokit Edeke angetakin ka aitodolokin kotunga ke, kipudas
kes aijililio ka aitalaunio. Kipuda oni da aijililio kotoma oboro nuka akwap
nukiminakin oni adepar noi tetere kipedori amina Edeke kotoma abeit.
Naiuniet, kayaitos elutale loka Edeke komam epodokinitos. Kabunenete
olutale komametotor ka apelekinete naka aiswagar adiakanareta kes. Kobu
Edeke kowanyu akes awomiara kosodi atubokin kes. Ekot oni ayangaar
aima Edeke epol noi. Engerit Edeke awolobobote. Ekot oni aima Nges
kotoma omoyo ka otoma abeit
Erai aisitikinet naejok ebe Edeke lo kisirereng epedor alemar arerengusio
kane ijai oni. Mam nges epedor abuonokin aswam nu karai, ebwoi arerengu
kiding orot noka edicane ka Nges. Eke eipud erai kanuok. Iswamai nuekot
kere awanyun ebe iwok tawon ejaas nejai Nges. Epone no ikotor oni aimala
nges kanu amina Na aputo kana. Epone lokikotor abilakin toma amina Na.
Nutupitono:
Epone ani iyaitor oni Edeke kapalunitos lolo? Ejai aijen Na
kipupio oni amamut kayuwar kanu ejauten wok noka
aidinikite?
Nu nyoika iwomit Jo etakanakin ekanisa loka apaarasia wok
karai kijuk Edeke aiticanio Na kere kosodi alemar
arerengusio wok?
Ejai ibore yen ebwoi kiding Jo ka Edeke lolo? Inyobo ngin?
Inyobo ekoto Jo aswam kanuka ngun?
Irere akon aijaar. Ejaas aiboisio nuka awolobobote nu ekot Jo
aitetenar?
Inyobo kisisiauni oni kotoma asiometait kana nuikamunitos
amina naidul Edeke ka Ike itunga?
Inyobo apelekinet ke aitican ka Edeke?
Kanu Ailip:
Ilip Edeke aitodun aiboisio nu mam eyuwar kaijara kon.
Imala Edeke naarai epol akemina karaida kitican Nges oni.
Imala Ejakait kanu atitikinit oni kotoma kanu kioikinete oni.
Ilip Ejakait kolacak iketunga kotoma amina oboro nuka
akwap kana tetere epedorete adumun aiyalama naka edicane
ka Nges. Ilip kanukon da elopet.
AITEGEARIO NA EITABO
LOKA OBADIA
Ekiwadikan:
Kilema aijen ekiror ke loejai okokoron 1, emamei ibore ijeni kanu
ikamanara keda enabi Obadia.kija keda awanyununeta kwape nati ikaru Lu
ajar ngesi. Koitabo inerit akiro nu kalukasurup alomunYerusalem alemar
abar (okokoron 11-14).Karaida mam kijeni aparasia nu ewadikator Obadia
eitabo lo, eomitai ebe kejaari ngesi apaarasia ka Yeremia apaarasia nu
ekamere itunga ka aiya akwapin acie kinga naka Yerusalem.
Ageunet:
Kwape idauna aanyuun, ikokokron 11-14 kilimokinitos iwoni ebe aponitos
lukasurup ademakin Isirael abaar eitabo ka Obadia erai adwarasit mama
ejaasi itunga luka Edom (Odwe ke Esau). Kosesen Edom lukasurup
edemakinete Isirael abaar komam epedorete aiswamaun idio bore kanu
aingarakin.
Kotoma abeit kopotu koseutu aimedaun bonik kotoma abaar namam arai
nakec. Keanyu Ejakait Edeke eipone Kwa kalo mama ejaasi iketunga
konyunyurikin kanuka Edom. Mam Obadia inerit nu aronis Na itaon luka
itunga luka Edom konye kikwenyarit kesi ebe mam Edeke epalunit kesi,
bobo da ebuni apaaran Na ikeuna kesi kuju.
Ajokisi Naka Eitabo Kano Lolo:
Obadia arai etunganan lomama ajena lokobu Ejakait Edeke kolemu kanuka
apeleikineta ke. Kobu kodwarite akiro adis mama ejaasi itunga luka Edom
keda akec amumu mama ejai akwap naka Isirael. Ngupengun kijeni bon
nuka Obadia. Kwagin da akirot ke nges apol noi karaida mam nges erai
etunganan lo apol kotunga.
Ibore idiope mama edolit aimurokin nges ngin bon ebe nu eomit Ejakait
Edeke kanu iketunga, kwangin ebala Ejakait edolit kesi atubokinio naarai
iponesio kec mama araasi Lu ajokuka. Icorakinit Ejakait kere ebe
kingaranakis ngun Lu erok enonok kotoma omoyo.
Kingetakini, isitikit akirot naka enabi Obadia ebe aitisilario naebuni Kama
ejai Ejakait Edeke mam erai Na awasia. Kwangin da isisianakini woni
Edeke ka akiro nuka aijar kolacanakini alosit toma aipikor naepol.
Apeleikinet erai ainyakun mama ejai ngesi.
Kitodikit eitabo ke Obadia Ejakait Edeke amina kotoma aitaritoi wok kere,
naarai kwangin emina Edeke kere ido da mam epalarit konye itwasamai nu
itereikinor kanuka ajokisio wok ka ekiror ke.
E
12 - AITAPOET KANUKA
EDOM
Kosiom Obadia 1a
roko irerioro akirot ke Obadia kaidules, ejaasi iboro idis Lu ebeit
amisikin. Ekokoro losodit kilimokinit woni ebe erai Na aitapoet ka
enabi Obadia. Ekiror Obadia kajenara noi kaitutuket namojong,
konye mama kijeni aput Na etunganan kalo. Emamei da adio akirot itetemit
nu ekekali da, arai atutubet nae boyo.kwangin kapodokisi aijen akekirot
bon, apolou ke “Ekelipan Ejakait Edeke, yawe.” Kwangin da ejenet itunga
ngesi kwape ekejanakinan loka Ejakait Edeke.
Eitabo lo erai lo edwarit kanuka itunga Lu Edom? Lubo kangai itunga Lu?
Kidumakini abongokinet Ageun 36:9, kere itetemitai kotupitete ekale ke
Esau ka akwap ke Sera.Esau kerai onaceke ka Yakobo, kijeni da ebe
Yakobo kobu kodema arerengesio ka Esau kwape ikoku yen ikiai.
Kotoma Ageun 27:41, kilairai Esau aiar Yakobo kanuka ngun akaulo papa
kec atwanare. Edinget lo kinacan kabu kikopar kitoni aturio nu
atupakinete.kwangin inerit enabi Ezekiel 35:5, edinget lo ajai kidding
Isirael ka Edom.
Nape ingarenikit Musa idwe luka Isirael, kijuka itunga mama ejai ekabaka
lo Edom adumun apedor kanuka atubor ka amodingot. Kisumun ekabaka
ebe mam kelemarete idio bore kakwap ke. Karai kematata ibaren kec akipi,
etacete ngun da, keja ngun da kengere ekabaka ailipa ke ka Musa, kwangin
kijuk ajore ke airengear idwe luka Edeke kakwap ke.
Kotoma oitabo loka Aisitonokin 21:1, 2; 21:8-10). Kimorikikin Edom ka
akwapin acie aitiji Isirael.kwangin da Isirael kobu kosurok Edom
(2Aisitonokin 25:11, 12:2 Samuel 8:13, 14).
Esekiel 35:12 kiwadikatai akiro nu kenagara Edom akwap Na isirael:
"Ijenuni do ebe eong Ejakait eira akoniinyanakin kere nainerakinit
irongan luka Isirael, kobala ebe,”etisiloor, einakin sio ajwenyar,”
Kau naka esula kalo, apotu kaanyutu koitabo ka Esekiel eipone lo
kasurokinia Edom akwap Na Isirael. Kere itetemitai kosabuli 137:7, 8.Nape
kilipete idwe luka Isirael mama ejai Ejakait Edeke KO Babulon,
komomyata ka iporotoi Lu okuju kanuka Itunga luka Edom.
"wu Ejakait kiitu aluikin idwe luka Edom, kanuka apaaran naka
Yerusalem; luabalas ebe,”kotiyaikisi, kotiyaikisi, kitoni apetetait
ke,”
Aanyuneta Kwa kanu itodiaritos alangiru Na ecelet lo ajai kidding itunga
luka Edom Ka Lu Isirael. Kobu kogeu oipone lo inacan iyarei atiakakin
kikopar Toni aturio kec.
Karaida esubit adwarasit Na bala mam igangit itunga luka Edom, edukunit
atutubet naka aitutuket namojong kanuka akiro nu ipu. Nasodit isitikit iwoni
eibaibuli ebe mama Ejakait Edeke epalunit akiro nu iswamainikinio Ike
idwe. Inerit enabi Sakaria ebe, ngin yen etirori idwe luka Edeke, atiro
“araito naka akonye ka”(Ikokoron 2:8).Irumitos Edom ileic kanu asurokin
idwe luka Ejakait Edeke,kanuka ngun ejaun kesi atubokinio.Karaida mam
Isirael italauna kakonyen nuka Ejakait Edeke, ebala eijiri ebe Edom
etubokinio kanuka adiakanareta kec. Nu kere eraasi aikwenyaret kane ija
oni lolo.Irwani adi irumitotor ileic kanu einer nuka aronok mama ejaasi
idwe luka Ejakait? Mam Edeke erwakakini akonye ke Kama ejaasi idwe ke.
Eitabo ke Obadia erai lo itodiarit asianut naka Ejakait mama ejasi idwe ke
Lu emengeraka. Erai aisitikinet mama ijai ebe emina Edeke itunga ke
karaida ediakanarete isonie kere Lu ediakarete.
Iyareikini, apeleikinet Na eitabo kalo ngesi aisinyikokin itunga luka Edeke
kotoma aiyuun kapak Na etiono. Kitekear Isirael, kobongokinete kasima
naka Edom, obwoete kosiep, kisinyikokito aikamario naka Yerusalem
(ikokoron 12).
Kingitanaros bonik kapak kangin.Biai epalit Ejakait Edeke kesi? Biai ariko
Ejakait Edeke emina kesi?
Karai cut imunokina bonik, icamunit ebe ejai apak Na kapotu
kapodonokinos, and kaingitanakin da aingiseta Kwa kangun. Ekot eitabo lo
koyau amuno kwape itunga luko Isirael. Erai eitabo lo inerar Ejakait Edeke
mama ejaasi ngun Lu ibulesenito lucie, kisitikite Ejakait itunga ke ebe
ebuni ngesi aakun kesi. Mam imurokinit kesi, KO jokan kisumunite da
aijaikin kesi etube loajokan.
Ngetakini, isisianakini eitabo lo ebe etubokini Ejakait Edeke.
Ipu itunga lu esalitos toma amuton , konye adiope apaaran epote aibwo
Kakonye nuka Edeke loka Abraham,Isaak ka Yakobo aijaikin ajenanut naka
aijar kec.Iningit Ejakait Edeke woni kanuka aitodolikin akirot naka
alakunio mama ejaasi itunga kere. Eitabo ka Obadia isitikit woni kere ebe
ketodikisi ngin itunganan epelu kanuaka akwenyar akwap kere ebe ejai
eketajaran. Kilipi Ejakait Edeke ingarak ajaun ka amuno naka ajenanut.
Nutupitono:
Ijo ingaditor anyunyura kotau kon kanu onacekon arai idio
itunganan? Kwape Edom ka Yakobo, ijo irumitos ileic
aitodiar anyunyura kon mama ejaasi itunga icie?
Karai ejeni Ejakait Edeke ican Lu itorit oni, kanu inyo
iwomitor ebe ecamaikit ngun aiswamaun?
Nu inyo idumuni kanu amunokina Ejakait Edeke, kajenete da
ebe igalikit kere kede Akan ke nayuara?
Aikwenyaret bani ianyunit ijo kanu ikamanara keda eipone lo
eyaiter idwe luka Ejakait Edeke?
Kanu ailip:
Isialamik Ejakait Edeke narai ejeni apipilu kon, ido da ebuni
aitwasam kanuka ajokis kon.
Ijo irumitos ileic kanu ecelet arai einer loaronon kanuka
itunga icie? Kilip Ejakait Edeke kitim ijo.
Ijaik apak kilip kanuka ngun Lu etodolikisi akirot naka
Ejakait Edeke mamakon keda ne ejaas itunga lumam
edumunito arereng Na apupun akirot naka Ejakait Edeke.
N
13 - EITURO LO ABILA
Kosiom Obadia 1b-9
ape igeari eijiri, ijukari akirot Na itegelikina akwapin kere,
iworotoi keda kesi aitiji Edom. Mam kitijenikitai aidules Na
akirot kana konye mam ngun epolok.
Ekokoro lo 2 kilimokinit oni ebe Ejakait Edeke mam epeleikinit aitidisiar
Edom. Akirot “aitidisiar” akepolou agogong mam erai alalau. Erai Edom
akwap Na adiding konye erai Na akeriana, kogogong ka akwapin nuko kide
nuedunyatar. Itetemit Isaia kesi kwape Lu ebaritos kiturosi.
"Ingai elomunit ko Edom, ka Bora, ka igween lu emasikito? Ingai
enapit anapito na itodiarit ngesi koingaren, kagogong?”Ëong ngesi
enera kadolit kanuka ayuar”
Kotoma Esekiel 35:12 isisiaunit ebe eyalama Edom kanu aipikor naka
isirael.kotemasi atiar,
“Eperikisi agasia kosodete aikopakin iso amudiara”Aipikorio naka Isirael
arai agogong kanuka Edom. Ikec iboro kapotu kijaikisi kesi ayuara,
kiturokinos.konye kikwenya Ejakait Edeke kesi ebe adiope paaran,
enyounete iboro ngun kakanin kec, epote aicanakin karaun akwpa namam
angosibib.
Ikokoron 3 elimokinitos oni ebe, eitur loka itaon kec engalaki kesi.Apotu
koyuaros kakanin nuka lua surup kanu aiboisit kec. Kajai aiboisit kec kuju
orongan amairon ilukumin iwongon awai Na angolol. Itetemitai ebe apotu
ikwamin kikeunos kuju amairon ilukumin ikany. Kotoo, acukulen nu edulok
noi kogolokisi irotin luka eikoru ka akwapin acie. Kitor kide, arai aitub
amoding.
Kanuka angun, abu Edom kiturokin, “Ingai ipedori airigaun oni
kakwap?”Aomit ebe mam akoto aganat Na Edeke. Etiono aisiom akiro nu
ido komam ijo aisitikinio nuka ibor luka aiboisit wok, kiraun luka Edom.
Kimisik nu ipu noi nu kiswamas kakwap wok adepar.ipedorit oni
aitangaleun adekasinei nu iwomit ebe mam ti epedoros.Ikaru luka aijar
eyatakinos.Ainapeta nuka alolo etebebenata aijar. Nukere esukunyasi itaon
kane ejai Ejakait Edeke.
Kotoma okokoron 4, inera Ejakait ne ejaasi ngun Lu emunokina ayuara Na
esoswai. Isitikit kesi bon ebe karaida edukito ikec itogoi kaicer koporitos
kokuju kwape etori, ibiruno kesi kwap.karaida eomitos ebe emamei ibore
etirori kesi,,konye Ejakait Edeke epedori.kwangin da ebuni Ejakait Edeke
aitodikin kesi abeit ebe mam karasi ikadolitok. Eituro erono, elemari
etunganan kaboisit Na ajakanut. Mam Ejakait eyait nu kapatanu.
Awaragasia16:18 ikwenyarit woni ebe:
"Eituro iyangari toma amudiaro, emoyo lo”.
Nu isumunit Ejakakt Edeke aiswamakin Edom keda ngun kere Lu iturosi
numam ejok naarai mam kesi epodokito nuka Ejakait Edeke. Erai Na
aikwengaret Na epol noi karaida iyalama ka eitur kanuka edumune wok,
kimurokit aitun bon ebe eiyengane wok elomunit Kama ejai Ejakait Edeke.
Epatana Ejakait Edeke ailotar iboro kere luka akwap naarai ejasi ka apedor
namam idio itunganan itikokin ido mam ipedori aitikokin.
Kotoma okokoron 5 Toni 7 kiwanyun eipone lo itisilarere Edom. Isitikit
Ejakait Edom ebe kepotu ikokolak akoko kesi, elemarete nu ipuda
kojalakinete nuce kere.karai kepotu Lu esakete araito, elemarete Lu ekokito
kojalakinete Lu ejokito kokitoi. Mam lo erai eipone lo iswama Ejakait
Edeke, konye engeso loepol ebuni asurokin Edom. Kwagin da Edeke mam
ideuni ido bore kedol apak ke.
Kokoro lo 7 kilimokinit oni ebe keremorio kesi agori keda idunyeta luka
oikoruon kec. Ipapero da ibelokinos kesi, luamunosi kesi da ebilakinete kesi
ebotet, kwagin da nu kere iswamaunos komam eomitos, esalete da itururete.
Otukui! Erai aumokinet Na epol noi epapero aibelokin epura ke ne ija oni.
Naarai ipapero lusek kere araunos lukasurupo. Mam da apedori aipikor
konye isitikini eong nu abu Yesu kitor kanuok. Kobu kibwok emusalaba
loka aronisio wok, kobilakinai ebotet kitoni aibubukinio kanu alakun itunga
kere.
Kotoma asiometa nuka ebaibuli kobu Edom kiturokin kane ejaasi eketunga
luka acoa kwape nat, Elipasi lo alomunit KO Tamaria korai ediopet
kopapero Lu aponito aireikin Yobu kotoma apak Na ainingio (Yobu
2:11).Temani arai ere loapol noi Kari Na Edom.Elipasi arai etuan lo Edom
kolomunite aimor ka Yobu akiro adis kanuka ejautenen ke. Enabi Yeremia
ajeni acobeu Na ajatatar itunga luka Edom.
"Nuka Edom; Inera kwanata Ejakait loka ajoresio ebe,”Emamei
kereka bobo adio acoa koTeman? Amudiaros? Aolio ca ainerun
kotoma amisioitin? Elicar cut acoakec? (Yeremia 49:7).
Edolunit apak Na elemarere acoa naka Edom, itolorio, epuriori bala apua
namam ewanyunio bobo.Luka acoa da emudiaro.
Kokoron 9, ikajiok luka Teman epote akurianar. Epote da acalaar bala
akako koingaren naka akim ka Ejakait Edeke naka etube. Akwap kere
ibirokin kwap ido lui ipu etubio korongan luka Esau.
Kwangin da kiwanyu ebe abu Edom kiturokin kosodi aibelokin epura ke
mama ejai Ejakait Ekoomite ebe emamei yeni epedori ngesi. Konye
isumunit Edeke abilakin kesi kwap, abar kec acoa da, Ipapero da ebilakinete
kesi ebotet kajalakin kesi keda akanin bon.
Ibusakinit kere apupokisi aikwenyaret Na kotoma ojautene
loalolo.Kingalingali lolo ebe emamei adeka adio namam itangaleunio, arai
adio akiro numam ipedori aitemokin.keyitutos kereka ebe aijar wok esubit
bala aturot Na elibuni tupuruc korinyori ebong.kwangin eiyeng kon, lomuni
Kama ejai Edeke, emamei ngesi ibore ipedori.
Nutupitono:
Irwana adi kirumitotor ijo ileic kanu aomit ebe ijeni nu
iswamai? Ka nuinyo etionor aiyitunit Ejakait Edeke
koipudesia kon kere?
Aibo tikijai lolo karai mama Ejakait kilakunit kere?
Nuinyoika kisisiauni kanu eitur kakiro kanu kere? Nuyoika
iswamakinos ngun Lu iturosi?
Nu inyo ipuda aisisiaun kane ejai Ejakait Edeke kanu
aisiketikinio kotoma acoa Na aimala ngesi?
Kanu ailip:
Kilip Ejakait kitim kanuka ngun kere nu idiakit kingarak ijo
ka aisinyikokin koponesio Lu aimala ngesi.
Kilip kanuka iboro luakwap, kilip Ejakait aisitikin oni eipud
wok kanuke.
Kilip Ejakait kopuko aijen wok kasodete adumun aijen ka
aingarenikinio naka ngin paaran.kijaik asianut ke ka aimal
ngesi koponesio kere.
K
14 - ANYANYAR NAKA
ARONISIO
Kosiom Obadia 10-14
otoma atutubet nangetakin kapotu kaanyutu eituro lo itunga luka
Edom. Kaomitos ebe mam kesi epedorio naarai mam ibore
iswamaikino kesi. Katutubet kana, ilosi aanyun nu kopotu
kiswamakisi idwe luka isirael.
Itoronarit Edeke itunga luka Edom kanu amumu kec mama ejaas idwe ke.
Kajen Edeke nu eswamasi kere kwangin da mam kobu korwakak akonyen
ke.karaida ibusakinit Ejakait Edeke aitican Isirael, konye amina kesi kwape
Ike idwe. Itisilari Edom kanu amumu kes mama ejaas idwe luka Isirael ka
Yuda.
Nasodit, ne esurokina lokasurup ere lo Yerusalem, apotu idwe luka Edom
kogitaros kosodete asesen nu eswamasi. Kwape idwe Lu esomero ejiosi
kosawe, kicocoete icie kawai ibungao idwe luka Edeke, opone ngon
agearitotor akiro ngun kere.
Irwan adi kigitanaror, ketodiaritos aiyalama wok asesen nuaronok
iswamasi? Kirero bere arokisio nu iseseni KO sineman. Irwanadi
kipedoratar aiboi kasesenete arokisio ka amumu iswamasi? Kitebebeni
aomisio wok kopone kalo atiar mam itojokari aswam Kwa kanu, konye
karokono iyalama asesen adiakanareta iswamasi kane ejasi lucie. Kopone
kangon, icamaikini ajokit adumun agogong kotoma aijar wok ka aturio kere
nuetupakinete nu idwe wok. Etereikina iwok idwe keda akiro numam
ibusakinito kesi asesen kapupeta nu iyemuto konye mam ibore iswamaete
kanu atikokin. Kiraun lumam ipodokinit kanuka adiakareta, Arai
aitoronokin kwangin, ngun ngesi ekoto satana. Naarai epedorit aiya
adoketait Na ekoto ngesi.
Na iyareikin, ne ekamariata luko Syria isirael, abu Edom kipudakin aiboisit
arai eineri kotoma. Naarai kabu koany arereng Na aipuga. Mam da
apodokinit nu apotu kiswamaunos. Nu eswamauna kapotu kiswamaunos
kwangin da mam ibore ijulakin ejautene kwana. Nape etiakio inerio luka
ejie, kolomuni Edom toma kokoto da einer ke. Ationis adiope ngesi ngin
ebe iboro Lu araasi lukokwan kopone kalo aimor ameda, abu Edom
kisikadik Edeke.
Ejai akirot naepol aisisiaun kane.kIkwenyarit iwoni Ejakait Edeke anyoun
kakonyen nuka ajokit tiritir. Aticepak imina aomit ebe aimor einer loka
iboro lukokwan mam eputos keda akoko alopet.
Ipedori bobo da aijodorio acamun ebe ejai adumun toma naka adiakar
kainicie tunganan komama ejakait edeke kitubokini.Konye nu kere erai
adiakaret Na epol noi kanu adumun kotoma adiakaret ka yenicie, kwangin,
erai Na adoketait Na idulokina kotoma adiakar.
Kiunikini, ne kewanyunia Edom Isirael enonokikin, kiyalamikin ka
aiturokin koponeke. Koomite ebe ajai jokan adepar Isirael naarai mam
Ejakait Edeke katubokinit ngesi kopone kangol.
Biai emamei idio kaoni iyalamikin kanuka aipikorio kanucie? Aticepak
idunyieta kon kopotu kibiroros kotubite ijo. Mam Edeke ekoto iponesio
ngun, ationis naka eidunyiet ekoto koyau amina ka aitim. Ibusakinit
kadolokisi ngun Lu ipudasi kapak kangin, kowany kereka ijo ebe adoketait
naiwunikini kotoma adiakar nges ijo aipup aiyalama ka amamut aingarakin
ngin yen ejai toma adiakar.
Epone ani iwanyunia ituan yeni ewoliorit kotoma eidicane ke ka Ejakait
Edeke? Kiwanyuni kedol apak Na kesi aitoronarit lucie ikeyunak?
Kitoronaritos kesi ka iponesio kec k ere ka ekanisa.kitojakaros noi
koponesio kec. Ne kiwanyunia iponesio Kwa kalu, ojeni ijo eitur alomu,
erot da lo aibiror nges lo.
Epolok nu woni kere aanyun ebe mam kitupari erot ngon loka adiakar.
Kewanyu da Edom kobu kogitar awai kapak Na eswamatatar nu aronok.
Kosodi aikunyun aimor einer loka aronisio. Kotoma okokoron Lu awasia
kapotu aanyutu bon ebe Edom kabu kijulakin kosodi aite inacan ketau lo
aronon, komam epodokinite. Nu ngesi kopotu kotupakisi kaiyalama kanuka
aibiror ke.
Kitodunos iboro kere, kingetakini kokoron 13 kapotu kaanyutu ebe Edom
itenari orute loka ere loapolon kanuka aingat abar nako Isirael. Kideleleuni
do amumu ke mama ejai idwe luka Isirael.
Adoketa nuka agitar Toni angatar abar erai ibore yen erono noi. Ekoto
aanyun ebe itemokini kotoma aijar wok. Emamei itunganan egeari keda
aingat abar konye egeari keda agitar kosodi aite lucie iswamaete. Motimot
koinakinete aomisio nu amumu, kwangin da kikamarete aijen wok.
Lokasurup iswamai ikeboro motimot tetere mam ipedori amisikin adiakar
wok. Kwape eswamaa komana loka Eden, kobu kijaik etungana aipalikin
Edeke angeset ke adiakarete kakonyen nuka Ejakait.
Komisik ijo ne kabu akirot Na kitorio Edom, kotoma okokoro lo 10,
kogitaros kesi kosesenete lukasurup iticanete idwe luka Edeke, kidaritos
ajepanar akwess kangun Lu atamito aisi kotoma atwanare. Na inyo ameda
kopotu kesi kodumutu?
Ibore epol aisisiaun nges erot ka adokena nuka adiakar kotoma aijar Na
Edom. Kegearit mot mot konyayar kitoni amudiaro kec. Mam ajokit iyalam
nen dio kasilon kotaon wok arai kijaik atutubet kaijar wok ipuda ngesi
koyang kere. Kanuka angun, mam ibusakinit acamaikin ajokit adio aiboisit
kotoma aijar wok.
Aticepak iwanyunit adokena Kwa kanu kotoma aijar Na kipapero arai
iminat kon. Arai kotoma aijar kon.kingarak ijo Ejakait Edeke aipikor ngun
kere.
Nutupitono:
Kipedori ijo aijen idio itunganan yen kepone kalo kotoma
aijar kon?
Koponesio bani epedoritor ajokit aijodojodo aomisio wok
kanu adiakar?
Kowaitin bani kotoma aijar kon ijodijodio ajokit kanu
adiakar? Nu nyoika ibusakinit ijo aswam eroko epoloro akiro
Kwa kanu?
Nu nyoika isisiauni kotoma akiro kanu adiakanareta?
Kanu ailip:
Ijo idoo toma akuluma nak ajokit kwape ka Edom? Kilip
Ejakait Edeke isioni ijo.
Kilip Ejakait kinyakak amina kiding ijo ka inacan arai
ainacan kon kosodi amisikin acoa Na itosomai ajaokit
aingalaria ijo kamake.
Kilip Ejakait Edeke kitodik ijo aiboisio kotoma aijar kon nu
ipuda ijo aiteten ka aitalaun.
K
15 - AITAJARIO KA ITUNGA
EJAKAIT EDEKE
Kosiom Obadia 15-21
itoronaritai Edom kanu aitican itunga luka Ejakait Edeke.kotoma
eituri kec, koomitos ebe eyuara kane ejaasi luka asurup. Nu
mama kesi kajenete ebe emamei ayaura adio Na igalikin kesi
kane ejai Ejakait Edeke loka Isirael. Naarai emamei idio ibore ipikori ngesi
Itegearitai atutubet na keda aikwenyaret,”Ayapu aparan naka Ejakait
Edeke.”Mam erai Edom bon ebuni aijaikin ajenanut kanuka aronisio kec ka
ainger Ejakaiat Edeke. Adiope paaran, akwapin kere epote aibwo kakonyen
nuka Ejakait Yesu.kapak kangin, ekukonokinos kosodete aima ngesi kwape
Ejakait. Lu ipu, keja ngun da epote ariengun kotubite apak. Nu abeit
kakwapin eraunos nu abeit kane ejaasi itunga kere. Ebunit etube, konye
emamei yen ejeni esawa.
Na inyo akirot Na awasia inera Ejakait kwape atubon kanuka Edom?
“Kwape kiswamator kwangin da iswamaikinio ijo.” Kotoma abeit
etubokinos bonik. Naarai inyakakini Ejakait Edeke ngun nu iswamatos.
Ikokoron 16 inerit ebe epote akwapin aimat kwape amasia Edom kotoma
akoli naka aibuses korongat loka ejakait.
Karai mam ngesi emasit kotoma akoli naka amumu mama ejai Isirael? Mam
nges kabu kinumunum kanu aitelekario naka itunga luka Ejakait Edeke?
Konye ebunut apaaran Na eponiatar aimat bobo.kotoma apak kana, eraun
enyangit Kama ejai Ejakait Edeke.kwape iswamakinitotor kesi Isirael,
kwangin iswamaikinio kesi da, mam bobo da iitunio ngesi.
Kapak kangin, amecito itunga luka Edeke akwapin acie.konye edolunit
apak Na elakuna Edeke isirael kotoma akanin nuka lukasurup ke.kotoma
okokoron 17, Obadia inerit ebe iswamaikini Ejakait Edeke itunga ke iboro
iyarei. Nasodit, ijaikini kessi angosibib. Ngesi atiar bon ebe, etiakaro kesi
kane ejaasi lucie kwape lualaunak kotoma Ojakait. Lukasurup esurokin
itunga luka Edeke, konye itwasamai Ejakait ainigosit kec kanu aisiteteun
kesi ka aisukunyun mama ejai ngesi. Kwangin edoluni apak Na ewanyunia
isirael asianut naka Ejakait, kolosi apedori ke kotunga. Naiyareit, elakunos
itunga luka Ejakait Edeke kojeran luka akwapin nuokinga kosodete abongor
akwap Na esumunitor kesi Ejakait Edeke kwape airumunet.Kongicu kereka
ijo atiaketait kiding ainigio naka isirael kotoma okokron 17 keda Na Edom
kotoma okokron 16. Atubokinio naka Edom arai nawasia.kosubite bala
mam ajaasi.konye kanuka itunga luka Ejakait, atubokinio kec arai aisiteteun
ka aisukunyun mama ejai ngesi, mam Ejakait Edeke epaluni kesi.
Kotoma okokoron 18, kapotu kasiomitos ebe ebuni Ejakait aitopolor
iketunga kanuka etube lo Edom. Yakobo kotoma okokoron 18, eraun
akim.kwangin enyamari Edom.
Kwangin Esau itolioro bala ekwam.Emudiaros kere Kwangin da apotu
kanyutu ebe etube loka Edom arai lo awasia.
Opone bani ipedorio aitodun abwoitait wok! Ejaun etube.kane eja lucie,
eraun bala Edom.kedaun aitutub etube, mam ijula. Biai ijenia Jo abwoetait
kon lolo? Mam ipaluni aimal Ejakait Edeke kanuka alakunio. Kwangin
mam ibusakinit adiakanar koomite ebe kiyuwar kotoma otube ka Ejakait
Edeke.
Kotoma okokoron 19 ka 20 itetemitai aijulio naka aiboisit kotwaniari Edom
alupok nu turori, ekoraro ne ejaasi lucie.
Okokoro lo 19 elimokinit itunga luka Negev epote airumun irongan luka
Esau. Akirot “Negev” apolouke “too” kotoma Aburanian.kitolomunitai nu
koitabo loka ekabaka Yakobo. Aiboisit Na Negev ejai too naka
Yudaya.kaponi kokorarai ateker naka Simoni. Kwangin itunga luka Ejakait
ekorakinio alupok nuka Esau.
Ipilipin keboete akwap nako pilipin, karasi da lukasurup Kama ejaasi itunga
luka Edeke. Kotoma1 Samuel 13; 5-6 kitetemit eipone lo aridakinitor
iparisayon idwe luka Edeke kairengiar kesi kuju orongan. Ebala da ebe
ejaun apak Na ebongunatar idwe luka isirael korongan kaikamar aiboisit
naka pilipin Lu etubulesenitos idwe luka Edeke. Ngun Lu kedokunete
korongan kikamarete aiboisio nuka Ephraim ka Samaria, ere loapolon
kakwap Na Gilead. Kwangin inyakari Ejakait Edeke iketunga, iticasi da
kotoma alupok kec.
Ikokoron 20 kilimokinitos atiar ebe, idwe luka isirael epote aikamar alupok
ari Na Zarepasi Na ejai nyakoi Na ere lok Sidon ka Tiyre.Epote ikamecak
ainyakar akec alupok anatar Zarepasi Toni Too.
Otukui etia aisumunet naka itunga luka Ejakait Edeke! Kotoma adiakar kec,
apotu kotwakiasi alupko kec konye kanuka asianut Na Ejakait Edeke,
enyakutu.
Atutubet Na etia aii kitwania kwape ekanisa? Kitwania aok apedor
katutubet wok? Ne keboya eong, ipu itunga Lu ejarete kotoma amutonu nu
kadiopepak kopotu kodumutu aitajario. Mam nepecep da kibwoit kotoma
abeit naarai acamut adiakar alomar komam kikapakina alemar ngesi kaijar
wok. Kitwania da aiboisit Na epol noi, konye isumunit Ejakait Edeke
ainyakakin Isirael ngun kere. Kanu aswam nu, egeari ainyakakin angosibib
toma akwap wok. KIteteutu eidicane loajokan ka Ejakait Edeke, inyakunete
aiboisit Na ketwaniaritos.
Kotoma okokoron 21.kapotu kesisiautu ebe Lu alakunak apotu kodokasi
kuju orongat loko Zion, aidi ngina ka ere lokapolon Yerusalem. Naarai
epedori Ejakait Edeke aijukar kesi aipuga, kwape elimoritere Isirael aipuga
Edom ka irongan Lu Esau. Akwap kere eraun naka Ejakait Edeke, inyakuni
da apugan ka apedorosio mama ejaasi Ike itunga.
Kotoma oitabo kalo, isinyikokit ngun kere Lu itaritos.kitetenari da asesen
Ejakait Edeke kamisikin ebe ngesi ipugat.kotoma atutubena nu agearete,
itodunit idwe luka Ejakait kwape ngun Lu ajaasi toma ationis ka aitelekario.
Keridakitai ka aibungao, konye mam Ejakait epalunit kesi. Edolunit apak
naka aipikor kowaikec kotoma atiokiso kec, isukunyunit kesi mam ejai
Ejakait Edeke ka adumun apedor kanuka aipikor lukasurup. Aiticanio da
nak lukasurup ejaun toni ikar ka ikaru.
Eituri kobu koyangau Edom aibiror. Kaomitos ebe mam epudasi Ejakait
Edeke.kanuka ngun kapotu komudiaros. Amudiaro naka Edom arai Na
eleleba, mam nuke bobo kiyitunitai kakwapin da.koomitos da ebe mam
ibore iswamaikin kesi.Mam itorin luko Teman kaporete kaluanis Na euriana
naarai kinomuno kesi kwap.
Nutupitono:
Na inyo aisinyikokinet idumuni ijo kotoma aiwadikaet kana
kanu atioikisio nu itorit ijo lolo?
Kilimokinit Obadia ebe iswamaikino nu iswamakinet
lucie.Biai ejai adio adiakaret kiding ijo ka oacekon arai
inacekon Na ibusakinit aitemokin?
Anibo aiboisit ibusakinit ainyakun kanuka Edeke lolo? Ejai
aisumunet Na idumuni kotoma aiwadikaet kana?
Kanu ailip:
Kisialamik Ejakait Edeke naarai isumunit aipikor Kama
ejaasi ngun Lu emunokina mama ejai ngesi.
Ijeni ijo ituan Kwa Edom, ebeloki epura ke mama ejai
Edeke.kilipanak kesi.
Kilip Ejakait kinyaku ijo mama ke.
K
AITEGEARIO NAKA EITABO
KA YONA
Eiwadikan:
araida ejaas aingiseta kanuka eiwadikan eitabo ka Yona, Yona
elopet karai okoku loka Amitta kolumunite kaiboisit naka Gati
(Yona1:1; 2 Ikabakan 14:25) napetati amairon akanykauni
anyoun KO Nasareti.
Esubit bala kijari kaparasia nuka Yeroboam II kwape edwaritor enabi kosea
ka Amos kapak adiopet. Kijeni da ebe nu ipu iwadikatai oitabo lo, kijai da
ka awadikaeta 2 ikabakan 14:23-25 nu ikamanara keda eipone lo
kedwaritere ebe Yeroboam II ainyakun akwap naka Isirael Kama ejaasi luka
Lebo toma angolol naka Araba. Kinerit Ejakait Yesu akiro ngupengun
koijiri ke.
Apetetait
Konyarau Ejakait Edeke Yona kanuka aitodolikin akiro ke mama ejaas
itunga luka Ninebe kanuka arokisio kec. Arai Ninebe ere lo epol KO Suria
kojai agor naka ecilet naka Tigris. Karai da eboma arai ere loka abarit
kingosibib.
Kotoma abeit, toma oitabo loka Yona 1-2 enyarit Ejakait Edeke akwap ngin
“Ore ngol loepol”.kwangin da kanuka apedor ke ka alalau da, kimaritai
amairon akaisakany aojau, ka atomon kanyaape alalau.
Yona, kajenara kwape enabi lomam korima akiro nuka anyaritor nges
Ejakait Edeke. Epali ke, mam kakot einer nuka Ejakait. Konyou alosit
akwap acie, konye kanuka apedor naka Ejakait Edeke, kobu kitosoma agar
naepol noi ailikor nges kosodi ainyakar toma akote naka Ejakait.Toma
aijanakin ke ko Ninebe, kobu Yona kitodu apalunit aswom naka
Edeke.Atutubet naka kongafen nak eitabo,koumok nges aanyun itunga luk
Ninebe itoronokinos akaulo na nges aikwenyar kes kotoma arokisio kec.
Toni lolo, kingitanaros icie ebe epedor kereka etunganan aijar adaun
aparasia auni kotoma akoik naka agar? Mam teni emisiarito, karaida ejaas
ngun, Matayo 12:39-40.
Konye kobongok kes kotema atiar,”atur nakaronon, nadote emoi
aanyunet; kwabo mam einakinio aanyunet dimarai aanyunet naka
enabi Yona. Naarai kwape kejaria Yona kotoma akoik naka etiang
loka angolol adaun aparasia auni ka akuaresia auni, kwape kwagiin
okoku loka etunganan edauni aparasia auni ka akuaresia auni
kakoik naka akwap. (Matayo 12:39-40)
Akiro nuka Yesu eraas nu ajokak noi, erai Yona ajenanut Na atwanare ka
ajarun naka Ejakait Yesu. Kinerit Ejakait Yesu nuka Yona ajaut akoik ke
etiang adaun apaarasia auni kwape ajaria ngesi toma atwak adaun apaarasia
auni. Kisitikini oni ebe nu kopotu kiswamaikinos Yona kerai nu aumokin
kwape erar atwanare ka ajarun ke Yesu nu aumokin nake Ejakait Edeke.
Ejok da kotoma aica naka aisisianakin ka Ejakait Yesu, amisikin ainapeta
nuka eitabo kalo kwape nu edwaritai kitetemite atwanare ka ajarun naka
Ejakait wok Yesu Kristo.
Ajokis Na Itabon Kalu Lolo:
Kidau airerior aisisianakin ka Yesu kikamanara kede nuka Yona kede epone
lo edwaritere akiro nuka atwanare ka ajarun kotoma katwak akaulo Na
aparasia auni kanuka alakunio Na ikadiakarak.
Ngaren ke akiro kanu, keja ngun da kitodairit airujasit ka aitapoet naka
Ejakait Edeke kotoma aitutuket Na mojong kobaibuli. Kwangin ajai
enabi,Yona lo ebusakinit anyoun abear akwap acie Ninebe ne anyarit nges
Ejakait Edeke alosit aisisianakin itunga lumam ajenete nges.kobu Edeke
kisirereng eijiri ngon, koraun da aitoronokin naka itunga kere.etau loka
Ejakait Edeke ejai toma otunga kere anatar akwapin konye Yona, mam
kobu komor etau kwangon. Kobu itariikin alosit akwapin, mam akoto
aitodolikin aitimio ka asianut naka Ejakait mama ejaas itunga luka Suria.
Ikwenyaritai oni kanu etau kwakangon, enyarit da Ejakait Edeke aitodolikin
akirosit ke akwap kere kapodokitos cut nuka akwap kere.
Amengerikin ka Yona ka adiakar ke kitodiarit ebe epedori Ejakait Edeke
aitosoma oni karaida mam kilaunit kakonyen ke. Enyarai Ejakait Edeke
ebulesit ngon emengerana kosodi aijulakin nges aswam nu mam ipuda
eketau. Kwangin da abu Yona kitiji Ejakait Edeke ageun Toni angetakin
konye kitwasam Ejakait Edeke nges ayaun aijulakin akwap naka Ninebe.
Epone ani epatanar oni acamun ebe kijokuka arai komoyo, tape kitosomai
Edeke? Angicakinos bonik, kotoma ajokisio, aok ainanakineta kotoma
omoyo. Kisisianakini Yona ebe apedor wok mam elomunit kamaok kilema
mama ejai Ejakait Edeke lokitosomai oni karaida kijai keda anonoku wok.
Eitabo loka Yona, erai lo itetemit asianut naka Ejakait Edeke, kitodiarit nu
Kama ejaas itunga lumam ajenete nges kakwap Na Ninebe.kitodiarit
boboda amina ke ka apedori aitosoma iseuna ke Lu emengeraka kwape
Yona kanuka ajokis Na itunga ke akwap kere koponesio Lu egelegela.
K
16 - KIKITENARI TARSIS
Kosiom Yona 1:1-3
araida kijeni adis nu enabi Yona, 2 ikabakan 14:15 kilimokinit
oni ebe elomunit kakwap Na Gari Hepa nyakoi nako Isirael.
Kilema nu mam bobo acie nu inerit eijiri dimarai anyaraunio ke
araun enabi kelomunit kotoma Ejakait Edeke kotoma okokoron
iyarei,”konyou kolot Ninebe, ore ngol loepol, kiworo aikwenyar kes naarai
adolu aroniskec mamaka.” Kanu amisikin anyarario ka Yona, ekoto ber
amisikisi aijar ka ejauteneke.
Ere ngol lo Ninebe, kerai loapol noi kakwap Na Suria. Itunga Lu Suria kes
kepote aikamar nyakoi nako Isirael kaikamar kes. Kwape itetemitere 2
Ikabakan 14:15 imisikini da ebe Yona edwarit kaparasia ke Yerobamu II.
Kitetemitos ikewadikak ebe kadolokit Suria apaarasia nu katioko noi. Akes
ajore da kobu kobongo kwapu noi ka epugak ke da komamut
agogongu.Ebeli da abu kodoik kes, Kipedori awomit ebe kejai Ejakait
Edeke aitemonokin Suria kanuka aijanakin ke ka Yona? Iwomit ebe nu nges
keinakinete kes ijaunete akiro nuka enabi?
Ngaren naka akiro kanu kere, ebala ebaibuli ebe itunga luka Ninebe, kerasi
ikadiakanarak kakonyen nuka Ejakait Edeke, mam tikecamutu Yona
alimonokin kes.
Aiyatakin toma kanu, ewomito Iyudayan ebe asianut/alakunio naka Ejakait
Yesu erai nakec bon. Konye kopodokite Ejakait Edeke nuka imo, Yona
kewomomoi kwape eyudayat, komam eumokit ajokis Na alimonokin kes.
Kotoma abeit. Mam Yona kakoto idio bore kotunga luka Ninebe. Mam
ibusakito akon amina, kijuka eong mama ejas ikatunga, kesi da ipudas ijo
noi.”
Kwape Lu ipu kaoni, ti kiswama ngun, konyou Yona abear akwap
acie.kiomit ebe ti kepedo adumun ere lomam Ejakait Edeke kedumunia
nges? Kwape enabi kabu kojeni ebe mam apedori angopikin Ejakait Edeke.
Kanuinyo akeria ngesi? Kwape Adam ka Keba, kaomit Yona epedori
aingop kakonyen nuka Ejakait Edeke. Kwangin oni da ibusakinit asekun
eipone ediopet, arimar arai aingop. Kanuka Yona kabu kodokik ameri abear
akwap nako Tarusis konye mam ajeni da eropit ke.
Mam kajeni esiep lo ajai akwap nak Tarusis, eomitai ebe ejai too naka
Spain. Karai eraas nu abeit, apolouke kekapakina Yona alosit amairon
ilukumin iyarei ka akwatarei kanu aingop kakonyen nuka Ejakait. Konye
Toni Ninebe bon eraasi amairon akwatakanyape, arimaar kerai teni apatanu.
Ipu duc apakio nu ekotor Ejakait oni swam nu mam ikoto. Iboro Lu kakwap
kana elomunete ka eropit lo epol noi, konye nu epolok kakere nges ajaut
kede Ejakait Edeke. Mam nu epataka, konye erai aipal aijar. Nu kinyo
ipedori aswam kanuka eidicane wok keda Ejakait? Yona kobu kogwela
nake kanuka aisi laije Tarusis.
Emamei da etunganan lo iyalama kotoma akwap adepar ngon lo engopikini
Ejakait Edeke. Ekeri konye mam epedori aingop kakonyen nuka Ejakait
Edeke.Isabulin139:7-12:
"Ai bo alosi anyoun komoyokon? Ai bo da akereari anyoun
kakonyenekon? Arai Kadoka kuju, ijai ijo nen. : Aria kapesik
akaperit toma Okatwak, koany, ijai ijo nen da. Arai kaporo
kabebenoka nukatupuruc, kasodi aiboikin osange cut loka angolol:
kengarenikin akonikan ngina da, ketingi akon Kan nako teten. Arai
kener ebe,”Abeit karapiari amuton, aica da nakalaunit eraun
akuare.”Mam amuton kingopikini ijo, Konye ecai akuare kwape
kaparan: eputos amuton ka aica kamakon”.
Kabu esabulit kodum apason kanuka akerit angopikin Ejakait
Edeke.
Aibo ibwoya ijo lolo? Ejai adiakaret adio toma aijar kon Na itekeri ijo
kakonyen nuka Ejakait Edeke? Kwangin kobu Yona kojen ebe emamei
ainapakina nae jai kinga Na emamiar Ejakait Edeke kanges, kilipi
kisianakin Ejakait Edeke nu ajokak kere lolo.
Nu tupakina:
Kijaik apak kirerio etaukon, inyo iboro ngun Lu kiyaitos ijo
awai naka Ejakait Edeke.
Ijo ijaikina toma apak ngin Na ikotor akerit anigop kakonyen
nuka Ejakait Edeke? Anyoin aropio kobu odum kangun?
Ijo ikapakina arimaar? Ikapakina aijulakin akwap kanuka
arimaar anyaraunio naka Ejakait Edeke?
Kanu ailip:
Ijo ijeni idio itunganan yen ejai akerit aingop kakonyen nuka
Ejakait lolo? Kilipanak ituga ngun.
Karai ejai ediopone kere kotoma aijar kon lomam ijo ijaikitor
Ejaikait akon ijar, kilip, kitoronkin kanuka aisonio arokisio.
Kilip da kijaik Ejakait ijo aipikor kotoma adiakanareta kon.
K
17 - ANYARAUNIO NAKA
EJAKAIT
Kosiom Yona 1:4-7
obeari Yona akwap nako Tarusis, aibelokin epura ore loapolon lo
kiyakiarit nges Ejakait Edeke. Mam kobu ocam nu akoto Ejakait
Edeke kaijar ke. Ti Ejakait Edeke kepal nges kotoma
amengeranut ke kosodi adumun ecie enabi alosit ore ngol lo Ninebe. Mam
kerai naarai kadolit Yona, konye naarai amengerana. Kajen Ejakait Edeke
nges eroko kijukara konye mama akoto ajalakin Yona kotoma amengeranut
ke naarai kajaas ka apeleikinet naepol kotoma aijar ke.
Kejaas Edeke ka apeleikineta nu itegelikina mama ejaas itunga kwape
iwadikatere aitutuket namojong kobailbuli. Kolimok Musa Ejakait Edeke
ebe mam kerai nges apedori alakun idwe luka Isirael KO Misiri.Koomite
nges ebe onaceke Aaron nges ebecokina kanuka aswam kangin. Kopupok
Ejakait Musa konye mama kobu kijulak aijen ke. Ne kebunio Samuel
aisirereng idiopet kodwe ka Yese, lopekiai kalu agogong da kere koponi
kitolomunai kinga. Kere kaponi KO giroi kanu Daudi ecokon lo didi
Kopone kangol, apedori naka Ejakait Edeke kabu korio akekan mama ejai
Yona. Koseu Ejakait Edeke nges kwape epone lo ijulakines itunga luko
Ninebe. Kiriengia Ejakait Edeke Yona kopone lo aijukun ekwam aijang
ameeri Na adokit ngesi. Kogata eporot loka Ejakait kopone kangol kijang
ekwam ameeri.”Kiworoi ebe Yona ilot Jo erot no mam kejukarit, obongu
mama ajai.” Konye eja ngun da, kobu Yona kinyikok eke erot, mam da
apodokinit nu aronisio ke araida katioko nu tereikina ka itunga ngun Lu
alosete kangesi. Kobala do aijen ka Yona ebe kadolit nges atwanare itia
alosit Ninebe.
Nu ipuda oni amisikin nges ebe adiakar kon mam imudiari ijo bon. Ido da
aronisio wok Lu ewanyunete lucie epedoree da amudiar idwe wok, nu mam
iyunitos, inacan ka ainacan wok kere. Mam da ibusakinit oni apoga
kaomitos ebe kidiakanari kotoma amuton naarai ngun kere epedorete
amudiar aok akwap.
Nape edolunia ekwam loepol kijang ameeri, kojaun akurian kanuka aijar
kec.akaulo Na kajenikinata ebe ajaas toma oririt loka atwanare, apotu
kocakakisi imugug kec toma angolol ebe tetere ebenenar karaida esalakinito
aomom nuka ameda na iboro kangun, kiyatakitos alosit kec. Kangeset do
akaulo Na aipikorio naka acoa kec, kilamalamata eroet mama ejai ikec
idekesio kanuka alakunio.
Ai ejai Yona kotoma ationis kana epone alo? Nape ewoniete ituga kere
mama ejai edekesio kec kanuka alakunio, kojai Yona kwap naka ameeri
kojotoi. Eumokina nu ebe ajotoi Yona toma apak Na ationo kwape kana.
Apolouke bon ebe atamit Yona ainacite adiakar ke. Kotoma ajoo, mam bob
apodokinit asesen nu iswamas kosawa kangon. Mam da apupi aimony ka
aisitikinio Na amengeranut ke.
Mam Ejakait Edeke kobu kojalak Yona ejotoi, kobu ekapolon ameeri
kobunok nges, kotema nges atiar “biai bo ijo lo ijotoi? Konyou, kiwone
ekoni Edeke! Lemuni eomoomoi Edeke nuwok, kenyeis atwakare
Karaida ikamunit adwarasit Na Yona, ekoto oni amisikin ebe erai nu
ikamutos Isirael. Kwape itunga, erai isekuna luka Edeke Lu apotu ibelokito
ikec puran mama ejai Edeke kwape Yona lokajotoi. Kwape ka Yona, ti
kenyoutu abear akwap acie kanuka arokisio kec arai mam ti emoit
kitukwenyu kes kotoma ajoo nuka omoyo.
Nape ejotoi Yona kokwap Na ameeri, kolimokinai itunga kameeri nu
iswamai, eumokina ido da ajai ationis. Kotemarete idiopet kotoma ameeri
atiar, kediakarit Kama ejai Edeke ke. Kilamalamata eroet tetere ejenunete
ationis Na adoikinit kes, mam erai aibucaret abu eroet kodo mama ajai Yona
kwape ineritor eitabo lo awaragasia 16:33.
"Karaida edoite iroeta toma akejen ke, nu kere etemokinit Ejakait
Edeke.”
Mama teni ipedori aisiom aiwadikaeta nu komam imisikinit ebe kabu
Ejakait Edeke kogir aipal Yona. Kajaas ka apeleikinet toma ore loapolon
Ninebe kojai enabi. Mam da apodokinitai karaid angerit Yona apeleikinet ka
Ejakait Edeke. Kitukurian Ejakait Edejke nges kotoma ameeri ka ekwam
loapol noi, kitosoma da ekapolon, kododia eke bokorit mama ejai ngesi.
Kiswama Ejakait Edeke nu kere kanuka Ike itunga. Karaida itisilaritai kes
kanuka aronisio kec kaijukar kes ebulesene akwapin acie, mam Ejakait
Edeke kabu kopal kes. Kibwapak kes, komina da kes noi. Otukui! Amina
nae pone kalo erai na isinyikokit oni kere amina gun lu eoliorito kotoma
ojakait, keda ngun da mam Ejakait Edeke epalit kes.
Aticepak inyarit ijo Ejakait Edeke lolo. Biai itosoma ikwamin kanu
aitikutor akon ijen? Karai inyarit ijo Ejakait, kojen da ebe imina ijo Edeke
ido da ejaas ka apeleikinet ka aboisit Na itegelikina kanukon. Mam
icanicani apak, kijaik akon ijaar mama ke kwape kwana.
Nutupakina:
Iponesio bani itosomat Ejaakait Edeke amisikina aijen ka
Yona kotoma asiometait kana?
Iwaitin ani itosomai Ejakait Edeke anyarauna oni mama ke
lolo?
Nu nyoika isisiauni kotoma asiometait kana kikamanara
amina naka Ejakait Edeke kotunga ke, karaida emengerikito
nges?
Aitirianet ba ani ejai kidding Yona ka Isirael kwape akwap
kotoma atiokisio nu itoritos?
Kopone ba ani ineritor Ejakait Edeke ka Yona kotoma
ameeri? Eroko kinera kaoni da kwape kwangin lolo?
Kanu ailip:
Kisialamik Ejakait Edeke naarai ejaas ka apeleikinet Na
itegelikina kotoma aijar kon.
Kisialamik Ejakait Edeke naraai ne ikeria Kama ke, ma
ipaluni oni.
Kilip Ejakait Edeke kijaik ijo aijen Na amisikin iwaitin Lu
inerar ngesi kajo.
Karai ijeni idio itungana yen ejai akerit Kama ejai Ejakait
Edeke kwape ka Yona, kilip Ejakait Edeke kinyaku nges.
Kilip Ejakait Edeke kijaik ijo etau lo erimana karaida kotoma
ationis.
18 - KANUKINYIO ISWAMAA
NGUN?
Kosiom Yona 1:8-10
Mam Yona kobu koker ne elwana akonyen nuka Ejakait Edeke. Konyarau
nges Ejakait Edeke kitoni ne ajar ameeri. Ikekwangak da eyunito ebe abu
anyunyura naka Ejakait kodoik kes, kosodete akotokin ajenun kanuinyo
adoyo eroet mam ejai Yona. Kosodete aingit nges ekekiror ka ne elomunitor
ka apeleikineta ke, kocam Yona aitatam ngun kere kaijar ke.
Kogeari enabi alimokin kes ebe erai nges eburaniat lo amina Ejakait Edeke,
ekasuban akwap ka icorin da. Karai Edeke ngon nges abu kijaik angolol ka
ekwam aijang kesi. Bobo da ebala Yona ebe ejai ngesi emengerikit Ejakait
Edeke.
Kosodete ikekwangak aomom akiro ngun nuka Yona. Kosesenata ekuse
loka ikwamin, kingitata aingiset nu eposik noi.”Kanuki nyio iswama ijo
ngun”.inyobo aomomoi Yona kapak kangin Na kigiseta ikekwangak
lukapirin aingiset ngun? Kajeni da ebe erai enabi loka Ejakait Edeke.
Kajeni da ebe mam ebusakinit nges akerit kakonyen nuka Ejakait Edeke,
mam da ake aijar kenonokikinit anyaraunio naka Ejakait. Biai ti kepodoria
abongokin aingiset kec?
Aingiset naka ikekwangak erai Na kengisitai sek irwan ipu. Kamisiri naka
edeni, Adam ka Keba apotu kojaikinos ka Ejakait Edeke kajokisio. Kapotu
kodiakasi kosodete atwaniar ajokisio nuipu kanuka araito naka ekitoi kanu
aijenun nu arokok ka nu ajokak kipedori aingitakin bobo ebe,”kanui inyo
eswamatar kesi ngun?”
Koanyutu idwe luka Isirael ican kobulesen kakwap nako Misiri. Adope
paaran, kijuka Ejakait Edeke Musa kanu alakun kesi kotoma obulesene.
Kotoma awanyunneta, kaumonokineta, kitodia Ejakait Edeke ake amina
mama kec, Kwangin komudia lukasurup kec kosodi aluikin kesi kakanin
ikasurupo.keda aiyalam naepol, konyoutu kakwap kangin akaulo na ikaru
akwakaongon luka ebulesene .Nuka aumokin ,akaulo na apak na auriana
komoromoroto ekiror loka Ejakait.
Akaulo naka ikaru idis kosesen etunganan loanyaritai Petero Yesu itangalei
luka adekak ka aitajar lukatwak, ka imudukok. Kosodete isuban kere
arimaar nges. Koraun Petero ekajenan kapaarasia nuka elipakina Yesu
emugati aitanyam itunga ilukumin Lu kaarit etengei. Erai nu aumokin noi
ebe etunganan lo ainger Yesu ebe mam ejeni nges cut. ”kanuki inyio
iswamauna ngesi ngun?”
Aingiset Na ikekwangak erai Na itapasi aijen naarai etapit duc aingit
aingiset naepone kalo. Biai kipedorio aibelokin ipuran wok mama ejai
Ejakait. Araida eyakia Paulo abu kinerite KO Iromayon 7:15 ebe "Naarai
mam ajeni nu eswamai, naarai nuakoto, mere kes nueswamai, konye eong
arai eswamai numam akoto, acamunit ebe ejokuka ikisila." Erai ibore
yenidid aibelokin Ejakait ipuran wok.
Kanu inyio belokinio Yona epura ke mama ejai Ejakait Edeke? Abeit
katemari yes atiar adiakar Na kinjari kaoni nges esusut lo akiro kangun
kere. Adiakar erai loka asurup ido kitiaki oni kane ejai Ejakait Edeke wok.
Ajokit ka iboro Lu akwap kere epedorete aitolitol eidicane wok ka Ejakait
Edeke. Abu Yona kodum acodunio kosodi akerit kakonyen nuka Ejakait
Edeke, ipedori oni da aswam ngun karai kitarau adiakrar agogongu wok.
Nape ikwangarete kesi kotoma ameeri, kononokikin Yona kacamun
akediakaret.kanuka ngun, kobu kobongo akonyen nuka Ejakait Edeke.
Kotoma abeit, ainyalun eidicane ka Edeke nasodit nesi amisikin adiakar kon
ka aitoronokin kakonyen nuka Ejakait Edeke. Aticepak mam nu kere
epataka konye ibusakinito ido da emamei bobo ecie epone kere loka
abongun mama ejai Ejakait.
Ijo ipuda aitoronokin kotoma aronisio kon? Mam da ipedori apolo kotoma
ojakait karai mam itoronokin kakonyen nuka Ejakait. Kipuda oni Ejakait
Edeke atitingu kwape Yona.
Nutupitono:
Inyo itikokit ijo aitoronokin kane ejaas lucie?
Nuinyoika isisiauni kotoma aronisio wok, nu inyio ipedori
aswam?
Kanuinyio ekeria Yona kakonyen nuka Edeke?
Ijaikina ijo ojautene ke Yona? Ani ajokisio idum kanu
aitoronokin?
Kanu ailip:
Kijaik apak irero etaukon. Biai ejai ibore ipudar ijo
aitoronokin mama ejai Ejakait Edeke?
Kisialamik Ejakait Edeke naarai isumunit aitim ngun Lu
itoronokinos kosodte abongun mama ke.
Kilip Ejakait Edeke kijaik aipikor aronisio kosodi
aisialamikin okoku ke Yesu lo abilari arokisio kere.
K
19 - ACAKAKIN TOMA
ANGOLOL
Kosiom Yona 1:11-16
otoma asiometa nu kapotu kaanyutu epone lo itoronokinor Yona
karokisio ke ngaren naka ikekwangak. Mam nu kere apataka
aiswamaun. Kwana do ajenutu kesi ebe arai ngesi ekadiakaran,
kanukinyio ti kiswamakinata ngesi? Kanu apolok kere, kopone bani
ebongokina Ejakait Edeke?
Ebala eibaibuli itetemit ebe kobu angolol komumuor, inyobo ationis?
Kanukinyio mam angolol kiyamakinor? Karai mam Ejakait Edeke
epupokinit ailip ka Yona? Kanu kinyio mama idio bore kere kijulakinor? Nu
inyio epuda Ejakait Edeke? Koumonokisi ikekwangak bonik ka bonik
kojenete da esusut loka akiro konye kokurianikisi nuiswama.
Kolimok kes Yona ebe eipone loisialamikinet Ejakait Edeke bon nges
acakakin eong angolol.
Aitoronokin Ka Yona arai eipone ediope lo ainyakun eidicane kiding nges
ka Ejakait Edeke. Yona aroko ajai ameeri abear Tarusis. Aroko akeri
kakonyen nuka Ejakait Edeke. Karai da eroko Yona emengerana,
mam aomit edumuni arerengesio Kama Ejakait Edeke. Keja ngun da abu
Yona kitironokin kosodi acamun adiakaret ke, kwangin ebusakinit ngesi
aitoronokin naarai ikekwangak ka nges da ti kemudiar kameeri.
Atereikina Yona ka ainingosit Na asekun arai asalakin toma amengeranut
arai atwanare karimarit Ejaakait Edeke? Mam Yona kabu kosukun kameeri
naarai mam ajene nu etupakinete. Kapukwangin amengeranut kabu kimoria
kesi kere ka ikec iboro da. Kwangin da adolit ti aibelokina KO ore lo Yopa.
Kosiom aiwadikaeta nu komisik ejautene ka Yona. Aticepak idiakanar
kotoma aijar kon, arai kitipipil luipu .Mam duc epatana aitemokin iboro
kane ejai ituan yen itipipilitai. Ailikor ekon epoget arai alosit aanyun
itunganan yen itipipilit mam epatana.kwape ka Yona kingolia toma angolol
Na adedeng ekwam noi kosodi aomom epone lo nyounet kationis kangin.
Esubit epatana asalakin ne ijai itia acakakinio akipi.
Mam ikekwangak akotos aitikadikin Ejakait Edeke ka Yona kopone lo
acakakin nges angolol. Ebala Eibaibuli ebe ne kiyatakinata aikwang,
kiyatakin ekwam amumuor. Ikekwangak da ebusakinit aisisiaun akiro
ngupengun nukwape ka Yona. Mam kesi apedorete akerit kakonyen nuka
Edeke, mam da ebusakinit atamakin.
Kotoma aitaritoi, kopotu kocamanaros apupokin aicoreta ka Yona kanu
acakakin nges angolol kokuriaka Ejakait Edeke, kilipata kokoron 14.
"Wu Ejakait, kingaingait, kenyeis isio atwakare kanuka aijar naka
etunganan kalo, sirikibwaik mamakosi aokot numam aronis: naarai
ijo, wu Ejakait, iswama kwape itojokitor."
Aso kocakarete Yona angolol.
Nape ikutarete ikwamin ka angolol, kotirosi nu ikekwangak .Ebala
eibaibuli,”kopotu kokuriakata noi Ejakait Edeke”kopotu ijanakisi
ainanakineta mama ejai Edeke. Kojaun aitoronokin mama ejaas ikekwangak
kosodete aima Ejakait Edeke, kwangin kitosoma Ejakait Edeke
amengeranut ka Yona kanu adolokin ikekwangak Lu agogong itaon.
Kotoma asiometait Na kisisiauni bon ebe mam erai aitoronokin bon nges
inyakuni eidicane ka Ejakait Edeke. Kitoronokin Yona mama ejaasi itunga,
kopala da akerit kakonyen nuka Ejakait Edeke.kojaun kede atiting Na
acamun ake adiakareta kakonyen kangun kere, kangun kere emamei nu
apataka kwape ationor asukun kameeri akidingot Na angolol.
Aticepak kisiomi akiro nu, icie kayesi kijaasi ameeri abear Tarusis. Mam
isalakini toma aitoronokin kwape ka Yona, ijo da ibusakinit anyoun ka
ameeri Na amengeranut kotereikinos ka numam ijeni kanu aitemokin
ationis, karimaar Ejakait Edeke. Ibusakinit aikunyakin ngaren kapuconor
keda aisiteteunio.
Nutupakina:
Kiriamuna ijo ka idio itunganan yen itoronokin karonisio ke
konye kongerite aijulakin ejautene loka aijar ke?
Kanu inyio iganitor ijo etunganan aitoronokin akec aronisio
karai mam ecamunito aijulakin?
Iwomit ebe epataka akiro nu aitoronokin ka aitemokin
eidicane ka Ejakait Edeke wok?
Kanu ailip:
Kilip Ejakait Edeke aitodikin ijo adio adiakaret Na ibusakinit
ijo aijal kotoma aijar kon?
Kilip Ejakait Edeke aijaikin ijo agogong kanu aijulakineta nu
itetiak kotoma aijar kon.
Kilip Ejakait Edeke kitim ijo kanu akiro kere nu idiakaritor
ijo.
A
20 - KOTOMA AKOL AKOIK
NA AGAR
Kosiom Yona1:17-2:10
kaulo Na ajenikin akediakareta, kocam Yona ikekwangaka
acakakin nges toma angolol. Kwangin da mam Ejakait Edeke
kobu kocamak Yona amudiaro kotoma akipi karaida mam Yona
ejeni dimarai alakakin ameeri arai atwanare ke ka lucie da. Kwangin da
akeijar ajai mama ejai Ejakait Edeke.
Kotoma apedori ke, kijuk Ejakait Edeke agar naepol noi ailikor Yona. Mam
kijeni da nu aomit Yona akaulo Na aanyun agar ngin. Nekewanyuna Yona
agar ajeni da ebe karai atubokinio Kama ejai Ejakait Edeke.
Etapit duc Ejakait Edeke aitosoma akiro arai iboro Lu aumokin kanu
aitodolikin akiro ke kotoma aijar wok. Aicepak iboro Lu ebarara elomunete
keda ainingosit nae pol noi. Ainingosio nu ingarakinete aitetenar ejautene
wok.
Aticepak, kwape Yona, ijoda icakakin akipi kiliko da agar. Inyobo agar?
Iponesio bani nu itosomai Ejakait Edeke aitigogong eidicane kanges?
Aiboisit Na asalakinit toma akudian, kanukinyo mam acamaikin Ejakait
Edeke aswam nu ekot aijar kon?
Aitemis ka Yona mam apatana, koany kwape iwadikatere kosulai 2 kwape
ngon lo kobu kolumo ates. Kotoma okokoron 3 toni 6, kilimokinit woni
Yona ebe apotu ikwamin luka akipi kipikosi ngesi. Koloma kiding naka
aidules Na akwap. Kolemar nges amuuno kere, konye komony mama ejai
Ejakait Edeke, kotoma ameeri kilipata kere mama ejai Ejakait Edeke.
Kopupok Ejakait aimony ka Yona kotoma akoik naka agar, kisisau da ebe
ngun Lu imanaikina toma aima idekesio etwakiarete asianut naka Ejakait
Edeke. Kwangin, komisik da ebe emamei cut amuuno arai ameda Kama
ejaasi idekasio icie.
Komisik Yona aiteteunio naka aijar ke kotoma akoik Na agar. Kotoma
ngun, kobulo etau ka Yona aima Ejakait Edeke keda aiyalam ka ayoere.
Kitoronokin Yona kakonyen nuka Ejakait kocam da ebe mam ngesi
amunokina Ejakait Edeke konye kisumun aitodolikin ngun kere nu ilairat
aswam. Kisumun da ebe agear kapak kangin, epote oboro aijulakin,
kolimok Ejakait Edeke agar alekun Yona kuju naka akipi kokekwa.
Kolakun Yona kotoma aronisio ke.
Icie ibore kisisiauni kane nges yen ebe ejai Ejakait Edeke kakiro kere.
Naarai agar da kabu korimaa Ejakait Edeke, kwangin akirosit adiopet bon
adolit kanu alakun Yona. Lolo, ijo da kipedori adumun alakunio kanu akirot
adiope bon mam ejai Ejakait. Aso kwangin kotitingor komunokin Ejakait
Edeke, kiswam nu ekot nges tetere idumuni aipikor.
Mam kijeni ainingosio nu itorit ijo lolo, ajeni da ebe kwape kiswamakina
Yona, epedori Ejakait aitosom ainingosio kon aitaraun ibore yen aumokin.
Nutupitono:
Kanu inyio iwomitor ijo itosoma Ejakait Edeke ainingosio ka
aitemisio aisisianakina won?
Koomom ber ijo aitemisio ka ainingosio nu kobu ijo kitor,
nunyoika kobu ijo kisisiau kotoma omoyo?
Biai ipedorio amisikin ebe ejai Ejakait Edeke kidarit akiro
kere kotoma aijar ke ka Yona?
Kanu ailip:
Kisialamik Ejakait Edeke ebe itosomai aitemisio aisukunyuna
woni mamake.
Karai kitorit toma ainingosit lolo, kilip Ejalkait kijaik
amisikin aisisianakinio naka Ejakait.
Ijo ijeni idio itunganan yen itorit toma aitemisio? Kilip
Ejakait Edeke kingarak kesi aipikor.
Kisialamik Ejakait Edeke naarai aipikor erai akirot adiope
bon kakonyen ke.
K
21 - A RERENG NA IYAREIT
Kosiom Yona 3:1, 2
iriamunos Yona ka Ejakait Edeke toma akoik aka agar, kisisiau
ngesi akiro nu ipu. Kanu apaarasia auni, kosolak ates ke ajai
akipi kitoni ne kelekuna agar ngesi ne kaonit. Kwangin kiwomit
ebe kabu kopup jokan noi. Kiyalamikin kosodi aimal Ejakait Edeke. Konye
nepe kidarekinit kopupuni Yona eporoto loka Ejakait inera atiar kolot ore lo
Ninebe kosodi alimimonokin akiro nu ecorakini ijo, (ikokoron 2).
Kiumokinit ijo ebe ti Ejakait kenyara Yona irwan Na iyareit? Kanu inyio
ejaikina Ejakait Edeke Yona arereng Na iyareit kojeni da ebe kobu kipiko
ngesi nasodit? Karai erai Yona loangosibib kakwap mam ti kijaikin arereng
kwanat kangin.
Aticepak ti keyarit. Kotoma kane, karaida kemisikinit ngesi ebe ijaikit
Ejakait Edeke arereng Na iyareit.
Itia etunganan, Ejakait Edeke ekot aisioni ka aitalaun ngun Lu edaikanarete.
Kedau Ejakait aitim, eseseni woni kwape ngun lumam ediakaritotor, kwape
ineritor enabi Mika;
“Ingai bo Edeke loiputos kajo, loisioniei numam adolit, loinaci
aibucar naka aatongot naka airumete ke? Mam enyunyuranakinenei
ikar kere, Naarai isialamikinit aitim. Ibelokin bobo nges, itimi;
Icakacakai numam adolitewok kokwap kakejeneke. Icakar ijo
aronisiokec kere ataro naka angolol,” (Mika 7:18-19).
Ipu ajenanuto kobaibuli. Eriko eyakia Paulo kejenuna Ejakait Edeke, kobu
kiswamate nuka aiyar ikeyunak kanu aitolior akirot naka Yesu. Inerit
Ebaibuli ebe, Paulo lo anyaritai Saulo, kiyatakinite nukaitukurian ka
nukaiar ikesisiaka luka Ejakait, Aswamisio 9:1. Kabu kodol akwapin nuka
Damasiko ayangaun itunga atubokinio ore lo Yerusalem. Korot ke abear
Damsiko, kiriamunos ka Ejakait Yesu kotoma oporot. Kinera koitunganane,
etiono amisikin eipone lo itosoma Ejakait Edeke etunganan kwape kalo
araun loepol kotoma akirot ke Na eijiri Kokanisa. Ikidioko apeteta nu ti
kecamutu etunganan loepone kalo kokanisa. KO Yerusalem da mam
ekanisa abu kocam Paulo. Konye kobu Ejakait Edeke koany kopone ecie,
kwape ka Yona, kobu Ejakait Edeke kijaik Paulo arereng Na iyareit.
Eyakai Petero, kobu komisik ejok aisonio naka aronisio. Kirumitos ileic
alimor ebe erai ngesi eyakia ke Yesu Kristo, kobu konger Yesu irwana auni
ebe mam ejeni Yesu.
Akaulo Na ilapio idis, kotukokinos iyakia ore loapolon Yerusalem. Kodoik
emoyo lokalaunan kesi. Kapak kangin, kidokok Ejakait Edeke ake Akan
mama ejai Petero. Kaponi koseunai ngesi kotoma oyakia aisisianakin
akekirot Na eyauni aibelokin ka aiyiun kotunga ilukumin iuni. Kanu inyio
eseunia Edeke Petero irwan Na iyareit? Erai ngesi Edeke lo isonie arokisio
ka lo arerengusio.
Kadiope apaaran, koyautu iparisayon aberu ne ejai Yesu, kinerasi atiar
ikamunitai ngesi kanu adoteu. Kesi kere epudasi ajenun nu iswamakinio
aberu Na. Kotoma okisila kec, ibusakinit aibiribiri toni atwanare. Kobongok
kesi Yesu ebe;
“Nakiyatanakiniata aingit nges, kitenar kotema kes
atiar,”Yenemamei adiakarete kotomakus, kogeu aibir nges kamoru,”
(ikokoron 8:7).
Idiope idiopen konyoutu kere ajalakin ngesi ka Yesu. Kwangin kijaik Yesu
aberu Na arereng Na iyareit.
Kangin idopet kotunga kalu apotu kodumutu aisonio naka aronisio kec.
Kotoma aitoronokin kec, kopotu kodumutu arereng Na iyareit. Mam eong
ajeni nu itorit ijo kaijar kon, arai adiakanareta kon. Konye nu ajeni eong
ngesi bon ebe isisianakini oni ebaibuli ebe karai itasonikin kasodete ailip
aitimio, isonie Ejakait ido da ijaikini arereng Na iyareit. Nu kere inerit
Yokana ebaluwa:
“Arai kilimori adiakanareta wok erai nges lomunot ido loedolit,
isioniei oni adiakanareta, itesegari da oni Kama kamamus adolite
kere.” (1 Yokana 1:9).
Kotoma Yesu, itegeari aijar Na itetet. Kotoma asianut ke, Kitalaun kwape
ijaikinere Yona arereng Na iyareit. Kiswama Ejakait ngun kaijar wok.
Nutupitono:
Koomom eipone lo itodiaritor Ejakait asianut ke kanekon ka
aijaikin ijo arereng Na iyareit.
Kanu inyio ijaikitor ijo Ejakait Edeke arereng Na iyareit?
Nunyoika isisiaun kotoma akiro kanu amina Na Ejakait
Edeke kaneok?
Ejaasi itunga toma aijar kon Lu ibusakinit ijo aitim ka
aijaikin arereng Na iyareit?
Kanu ailip:
Kisialamik Ejakait Edeke kanu mam ngesi aipal ijo kosodi
amunokin ijo karaida imengerana.
Ijeni ijo idio itunganan yen eoliorit kakonyen nuka Ejakait
Edeke? Kilip Ejakait kijaik kesi arereng Na iyareit.
Kilip Ejakait kitodik ijo itunganan ngin yen ibusakinit aitim
ka aijaikin arereng Na iyareit.
K
22 - KITORONOKIN NINEBE
Kosiom Yona 3:3-4:3
ijaik Ejakait Edeke Yona arereng naiyareikini, korimaa, naarai
kobu kisisiau kotoma aibucaret ke. Erai ibore yen arono noi
aimengerikin Ejakait Edeke.
Akaulo Na ngesi adolore ore lo NINEBE, mam Yona kobu kicanican apak
alimor ebe ideuna apaarasia akaisangon, ebunit amudiaro naka ere lo
Ninebe. Mam Yona kaomit da ebe ejaun arimario naka akiro nu enera ngesi.
Kibirokinos itunga ilukumin akungin kec kosodet aima Ejakait Edeke, ka
aitoronokin aronisio kec tetere isonio kakonyen nuka Ejakait.
Kinerit eibaibuli ebe kerimasi itunga Luka ore lo NINEBE eporoto ke ka
Yona kosodet da aitoronokin ka aronisio kec. Kolimos anatar ere kere lo
NINEBE ailung, konapito ipukoi ka ajukit ekuron kwape ayanyuneta naka
aitoronokin kakonyen nuka Ejakait Edeke.
Kolimo ekabaka ebe mam idio itunga arai etiang ainyam arai aimat. Kere
kecorakitai aisac amodokok naka aijar kec kosodete aimony mama ejai
Ejakait Edeke loka Yona kanuka aisonio arokisio. Koanyu Ejakait Edeke
itaon kec Luka aiturur ka aitoronokin kwape ka Yona, kwangin Kijaik
Ejakait Edeke NINEBE arereng naiyareikini. Kotoma aijar kec ka Yona ka
eijiri ke, Abu Ejakait Edeke kinyaku amun ka ainapakin toma ore lo
Ninebe.
Kirwana ber ijo eipone lo isirerengitor Ejakait Edeke eijiri ke ka Yona?
Kiomit ebe naarai kabu Yona kitoronokin karokisio ke? Mam ticepak erai
ebe naarai Yona mam arai loetalauna. Ekokoro ediopet kotoma osulai
iwongon kilimokinit Oni ebe kepupu Yona aisonio naka NINEBE kanuka
arokisio kec, mam kobu kiyalamikin. Kakoto ere lo komudiarai, karaida
nges elopet edumunit arereng naiyareit mam etau ke kakoto NINEBE
adumun arereng Na iyareit.
Kanukinyio duc akirosit adiopet kelimonokin komamei amina, irai araito
adepar ngun nu enabi Yeremia lo kobu kolimonok eijiri adaun ikaru
akaisangon? Inabin icie alimonkisi adaun aujau komamei araito arai
ajenanut kotoma aswam kec? Mam erai ibore yen ejok Yona awanyun
aijulakinet Na mam luipu ewanyunit.
Adiopet ka angiset ka angin idumakini mama ejai Ejakait Edeke. Kiswamai
Ejakait Edeke kwape ipudar keda aisialamikin ngun Lu isialamikinete. Ne
kitojokara Ejakait Edeke aswam nuke KO Ninebbe, kobu koseu Yona
karaida ejeni anonoku ke. Mam Ejakait Edeke epuda aitosoma enabi
loelaunit kobu kitoronokin ainapeta ke. Kobu kitosoma Yona kwape ejaar,
mam arai ekadoliton, emengerana, konyunyurana. Epedori Ejakait Edeke
aswam ngun kaoni. Kacoikito kere karaida itosomai Ejakait Edeke woni,
mam erai ebe irai ikadolitok.Awaragat ke ka Yona erai Na isisianakini Oni
apedor naka aitodolikin eijiri, mam erai ebe kicobe konye asianut naka
Ejakait Edeke. Abongokinet naka aingiset kana idumakini oni nejai Edeke
loka Apedor kere.
Erai abeit cut ebe adiakar elemari arerengusio nuka Ejakait kotoma aijar
wok ka aijanakinata wok. Kotoma abeit ipedori oni aijar kotoma oidicane
ka Ejakait Edeke konye komam kiwanyuni araito kwape inabin Lu mojongo
komam bobo da kipedori atamar ebe kijar koidicane keda Edeke oanyu
epone lo isirerengitori eong Edeke.
Kwape ka Yona arai kwap Paulo eyaakia lokadoliton.Araito kotoma
aswamisio wok mam erai aanyunet Na ajokisio kakonyen nuka Yesu Kristo.
Kipedori da aira araito konye kasalito kilipi mama ejai Ejakait Edeke kanu
akiro nu ipu kanu aijar wok.
Kotoma abeit akabakanut naka Ejakait Edeke ikamunit Edeke itia oni. Karai
teni ejai apedori naka akabakanut Edeke akanain eok, mam teni amun adio
ejaun toma akwap Na. Kosesen ber ijo ekanisa, teni ipedori amisikin apolou
naka akiro nu.Iswamai Ejakait Edeke karaida toma anonoku wok..
Nutupitono:
Anibo ailajara ipupi ijo kanu aswam naka Ejakait Edeke
alosit ngaren karaida kotoma anonoku wok?
Kiwomit ebe aijar najokan Na ekeyunan erai araito Na jokan?
Ipedori aipima aiyiun naka etunganan ketwasamaete
eiswamae ka apol Na apetetait ke?
Koipone bani ingarakina aisisia Na aitonokikin ejaautene
wok kotoma aiyiun? Aibo idumakini agogong Na apol ka
apeteta wok?
Kanu ailip:
Kisialamik Ejakait Edeke kitosoma iwoni kotoma anonoku
wok.
Kisialamik Ejakait Edeke kitosoma ijo kwape ijaar.
Kilip Ejakait Edeke kolema etau lo epoget lo ijaikinit aomisio
nu aitodolikin nuipuda Ejakait Edeke kotoma agogong kon.
Kisialamik Ejakait Edeke naarai aipikor kon kere elomunit
Kama ke.
M
23 - EKITOI KA YONA
Kosiom Yona 4:4-11
am Yona kobu kocam ebe kobu Ejakait Edeke kitim itunga
luka Ninebe. Kedumu aiboisit kokinga naka ere lo Ninebe,
kiboikin asesen nu iswamaunos. Koomite ebe aticepak ti
Ejakait Edeke kijulak aomisio ke. Nape kidarekit, kodoka Yona Togo lo
kejotoenenei, kwangin kicorak Ejakait Edeke eraasit alibun airimun etogo
ke kanu ayuwar nges ka akolong. Kisialamiki Yona etolim lo kekitoi kalo
noi.
Nape idarekit Yona etube loka Ejakait Edeke adolokin ore lo Ninebe,
kicorak Ejakait Edeke ekurut ainyam ekitoi lo kelibunit airimun etogo ke ka
Yona. Kapak kangipekangin kijuk Ejakait ekwam lo adedeng noi ka
amwanis, kwangin kocaik Yona akolong kagogong kitoni ne kedaunor
agogong. Komony Yona mama ejai Ejakiat Edeke kobala atiar kinyaka
Ejakait Edeke ake aijar naarai kapol akenyunyura noi mama ejai Ejakait
Edeke ebe kanu alemaria eraasit kamake.
Kingit Ejakait Edeke arai ebusakinit ngesi anyunyura kanu eraasit ,
kobongok Yona Ejakait atiar, abeit abusakinit nges anyunyura kanu eraasit
kitoni atwanare (ikokoron 9) .Kotoma aijen ke ka Yona, mam ti iboro
emunara, kajai ngesi akwap acie. Amwanis arai Na ationo noi, kosubite
Ejakait bala mam apodokinit. Ibore idiope bon kaomit Yona ngesi eraasit
ngol asalakinit epoloi aigalikinit ngesi kakolong konye nukican, kobu
Ejakait kolema ngun kakanin ke.
Kowany ber ijo eipone lo kabu Yona kitarauna eraasit lo kwape loke.
Kejaasi Ejakait ka apedor Na akorakin arai alemar. Irwana adi duc
kidumuna aisirerengio Kama ejai Ejakait kasodete atiar kerai nuwok?
Aciepakio epedorete ainapeta kon aitegelikin kijaikini aitikadikin kotoma
abeit ngun kere mam erai kanu apedor kon konye kanu Eejakait Edeke.
Kingit Ejakait Yona, kanukinyio epodokitor ngesi nu eraasit kangon,
komam epodokinit nu aijar Na ikar lumam edaunos kanu ere loapolon
Ninebe? Itunga luka ore lo Ninebe awenen kotoma omoyo lo amuton adaun
apak nemam kesi kepedorata atiakun ajokis ka aronis. Kotoma abeit
aingiset ka Ejakait Edeke mama ejai Yona ebala ebe, kanukinyio mama
ipodokitor aijar kalu emudiaros, kopodokite iboro Lu akwap Lu eleliarete
kapak naeuriana?
Akwap Na ijaria oni eputosi kwape Ninebe. Kileleba itunga luma ejenete
nuka jokak kanu arokok da. Mam itunga Lu ipu ejejnete Edeke. Anibo
abongokinet ijatatar kajo kanu aingiset kana? Iputosi ka Yona? , lo kobu
koyangaik apak egolor toma akwap ke bon, koomomoi nuke bon? Kanu
kinyio mam ijaikitor Ejakait Edeke apak konye kejaikitos apak nae pol noi
kanu akiro nu akwap?
Ne kewanyunata idwe luk Isirael ican kotoma amoding, kitanyam kesi
Ejakait Edeke inyamat luka emana kolomunitos kotoma akuj. Idiope ibore
yen kabu Ejakait Edeke kicorak itunga ke ngesi mama ayangar Lu adeparito
eipud kec lo kangin paaran. Naarai ngin inyamat Lu esalete kemunaros.
Kopone kalo, ajai kesi arimaritt Edeke. Kajeni Rdeke etau loka etuganan
ebe epuda duc nu ipu adepar, karai ecamakitai kes atukonokin Lu ipu, mam
ti ibore kepodokis kanuka Ejakait Edeke.
Aingiset naepol noi ngesi na ebe,”inyobo eraasit kaijar wok?” Inyio ibore
eyayit aok apak noi, agogong, ka isirigin da koyangari woni kere akirot Na
Ejakait? Kwape eraasit ka Yona, iboro Lu kere kenyounete kakanin wok
konye kibuni aibwo kakonyen nuka Ejakait kanu etube loka aijar wok.
Etau ka Yona kalwana noi kakonyen nuka Ejakait Edeke karaida itosomat
Ejakait nges kwape aijulakinet kotoma omoyo. Karaida mam bobo ngesi
kakeri kakonyen nuka Ejakait Edeke, kotoma otau ke aroko ekeri kakonyen
nuka Ejakait Edeke. Kajaasi Ejakait Edeke ka akekwan, kangajep konye
komamete kede etauke?
Nutupitono:
Koyangaik apak koomom akiro ngun nu isukunyaritos ijo
Kama ejai Ejakait. Anibo acodunet naepol noi kaijar kon?
Epone ba ani kiyaitor akwap wok kotoma akiro nu iswamai
ijo? Inyio atiaketait kiding e Kuristayot ka ngon lo ejari
kotoma akwap?
Inyoini atiaketait Ejakait Edeke ajaut keda aijar kon ka etau
kon?
Inyio ipuda ijo aipal kanu airumun akabakanut naka Ejakait
Edeke?
Kopone bani isingarenitor ijo kitirian keda epone lo ekotor
Ejakait Edeke?
Inyio isisiauni kanu apedor naka Ejakait Edeke keda
iborowok luka kwap?
Kanu ailip:
Kilip Ejakait Edeke kitodu nuipuda ngesi kaijar kon kijaik
ekontau mamake.
Kilip Ejakait Edeke Kisoni aronisio kon.
Kilip Ejakait kopuko etau kon kotoma opudesia luka aijar
kon. Kingarenik ijo kopone ke kanuka akabakanut ke.
ABOUT THE AUTHOR
F. Wayne Mac Leod
Light To My Path Book Distribution (LTMP)
erai erionget lo iwadikai ka akoranar itabon luka
eijiri mama ejaas itunga lu epol eipud kotiono
ejautene kakwapin nuka Ilugai(Asia),America
keda akwapin nuka iriokok (Africa).Ikeyunak
luipu kotoma akwapin nu eroko epoloete
emameator ka akerianut arai agangat na edolit
kanu adumun aitutorio ka agwelet itabon lu
erucokina ka eijiri.F.Wayne MacLeod erai
ediopet kangun lu atukot na Action International
Ministries Bobo da iwadikai ngesi itabon lu keda
apeleikinet na akorar kesi atitai mam ikapu mama ejaasi ekecokok lu
ikanisan ka eswamak lu ekanisa anatar akwap kere. Ilolo, ilukumin Lu
itabon itosomao kanuka aisisianakin eijiri, aitutorio, ka alimonokin akirot
naka Ejakait Edeke kanuka aisinyikokin Ikeyunak kotoma akwapin nu
edeparitos akaisakanyape. Kwangin da ijulio itabon nu kotoma
angajepisinei nu egelegela. Apeleikinet aitodolikin akirosit mama ejaasi
Ikeyunak koponesio kere. Erionget lo LTMP erai lo egongakina ka aiyiun
Na kokanisa Ido ilipi kamunosi da asianut naka Ejakait Edeke kanu agangat
kere Na ingarakini kanu akorar akirosit Na Ejakait Edeke akwap kere.
Ipedori Jo ailip kanu Ejakait Edeke apukori ikekia kanu aijulu akirot ka
angajepa nu egelegela ka akoraro naka itabon? Nuipu nu kamunitos Light
To My Path, ipejoki elago kosi ko www.lighttomypath.ca.