A R A I I K AT U N G A . . .
Ainapeta nuka Edeke aisiteteun ka aitangaleun
awok akwap
F. Wayne Mac Leod
Light To My Path Book Distributuion
Copyright © 2024 F. Wayne Mac Leod
Ainapeta nu tupitono.Mam adio wadikaeta nu eitabo kalo igirunos komam Lu k’etololumak kejenete.
Isulai ka ikokoron kere erai lu elemunitai, dimikito itetemitai.ElemunitaiKONew International
Version lo Ebaibuli (Anapeta nu © 1973, 1978, 1984 International Bible Society. Kocamaito
apedorosio nuka Zondervan Bible Publishers. Apedorosio kere eyuaritai.)
Esialamikit ikasiomak ngun nu kopotu igangata ainapeta nu: Diane Mac Leod, Lee Tuson
CONTENTS
Title Page
Copyright
AINAPETA NU Ko’INGAREN
AGEUNET
1 - ARAI KAGOL EONG AKUJ
2 - IKATUNGA
3 - NU EMAIKINITAI EK”KIROR
4 - ITASONIKINOS KILIPETE
5 - AIMO AKONYEN KA EDEKE
6 - APUPUNIDO KAJAI TOMA AKUJ
7 - AITIM KA AITANGALEUNIO
About The Author
K
AINAPETA NU
KO’INGAREN
itolomutai aisisia na o’kitabo lo 2 Aisitonokin 7:13-14. Kotoma
ikaru lu ijar imoi ainapeta ka iponesio arai aitegelikineta nu
ayuwarit ipudesia tetere epedorete wok ikonisan apol, mam
epatana atwaniar akirosit na ilimokinit oni Ejakait kotoma okokoron
nu.Ayuara na ekanisa ka aijar naka emoyo mam kesi ebwoete kanu
aitegelikineta nu itetiak konye esesenete kau na aisisainakin naka akirot
naka Edeke 2 Aisitonokin 7:13-14 nesi elacet loka angaleu nake emoyo ka
araito.
Kotoma okokoron lu ngesi ejai abongokinet naka Edeke mama ejai ailip ke
Solomon na aisonio ka aisiteteun arerengusio ne ejaas iketunga.Kotoma
abongokin ailip ke Solomon, emorit Ejakait ike ipudesia nu aisonio
k’aitangaleun. Eroko apeleikineta nuka Ejakait ijulakina.Arai ikoto ijo
ajenun nu ekot Edeke kotoma aisiteteun k’aitacaun akon ijar k’omoyo,
eraas ikokoron lu iyarei elacet.
Ngaren naka ngin sula, ibwaikinitai ainngiseta nu ingarakinkete ijo.Ilip
emoyo lo Edeke apukor akon aijen kotoma ngun nu ikoto ijo nges
aisisianakin ijo kotoma o’kokoron iyarei lu epataka.
Kisirereng ijo Edeke kotoma apak na isisia akiro ke.
F. Wayne Mac Leod
E
AGEUNET
rai airujasit Kama ejai ekabaka Daudi adukun etogo lo emaere
Edeke. Mamapatana nesi aanyun airujasit na kitodolikin dimarai
ikoku ke Solomon nges apedori aitodolikin.
keduk Solomon etogo, mam abu kideu etia dio lo ikapu .kotiak Solomon
itunga ilukumin akaisakanyikarei aibwok abwokon, kaitunga ilukumin
akaisakanyauni lu ajepete korongan ka ilukumin iuni ka akwatakanyape lu
ayaito kesi, kosiom (2 Aisitonokin 2:1-2).1 ikabakan 6:1 ebala ebe karaida
epu eswamak, kabu oyangaik ikaru ikanyarei angetakin adukun etogo lo
aumokina.Kedukitai etogo ka iboro lu etegelikina lu etiai, ido kalosi araun
aduketait na aumokina kotoma aparasia kangun.
Epol oni ajenun ebe etogo lo mam adukitai ngesi kanu aitojokaarit. Konye
ajai apeleikinet nake etegelikina.Akot naka ekabaka Daudi arai Israel ajaut
kede aiboisit na ituritere ka aijanakina Edeke.Toma Togo lok’ejakait
adumunete itunga aisonio kotoma ainanakineta nu einanakinio
kanukec.Kitodiarete kesi akec aiyalama ne ejai Edeke kotoma ainanakineta
nu eyaunenete kesi.
Karai etogo ajenunet nak’abongun na alakunan.kangin tutubet naka abao,
kesisianakini nuka abunore na esasedoti ka ekabaka kec.Elutari karai na
esitinikini kesi ebe ebuni araun lo emwatari akec arokisio.Atala kitodie ebe
ebuni araun aica na akwap, (Yokana 1:4-9).Emugati lo ejai kuju naka emesa
lo ejai aiboisit naka alaunan, kitodiaritngaren naka ejakait Yesu, loebuni
elopet alimor kwape emugati lo aijar (Yokana 6:25-59).Toma atwanare ke,
abu Yesu kocila aisuka ngin na etiakit kesi ka Edeke kec (kosiom
Matayo27:50-51).Kerai etogo lok’ejakait aanyunet naka aiyuun Kama ejasi
idwe luka Israel na arucokinit kesi keda ekec Edeke.
Kabu Solomon isiketik adukio nake etogo lo Ejakait jokan.Nape
engetakinor,kabu konyarau itunga lukoI Israel,kobwo koingaren nake
elutari,kikiya ake kanin kuju kilip.Ake ailip (na kitabo lo 2 Aisitonokin
6:12-42 ) kiitonoSolomon akei aijen kotoma aswam na kobu
ongetakin.karai etogo lok’ejakait ajenanut mama ejai akwap aiyuun ka
isirairin.kabu na kitejena idwe luka isirairi kwape ngun lu alosikina aima
Edeke kowai lo kesi adukun etogo ngon,konye karai kejarete kotoma
adiakar,kerai amorosit kane ejai Edeke.
Kerai nu aiyalama ajenun kotomaailip ka Solomon ka 2 Aisitonokin 6:12-
42, ebe itunga luka Edeke kisionioi karai ediakanarete kaima Edeke lo
kopotu kesi kodukokisi etogo.Akiro aarei ‘’kiiyira ka kision.’
Alimor kwape ngun lu emaete Ejakait Edeke kopone lo aiduk eyekalu,
konye kosalito toma adiakar, erai amorosit kane ejai Edeke.
Erai ibore yen ejok ebe akaulo na Solomon ailip 2 aisitonokin 6:12-42, ake
ailip bon kisoni Edeke iketunga aronisio kec.
Nu kedautu kesi kaparan adukio na etogo loka Ejakait.Akiro “kopup ka
aisoni” inyogokitai irwan aongon kotoma ailipasit ke ka Solomon kosiom 2
aisitonokin 6:21; 25; 27; 30). Kobu Solomon kilip ejakait Edeke “apupokin
ka aiswamaun” (2 aisitonokin 6:22) keda “apukokin ka aitogogong” (2
aisitonokin 2:39), kere kanuka eipud ke Israelkanuka akote nake ejakait
Edekenarai ake adiakanarete kemunarete ekiror lokejakait lo opotu kesi
kitopolosi.
Aiyalama ka Solomon mam arai apedor angetakin aiduk etogo lokejakait
dimarai akotena Edeke ebe ike tunga alosenen korotin lu ibusakinit
kwaekotor ngesi.konye kwape duc ejautene lo etunganan, ajen Solomon
ngesi ka itunga ke ibiroros.kabu ilip Edeke aisoni ngun lu apotu omunasi
ekekiror.
2 aisitonokin 7:13-14, erai abongokinet naka ailpasit ke ka
Solomon.kisumunikit ejakait kotoma okokoron kalu ebe ebuni aisioni ka
aitangaleun akwap kec.nu kere iswamaunos karai kitutuboto nu ekoto
ngesi.Aitangaleunio na akwap ka aipuc keda Ejakait mam kepedori
aiswamaun ka ailip bon.
F. Wayne Mac Leod
K
1 - ARAI KAGOL EONG
AKUJ
Arai kagoleong akujkomamejaunakiru, arai ecorakini emaase
ainyam akwap, arai kejukatular otungaka, (2 Aisitonokin 7:13)
ageunet, kwape iwadikatere oitabo 2Aisiitonokin 7:13-14, araina
ailipasit ka Solomon akaulo na aiduk etogo loka Ejakait
Edeke.Karaida awanyunet na aiyuun Kama ejaas idwe luka
Israel.Bobo da arai alimoret toma akwap kere ebe emaete ekec Edeke
kaiyinanakineta nu aitasono kanu adiakanareta kec.Erai da ajaut naka Edeke
toma aiboisit na angosibib.
Arai Israel akwap na ekeikinaadoketait ke kwape itunga luka Edeke luseuna
kakere.Kojaikini Edeke mama kec, kisirereng kes kotoma otunga kere keda
arerengesio ngun, kepotu koupakinos kaainingosia swii.kosodi Edeke
aining kes alimor ekekiror anatar akwap kere kwabo mam lem eswamaete
ngun ejok; kediakanarete k’aimodimod ekekiror.
Keitutos kereka ebe kotoma 2 aisiitonokin7:13, ebala ebe ngun lu
ediakarete ka aimodimod ekiror loka ejakait Edeke itisilaro jokan koponesio
iuni Luta:
1. Egolokini akuj, kosodi akiru amamuun.
2. Ecorakini emaase ainyam akwap.
3. Ejukuni atular otunga.
Kikwenya Ejakait Solomon atiar ebe etisilarii ikadiakanarak kanu
amengeranut.kijeni da ebe aitisilaro na ejaun akuj, akwap ka itunga kere?
Aso, kangun ibusakinit onii kereka amisikin nuetupakinete kanu aitisilaro
ikadiakanarak kotoma aijar wok ka akwap kere.
Sek komanikor lo Ejakait kediaka Adam ka Keba, apotu iboro luípu
kotikanutu.Nasodit, kojaun atiakaku kidding kes ka Edekekotoma omoyo,
irwan nasodit apotu kongopata k’konyen nuka Ejakait Edeke(Ageun3;
8).Naiyareikini, apotu ileic kirumata kotoma amujalal
(Ageun3:10).Nakiunikini, kojaun ekeni loka atwanare ka ailolitoi toma
alup, itiangi ka isuban kere (Ageun3:17-19).
Adiakar ejaas ka ikeni luipu “naarai mam idio itunganan etiari ebe etipipilit
idio kilema akakan” kanu angun, emunari adiakar isuban kere luka Edeke.
Kaso opupok nu inerit Ejaikait Edeke ne ejaas itunga kapak naka kosea;
Emamai ibore dimarai angajep ka aingal, ka aibil ebotet, ka
aiar, ka akoko, ka adoteu, ebelaros aokot da edolokinete aokot,
(kosea 4:2-3)
Kotoma aitutuket na mojong,kapotu ajenutu ebe,ejai arucokina kidding
adiakar ka alemario na arerengesio nuka Ejakait toma akwap.kisiom ijo
kosea 4,itetemit ebe itiang,agaria kere apotu kotwaka akaulo na itunga ke
adiakar.
Kotoma Yosua 7,kinerit ebaibuli atiar,kibuca Akan okoku lokakarumi
ayangari ibore yen etateloritai idwe luka Israel,ko Yeriko,kidop anyunyura
naka Ejakait Edeke,kolema akepedor kaipikor naka ijisio kotunga luka
Israel.Kotwakaitunga akaisauni kanu kanyikape kojie kidding ka Ai.Yosua
7:4-5.Dimikito itasonikin Akan,amudiaro ke, abu inyaku ajakanut
karerengusio Edeke mama ajaas itunga luka Isirairi.Apol naakwap na
Isirairi, mam kejai toma amisiarit akiro nu ejie bon dimarai arimarit akiro
ke ejakait Edeke. Kanu amamut keda arimarit Edeke, apotu itunga luipu
kotwaka.
Kijenei kereka ebe ekasurup losodit kaijar na etunganan ngesi adiakar?
Amamut ka adolit kakonyen nuka Ejakait edeke emudiari aok akwap,
itunga ka iboro luipu; itiaki da kotoma ojakait.Erai kereka nu ileic amamut
amisikin nu etupakinete akaulo na adiakar kotoma aijar ka akwap
wok.kwape iwadikatere oitabo 2 aisitonokin7:13,inerit atiar “arai kagolok
eong akuj”, itodunit ebe ebuni rwaru aiswamaun.Ejeni kereka Edeke
anonoku naka etau lo etunganan.kirwana ber ijo aitoploloun ikoku yen mam
itodikinio erot arai iponesio lu ajokak, mam teni ejaunete nu ibusakinit
aswam.Ti kipedo aitetem nu ipu nu eyauni adiakar, konye erai abeit bon ebe
erai asurup mama ejai etugnan.Ajaut ke emudiari akwap kosodi da aitiak
onikame ejai Ejakait Edeke ka kererengusio kere.Akwapin swi amudiaros
ka itunga da kanu adiakanareta kec.Erai nu ileic ebe mam kimisikinit aronis
ka ainingosia nu eyauni adiakar kotoma akwap kaijar wok.
Kanuka ajokis wok, itisilari Ejakait Edeke oni naarai ekot kaupakinos
kanges, kalosenenete korotin lu itemokinit ngesi.kwape iwadikator Paulo
eyakia mama ejaas Iburanian, ebala ebe;
Okokuka, sirimwangenenei alecor naka Ejakait, kwabo
sirikiiloo nakiriemeriema ngesi narai elecori ejakait yenemina,
elei da nginikoku yenecamunit ngesi.Kanuka alecorio,
itingikinete.kiswamaikini yes Edeke kwape odwe; naarai
ikokuinyoin yenimam papake elecori? Iburanian12:5-7.
Kanuka apoloun jokan karimariit, ibusakinit kojai alecorio.kiyuari da
kotoma adiakar.kaparasia kosea, kiner Ejakait mama ejaas akwapin nu
amengerikinito obala ebe;
Mam totokec amunono, kabu opotu komam asianut. Abala ebe
alosi mama ejai luminan ka,lu kijanakinete inyamat, akipi,
igoen ka kinyet aimat.Kanu angun, alosi aigol erot keda ikokwa
lu okitui, ajeun ka arwatat, ebuni da amoote iminan ke kabo
mam edumuni.” Kosodi do atiar abuni abongor n’ejai okilenika
losodit narai kajai ejok itia lolo”.
Kopup nu inerit Ejakait Edeke kane; ebala atiar abuni aigol erot ka Israel
keda ikokwa lu aisu tetere mam emootoi iminan ke.Kasupanuut, enyarit
Ejakait Israel abongun mama ke. Kepeleikinit Ejakait aitotolikin erot loka
Israel tetere mam erai araito kosodi abongor mama ejai okilenike kitubusik
nges kamina.
Kotoma 2 Aisiitonokin 7:13, inera Ejakait mama ejaas iketunga ebe ejaun
alecorio ka aitisilario kanu adiakar ka emwangit mama ejai
iketunga.Kengasi ekek mama ejai ekasurup, epote adumun alecorio ka
amudiaro kaijar ka akwap ke da.
Karai engasi itunga luka Edeke ekek ne ejai adiakar kosodete akumokin
ngesi, ebuni aigol akuj komam akiru da.komamei akiru, mam ikorion
ejarete.Emameunos inyamat, ejaun ebeli kodwekec.Akerianut ibiror kosodi
ibakor anyaalaar akwap kere.Ekaulo, epote atwanare na etiono ejautene
ke.Mam ejakait ebuni aigol akuj ka akiru bon konye kolimok Solomon ebe
ecorakini emaase ainyam akwap, nu kejarete, nemasiata akipi, enyamari
emaase pit mam ideuni dio bore Kama ejaas idwe luka Edeke.
Ngini ibore kere yen kejatar Israel ewoliori, nu kimonotos da
edaunos.kosodi do aijar kec akekesaar.Kwangin inerit enabi Kaggai nu
eswamas kaparasia kangun
Aso do inera Ejakait loka ajoresio kwanata; koomamata
ikusiponesio, ipotu koyeata lu ipu, isakete luikidioko;inyamete
konye mam imonikinos; imasete konye mam nu matan iupete,
inapitos igoen konye mam yenemwana.Ngin yenedumunenei
eropit,edumunenei eropit aibwaikin oiriago lopedepedo.
(Kaggai 1:5-6)
Kaparasia nuka Kaggai, ekidioko isakan luka idwe Edeke; ka inyamat da,
ejaas ka anapito konye mam apupete amwanis. Ijaas ka apeesai konye mam
apedorete aitac ipudesia lu aijarkec.nu kepotu kiswamata kodaunos,
kosalata da ipudas.
Kolimok ejakait edeke Solomon kotoma aiwadikaeta kanu ebe ijukuni
atular kotunga ke karai kesalata ejarete kotoma adiakar.karaida mam ijeni
epone loka ariebo na etulari,ijeni bon ebe adio ariebo eyaauni atular
katwaniar aijar.kwape ineritere ko’’tunga ka” kesi ngun lu mam iyunito
Ejakait Edeke,epote aanyun arorwa nati kanu adiakar kec.
Mam ipedori aomoom adaun aojau osulai kalu eroko eanyuna anyunyura
kejakait Kama ejaas isuban ke Ejakait.Ejasi ka apedor na aigol akuj,
amudiar akwap ka atular kere Lu ejarete kotomake.
Kejenu Solomon ebe ebuni Ejakait Edeke aitisilaar kere lukaelosenete
kotoma adiakar, kilip mamaejai Edeke aisioni Israel kotoma arokusio kec,
kosiom 2Aisiitonokin 6:26-30.
Naegolokinere akuj,komamei akiru narai adiakasi kamakon,arai ilipete
kitete aibois na,kolimorete ekonikiror,kibelokinos anyoun karokisio
kec,nakiticana ijokes,kopupunenei do ijo ijai toma akuj,kisionei aronis naka
ikonikejanakinak,ka naka ikoni itunga, Israel,nakisisianakina ijo kes erot
loajokan loibusakinit kes alosenen kitetep akiru akwapkon naibu koinak
ikonitunga araun airumunet.Arai ejaun ebeli akwap,arai kejaun
atulaar,araikejaun akure,arai airoroun emaase,araiekutelek,arai
kirigaunitolukasurupokec kakwap naka irenakec;nginitular kere arai ngin
adeka naejumor nginlip ka nginngainga kere nailip itunganan kere arai
ikonitunga Israel kere,yenejeni,korio akekanin mama ejai etogo
lo.Kopupunenei do ijo ijai toma akuj aiboisikon, kisionei,koropi
nginitugnanan kwape ejaar iponesioke kere,yenijenijo etauke (naarai
ijobon,ijenei itauon luka idwe kon).
2 aisitonokin 7:13-14, ngesi abongokinet na ailipasit ka Solomon toma
osulai lu etupakinete.kotoma osulai luagearete, abu Ejakait kitotong kane
ejai Solomon ebe ebuni alecor iketunga kanu adiakar; kelemarioarerengsio
da.Adaikar ka amengeranut ejaasi ka aropio naaronon ko moyo, kaijenna
itunga kere.Emudiari da akerianut, akoru ka ajore, kwabo erai na aisumunet
Kama ejai Edeke.
Mam ajokit iyalama oni amisikin adiakanareta wok ka nu etupakinete da
nabarai ebala mam ejakait Edeke ejeni kakwap wok.kiningi
onii2aisitonokin7:13, kobala ebe ejakait Edeke erai lo angosibib ido
etubokini kanu adiakar ka amengeranut wok, elemari da arerengesio ka
alecor koponesio u etioko.
Karai teni ikoto adumun angaleu kotoma aijar ka akwap wok, ibusakinit
ooni aite adiakar kwape itea ejakait Edeke.Mam kingaleuni arai mam
kimisikini ebe ibusakinit angaleun.katereikinos ka aibucanareta wok, wok
ipapero ka kwap wok kasodete da amisikin anyunyura naka ejakait kanu
adiakar.kerai asurup wok nasodit, na elemari nginbore yeni ejok ido da
itiaki kotoma amina na”ejakait kotoma kristo.
Elacet lo aisirerengio ka apol mam erai atukonokin, arai ajaut ka ainapeta
nu apol,konye aidulokina toma arimaikin Ejakait.Aisirerengio ebuni mama
ejai ngun lu eminasi kolosenenete kotoma ojakait karimaikinit apeleikineta
ke.Kotoma 2 aisitonokin 7:13 kisumunikinit ejakait Edeke aigol akuj
kalemar arerengusio karai mam oni ibelokin kotoma adiakanar wok.Eipud
loka apaarasia kanu nges aidulokin aijen adiakanareta ka atiokusio nu
eyaunete.
Nutupitono:
Inyoni ationis eyauni adiakar toma akwap wok? Arai kotma
aijar wok? Ejai tape adio ajenanut lolo? Kitetem cani.
Nunyoika ti kiswamaunos karai mam Ejakait Edeke kelemarit
arerengusio, arai alecorio nadiakanareta? Nainyo atiting ti
ijaar kotoma aijar wok?
Nunyokia iswamai ajokit kanu aingad atiokisio nu eyauni
adiakar Kama wok? Iponesio alu ingalingalia oni ajokit?
Ailip:
Kisialamik Ejakait Edeke lo angosibib ekadoliton.
Ingainga Ejakait kijaik ijo aijen na amisikin adiakar ka
atiokusio kotoma akwap ka okanisa kon.
Kilip ejakait kitodik ijo adiakanareta kon nu itikokitos
adumun arerengusio kaileleba.
Aso kililingik apak adio kilip Ejakait Edeke asioni akon
arokisio, kitodik ijo aipikor.
2
2 - IKATUNGA
Arai ikatunga… (2 Aisitonokin 7:14, NIV)
Aisitonokin 7:13-14 kiwadikatai mama ejasi ido da kanuka intunga
luka Ejakait. Itacautai nukere kakiro “arai ikatunga.” Toma akwap
na, apolor aswam aronis, kangun amengerikisi itunga ejakait Yesu
kristo ka aitajario na eyangauni ngesi.kayautu ngun apodonokin naepol
konye mam ngun erasi apeleikineta nu isulai kalu.
Inera Ejakait ka Solomon kanuka iketunga kanunarai adiakasi kidoda ipuda
kesi aitironikin komoenenete akekonyen.
Toma Esekiel isullai 9, itemokit ejakait ayaun atubokinio Israel.Kwape
itemokinitor, enyarari imalaikan iyarei kosodi alimokin losodit airimor
akwap aibwanakin ajenanuto toma ngun kere lu einyanakinitos koboro lu
iswamas.Esekiel 9:4.Kosodi ejakait aicorakin emalaika loyareit atupakin
losodit, aiyar komam aitim, itunga luejarete kakwap kere.Aso kopupok
akirot Ejakait nuka emalaika loiyareit kotoma Esekiel 9:6;
Kojepejepata ikiliok, atumunak, kanu bulesin, angor ka idwe
konye mam atiror ngun lu ejasi ka ajenanuto.kaso kitegeasi
kangun lu ejaasTogo loka ejakait.
Kolimok ejakait Edeke emalaika aitegear etube kotoma otunga lukejasi
ngaren naka eyekalu.korimaik emalaika ngun kosodi agear keda
imakio,luka ejaas togo loka ejakait.kogear etube loka ejakait Edeke kotunga
ke.kwape auriak,ijai ipodokinit ejautene loka idwe wok.Mam Edeke da
itegelikina kwape iraar idwe luka Edeke,ijai kotoma asima ke kakwap.kirai
da ikabwoikinitok ke akwap,koanyu (2ikorinton 5:20).Apeleikinet na ngin
apugan arai ekabaka nges anyun bon ebe ngun lu ebwoikinito nges
iswamaete ngun ka amunonut.karai emengeriki abwoikiniton,ibusakinit
apugan aswam nu atipet aitemokin ngun.
Kotoma Esekiel isulai 8, inerit enabi kaitapoet ebe; naki jari toma akwap,
kiner Ejakait keporoto lo agogong kobala ebe,koyanga ejakait eong orute lo
nyakoi loka eyekalu.koanyu etunganan lokapirit lokisidiki anyunyura naka
ejakait(ikokoron 5-6).Koyanga ejakait enaabi orute loka etogo lo etube
kongolia aipany karwatat, kolimok ejakait ngesi aibok toma aipany, nape
iswamauni ngun, koany Esekiel ekek.kolimok ejakait Esekiel aitor toma
okeke ngon, nake erimaikina, kitodik Ejakait ngesi iboro lu mam
kewanyunitor kakonyen nuka etunganan.Esesen Esekiel arwatat naka
ejakait, kabu koany aputosia nu itiang lu mam italauna.kobwoete imakio
koingaren aputosia komaete kesi kayinanakineta.kiner Ejakait Edeke mama
ejai Esekiel atiar;
”okoku loka etunganan, kiwany nu iswamata imakio luka Israel
kamuton, ngin diope kabila naidekesio? Kobalasi ebe mam Edeke
eseseni, ebe da epalit ejakait kesi”
Otukui! Ikoni Bo lolo eigarenone l’’okanisa kaparasia kanu ai? Kabu ejakait
kitodik Esekiel nu mam atakanete kakonyen nuka etugnana, itaon, ka
iponesio ingarenok lu itunga luka Ejakait.Eseseni ejakait kere nu mam oni
iseseni, ejeni da nu aiyeya nu otaon kere luka etunganan.
Kotunga kere, kaitutket naitetet, abu Yesu kuristo itoronite iparisayon
noi.kerasi lu edini lu etalauna kokisila konye itaon kec mam etalauna
kojakait.kaso opupok nu inera ejakait, Matayo 23:27-28.
(27)”itukui yesi ikewadikak ka iparisayon lukesoswai! Narai
iputosi katesina nuiworiworitai kakwangis etakanete kokinga
ejokuka, konye toma ileleba akojo nuka lukatwak ka amodokok
da kere.28 yesi da kwape kwagin itakanete kokinga kanejaasi
itunga koras luidolito, konye kotomakus ileleba aisoswanutka
epali
Iparisayon araas “abuwai nu akwangak” kolaete kokinga konye toma kec
ileleba abosus ka atwanare.kobu Yesu omisikite kesi kwape lu asurup
kotoma apeleikineta nu ejakait edeke.
Itukwi yesi, ikewadikak ka iparisayon lukesoswai! Naarai
irimirimete angolol ka akwap tetere ibelokinete
idiopetunganan, kedau aibelokin itutworete nges ikoku yenika
geana irwan aareiaitelekarit yes ikulepek, Matayo 23:15
Konyara ejakait Edeke ingarenok lu iketunga “odwe luka atesin.”Narai
apotu kitikokisi apolo naka akabakanut ke kakwap.kanu angun, kolema
Ejakait Edeke arerengusio ke kotunga ka kwap da.
Eyakia loka ejakait petero inera ebe etube egeari kotunga luka ejakait.
Narai Na nges apak etomokinit ejakait aitegear etube ke mama
ejaas ngun luko kal ke.Ido arai egeuni kaoni, anyoinBo awasia
naka ngul lumam erimasi akiro nukajokak nuka Edeke? 1petero
4:17.
Oni lukijai toma ojakait irai lu eipud ka amun ke.Ipuda ngesi oni kere
agongu kokiror ke kakwap.Tape iraun aica naka amuton kakwap kasodete
da ayanyuneta nuka iboro ngun lu itikokito alimor ajenanuto.
Ebala petero ebe, ikiliok karai ikotos airumun arerengusio Kama ejai
Edeke, korimasi akusi angor kijaikito kesi angosibib.
Yes da ikiliok kwape kwangin, kiboenenete kakusingor koomito
nukec, kitopoloorito aberu kwape ibore yenitelekarit
akalanyanut, narai kes da akerumak nukaupakus nuka asianut
naka aijar, kinyek akusiilip aitonokinio, 1petero3:7.
Ekiliokit lomam ijaikinit aberuke angosibib elemari arerengusio sEdeke
kaijar ke.Epedori da amengeranut ka akalanyanut aigalior arerengusio
Edeke toma akwap wok.
Kesub Edeke etungana, kibwaik nges toma omanikor lo edeni kicorak nges
akorienen ka aidar, kosiom Ageun 2:15.Karai ileleba edoan ka ikokwa
omanikor lo mam tape na erai epelu kaédaran? Ibwaikinitoni Edeke akwap
aswam ka aidar.Arai ileleba edoan ka ikokwa lu adiakar, ekot ber ererosi
ngun lu ijaikinitai aidar ngesi.Engitakinos ber, kanu inyo mam ajenanut
wok icasitor? Kanu inyo mamaswamisio nuka emoyo lo Ejakait Edeke ejaar
mama wok kaileleba? Karai mam itunga luk’’ejakait itasonikinos elemari
arerengusio ke Kama wok.Aitangaleo da na akwap wok itegearo Kama
ejaasi iyakia lu idararos akwap wok.
Nutupitono
Kanu inyo ibusakinitor angicakinos bonik kojautene wok ka
kwap lolo?
Nunyokia epeleikinit edeke kanuwok kakwap? Opone ban
idumunia arerengusio ke?
Biai inyaritor ijo edeke kanu araut erot loka aisererengio
kaluce? Biai akon ainakinet na emoyo ka ainingosia alacakin
arenrengesio nuka ejakait mama ejaasi Luce?
Nunyokia aronisio elemarete arenrengesio ke ejakait
kakwapp ka konisa?
Kanu ailip:
Kilip Edeke kijaik ijo amisikin epelu kon kanu ayangaun
arerengesio toma akwap.
Kilip edeke isioni oni kanu aitoronarit Luce kotoma oponesio
lu egelegea k’’kwap kana.
Kiilip Edeke obwo kikiding wok ka aijaikin amisikinna
idulokina kanu aidar akwap wok.
Kilip Ejakait kitodia adiakanareta nu itikokitos ijo adumun
aisirerengio Kama ejai Edeke.
K
3 - NU EMAIKINITAI
EK”KIROR
"Nu emaikinitai ek’’kiror (2 Aisitonokin 7:14)
otoma osulai Lu sek apotu kaanyutu 2 aisitonokin 7:13-14 nu
ewadikatai mama ejaasi ikeyunak.Toma okokoron Lu
etupakinete, itetemit ejakait iketunga kwape “nu enyaritai
k’’okiror ke.” Inyo apolou anyarauno k’’okiror loke Ejakait? Aso ererosi
iwaitin iuni lu enyaritor Ejakait eyunak.
ASWAM NA ITEGELIKINA
Eipone losodit lo enyarauna ejakait ikeyunak k’’okiror ke nges ngon
aitosom ainakinet ka epelu kotoma ainapeta nu eijiri, abu Ejakait ijaik
Iketunga apedor ka nu tupitono.Abu emoyo lokalaunan koseu Paulo ka
Barnabas kwape iyakia (Apukokinio 13:2).
Nape emaete ejakait edeke ka ailung, abu emoyo lokalaunan
kolimor,”kogitar`Barnabas ka Saulo kanuka aswam na
anyararitai kes”
Eyakia Paulo kajaas kaijen naka anyarario kotoma ojakait kaijar ke kwape
iwadikator mama ejasi Iromayon 1:1.
Paulo, eyakia loka kristoYesu, ekalimonokinan lo enyarario ka
sekario kanu eijiri loka Ejakait Edeke.
Aso kopupok nu iwadikat ekalimonokinan petero koitabo 1 Petero 2:9.
Konye iraasi itunga luseuna, lukaakabakanut Na akwap na
itesegara, itunga luka Edeke, luelimorete ka aimal nges
lokenyarari kotoma amuton toma aica na aumokin.
Ebala Petero ebe inyarit oni Edeke kwape nu akabakanut Na eijiri ka akwap
na angosibib.
Kosodi Paulo aisitikin oni kotoma 1 ikoriton 6:19-20, ejaas Edeke keda
apeleikinet kotoma aijar wok:
(6:19) mam kereka ijenete ebe awate kus nges eyekalu loka
emoyo lokalaunan loejai tomakus, lokiinakini edeke? Mam
iraasi kanukus; 20 naarai kigwelitai kakayai nuipu.Aso
kitopoloritos Edeke kotoma awatekus.
Eyunak erai luka Edeke. Eke moyo lokalaunan iboe tomaok,irai
ikeejanakinak ido da adau asekun aitwaswam oni iswamasia lu eyaunete
arerengusio ka aica toma akwap.Awate wok eraas eyekalu loka emoyo
lokalaunan.Erai lokejakait Edeke lo iseuni aitwasam nges kanuka
aitopolorio ke.
Inera Paulo mama ejaas Ikoriton koitabo 2 Ikoriton 5:20, ebala ebe nges
kiraa iyakia luka kristo Yesu.Mam arai anyarario kanuka aseun idis konye
kere lu iyunete.
Iyatakit Paulo aitacaun ebe, kanuka ngun irai iyakia luka
kristo, korai Edeke elope inera kamaok.kimorikini yes kotoma
kristo tetere isonio arokusio kaitogong eidicane wok kede
Ejakait Edeke.
Kangin eyunan erai iseuna ke ejakait edeke abwoikinit nges kakwap.keda
anyarario na, ejaas ka apeleikineta nu ibusakinit oni atupakin keda
amun.Ibusakinit da oni kere aica kwape atala na akwap.Ijaikinit da oni
Edeke iswamasia ka aijen ka apedor kanu aitodolikin epelu wok ka akwap
kere.
EIDICANE LO ITEGELIKINA
Ejai apeleikinet nakiyareit ngin naenyaritor Ejakait Edeke ikeyunak kokiror
ke.kotoma odukone ka, abu aberu kopal ekekiror kosodi airumun loka.kobu
iswama ngun kanu apeleikinet na itegelikina.Akoto ngesi ajenara kokiror
ka.Abu kirum ekiror ka tetere itunga kere ejenete eong ka nges kwape
ekiliokit ka aberu. Kopone kangon,ne kiuria odwe, apotu kamaikisi kesi
ikiroria lu kokale.Itodiari ngin ebeerai kesi ipei kaoni ido da irumunete
ikiroria wok.Ipoga da noi amainikin ngin diopediopen kodwe wok ikiroria
lukokale kwangin da iswamas, iraun idwe luka Edeke.Epupi Ejakait Edeke
epoget anyara oni kokiror ke nape ibunio mama ejai kristo, kirumuni ekiror
ke.
Aswamisio 15, ebala ebe, kepegananas iyudayan kotoma abeit arai
ilongwau (imo) epote aiyuun Yesu kristo.Nape eroko epegasi karai teni
ibusakinit ilongwau anyarit ikristayon? Konyou Yakobo kosodi asiomakin
kes eitabo Amos9:16-17.
(15:16) "akaulo kangun abonguni aiduk bobo ewema loka
Daudi lokibiror, aduki bobo amejeke, eticasi nges.15:17Tetere
luesalito luka itunga emoete Ejakait ka ilongwau kere luejenara
kokiror ka (Aswamisio, 15:16-17)
Abu enabi Amos kodwarite ebe ejaun apak na ebunia Ejakait aiduk akwap
nako Israel. Kotoma aparasia kangun, epote ilongwau alimor ekekiror.Ebuni
da ejakait apogakin anyara kesi ikedwe. Mam cut Edeke irumitos ileic
anyara oni Ike idwe.
Arai papakus, ido da iraas isap ka apesur ka. (2 ikoriton 6:18)
Inyarit oni Ejakait Edeke kokiror ke tetere ijenanar kedicasi kanges nepepe
kopone lo itegelikina.Irai da ike idwe luminan, isirerengi da. Ejakait da
bobo iinakin oni ainingosit kwape itetemitor ekalimonokinan yokana, 1
Yokana3:1-3;
(3:1) koanyut amin naetia nakiinakinit papa oni, tetere
kinyaritai idwe luka Edeke! Kirai da! Kanuka ngun, nges mam
akwapin kijeniatar naarai mam apotu kojenut nges.2 luminana,
kirai kwana idwe luka Edeke,mam ber etakani kwape kiraunor
,konye kijeni ebe naetakanuna ngesi kiputori oni nges,naarai
kianyuni ngesi kwape ejaar.
Kojenutu ebe ngun lu enyaritai idwe lu Edeke, ekot kidarakinos
kolaunit.Ngun da lu alomutu eidicane ka Ejakait Edeke, ekoto kesi
kitopolosi nges kwape papa kec.ka airumu da ekiror ke, ekot asalakis
italauna kotoma amuuno.
ASWAM NAEDEKE KOTOMA WOK
Epone bobo ecie lo enyaritor ejakait ikeyunak ngesi ngon loka aswam keka
Ejakait kotoma aijar wok.
Nape ageara eong esomero, apotu auriak ka kogwelakis eong itabon.Ibore
yen sodit yen abu keswama nges aiwadikakin ekakiror aitodun ebe mam
erai loíce ilema loka.Itodiarit bobo ngin naejasi imwalimun ebe aswam ka
ngin.
Iswamai Ejakait Edeke iboro lu eputosi kwangun.Iwadikai ekekiror
mamawok onyarai oni da kokiror ke.kiswamai ngun anatar akwap kere
tetere ejenunete aswam na akanike. Karai ilacakina kanu aswam naka
Edeke; kiwanyuni iponesio lu egelegela lu itetenete oni kotoma asima ke.
Kabu Paulo kisiitik Ipilipin ebe Edeke lo obu ogeu aswam kotomaok, ngesi,
(Ipilipin 1:5).Eroko Ejakait Edeke iswamai aswam naka aijanakin iketunga
naarai erai aswam nakanin ke kitosomai emoyo ke lokalaunan.
Epolok noi nu oni amisikin ebe Edeke loenyarit kokirorke, eroko iswamai
nu aumokin kanu aijulakin aijarawok. Kwangin ijaikinit eke moyo
lokalaunan aingarakinit oni.
Kotoma obaibuli, ngin kiror ejaas ka apolou.Kerasi da adwarete naka
koingaren.Bobo da edwarete nu epedorete idwe wok aswam.Kacepakio
ejulio ikiroria kanunarai ejautene lo etunganan.Kwape aanyunet kotoma
Ageun32:28.
Kotema atiar, ekonikioror mam bobo enyaritai Yakobo, dimarai
Israel.naarai ipegata nepepe ka Edeke ka itunga ido iteleka.
Arai Yakobo lo abu koutata keda emalaika kalo Ejakait.kojenun ngesi
kwape Israel, apolou ke” äuta ka Ejakait Edeke”.Ekiror ngon ebuni ajaun
anatar akwap kere korai da lo edwari kanu itunga.
Kabu enabi isaya bobo inerite apak na ijulere bobo ekiror ka Israel, kosiom
Isana 62:1-2;
(62:1) kanu sio, mam ber elilingi, ido da kanuka Yerusalem
mam ber ebworari aitodol naelomunia adoliteke kwape ailiya,
aitajarake da kwape atala naenoki.Eanyunete atekerin
adolitekon, ikabakan kere da aibusesukon: kimaiinio ekiror
lokitete loemaikinio aituk naka Ejakait.
Kojenu kereka ebe ekiror loitetet ebuni akaulo na aswam naka ejakait
kotoma aijar na akwap.Adoliteke eraun aica na akware, aitajario da eraun
na atala.mam bobo ejenio ngesi kwape Israel (na kobu outata ka Ejakait)
naarai ebuni ejakait alemar ainingosiit ngin.kenyararo da ngesi ka ekiror
loitet kitodunite aswam ka Ejakait.
Toma apukokinio 3; 12 ebala ebe ngun Lu ipikorete emaikinio ekiror loitet.
Ngin yen ipikori, etarauni nges epir kotoma oyekalu loka Edeke
kwabo mam cut elomari kinga; eong da ewadikakini nges
ekiror loka Edeke ka, ekiror da loka Edeke ka nges Yerusalem
lokitetet loijesuni abunore kotoma akuj kama ka Edekeka,
ekiror ka da lokitetet.
Iwadikakini Edeke ekiror loitetet mama ejai yen ipikori. Ekekiror lokitete
itodunit aswam naka Ejakait kotoma nginidiopet kanuka aitopolorio
akesianut, kayongio naka aipikor.
Kanuka ngun, nu inerit ejakait Edeke mama ejai Solomon 2 aisiittonokin
7:13-14.kerai ngun lu emaikinitai ekekiror kesi apotu kodiakasi kosodete
aibelokin Ejakait ipuran kec.Aseunit Ejakait kesi kwape iswamasia lu
itodolikina arerengusio ke anatar akwap kere. Arai kesi itunga lu itegelikina
kaluce lukajasi keda arerengusio nu araut idwe luka Edeke.
Inera Ejakait Edeke kane mam ejaas itunga lu epedorete kojasi da
karerengusio.Mam erai iketunga bon, konye kere lu enyaritai kanu
apeleikineta nu eposik.kokiror ke, ejai ayuara Kama ejai lokalaunan.
Ijo irai ikoku yeni Edeke? Iwadikat ekekiror mama kon? Enyaraunit ngesi
ijo kokiror ke kosdi aseun kanuka angosibib ke? Ijo imisiik ameda kotoma
anyarario? Imisik da ebe kere irai idwe luka Edeke? Kinyarit oni kokiror ke,
ido da toma okirorke, idumuni agogong, kayuaraKama ejai ajokit kotoma
amutonu.
Erai do bobo ebe cut itunga lu enyaritai, isirerengit Ejakait Edeke kesi
apaasi.
Nutupitono:
Nainyo ainakinet na emoyo ijaikinit ijo Edeke? Kanu inyo
kinyaritor ijo Ejakait Edeke?
Itosomai ijo akon ainakinet naka emoyo? Imunokina ijo nu
kinyaritor ijo Edeke?
Nainyo aswam eswama Ejakait Edeke kotoma aijar kon lolo?
AiliP:
Kilip Ejakait kitodik ijo ekon epelu kotoma omoyo.
Kisialamik Ejakait Edeke kanu aitaraun ijo ike koku.
Kilip Ejakait kingarak ijo aisisanakin ngun nu itetiak kaijar
kon.
Ilip Ejakait kingarak ijo kwape ikoku yen ka asianut.
K
4 - ITASONIKINOS
KILIPETE
Arai ikatunga,lu emaikinitai ekakiror, kilipete….2 Aisitonokin
7:14, NIV)
otoma aisisia na, ingicu bon ebe kotoma oitabo 2 aisitonokin
7:13-14, ilipi Solomon mama ejai Ejakait Edeke kanu
iketunga.kajeni da ebe mam iketunga apote apedor aitodolikin
kwa ipudar Ejakait Edeke.kajeni bobo solomon ebe aibucanareta kec mam
acamaikinete kesi adumun arerengusio kama ejai Edeke.kosodi Solomon
ailip keda amina toma Israel ne kibiroror.kotoma abongokinet,abu Ejakait
kolimok Solomon ebe karaida ibucanaritos iketunga, epedorete airumun
arerengusio karai itodolikis iboro iwongon kwape iwadikatere ikokoron 14;
1. Itoronikinos
2. Kilipete
3. Komoenenete akonyen nuka ejakait edeke
4. Kibelokinos aisac nuka arokok
Ipupi duc itunga ineras ebe arai ikoto adumun arerengusio Kama ejai
Ejakait, kilip? Konye kojenu kereka ebe ailip erai idiopet koboro iwongon
lu ipuda Edeke oni atupakin kanu ajokisio wok kanu akwap da.
Kotoma osulai kalo, ilosi atiak iboro iwongon irwan aarei tetere epatana
amisikin apolou naka aitasonikin ka ailip.
EITUNGANANE
Eitunganane Lo Abeit Ecamuni Aibucaret.
Ikoto aireror apolou ke itunga luka Edeke aitasonikin ka ailip.kotoma
atutubet kana, kobu Edeke kobongok ailipa ke ka Solomon kanu itunga ke
lu ebucasi kakonyen Edeke.Ipuda oni Ejakait aimisikin adiakanareta wok ka
aitasoknikin.
2 Aisitonkin 33:22-23 itetemit nu ekabaka Amon kwape etunganan lo obu
onger aitasonikin kakonyen nuka Ejakait.
(22) Kiswama nu arokok kokonyen nuka ejakait, kwape eswama
papake Manase.Koinak Amon asuban ka angosibib mama ejaas
aputosia kere nuegerer nuabu Manase papake kiswamau,
kijanak kes.
Kanu ekabaka Amon aitasonikin, apolouke aipal ka aisac aima aputosia
kosodi aitoronikin, ibore yen obu ngesionger.
Kojenu kereka ebe etiono duc itunga aitasonikin arai acamun adiakanareta
kec araibo apuconor ka inacan.Mam Edeke ebuikini oni acamun aok
aibucanareta kasodete aitasonikin kwape iwadikatere akiro ka Sedekia
kotoma 2 aisitonokin 36:11-12.
(11) Kerai Sedekia lo ikaru akaisarei kanudiopeegeuni airum,
kirumak ikar itomon kanu diopet ko Yerusalem.kiswama nu
aroko kakonyen nuka Edeke, mamkobu kitasonikin kakonyen
nuka Yeremia enabi lokinera nu apote kaituk naka Ejakait
Mam nape cep da aiyalongong ebe abu Yeremia kining ekabaka kanu
aibucanareta ke karaida inerit Ejakait mama ejai ngesi kitorite mama ejai
enabi,ekabaka Sedekia kabu iyatak amengerikin akirot ke
ejakait;2aisitonokin 36:12 ebala ebe kabu “kogir aitasonikin”aitasonikin
nges acamun aibucanareta kon.
Eitunganane Lo Abeit Emisikini Eipud.
Aitasono nges acamun aitoronokin kanu adiakanareta wok ka apedor
amisikin atupakin nu ipuda Ejakait edeke. Neabu Ejakait konyararia Ezra
abongor Israel aiduk eibuga lo Yerusalem, abu itodu amamut akapit; aso
kopupok nuta, Ezra 8:21:
Kasodi alimor ailung kangina kocor Akaba tetere kitasonikinos
kakonyen nuka Edeke wok, aimo kanejai ngesi erot loitetenara,
wok ka lokaidwe wok ludidik, kanuka iboro kere.
Nape eroko Ezra eomomoi nu akeijar, kabu kopal kere nukakwan ka
epoget.kosodi aibirokin akonyen nuka Ejakait ilipi aisionio,kagogong,
kacoa keda aitetenario.kabu ojenik ebe mam etungan ipikor,ejie kosodi
aitopolor Ejakait kakegogong boni. Kabu opedo alosit korotin luetodikit
Ejakait ngesi.
Isabulin isitikitos oni ebe isisianakini Ejakait ngin yen itasonikin; Isabulin
25:
Ingarenikini lu’itasonos kotube, ido da isisianakini nuipuda.”
Mam nu kere eputosi kane ejai etunganan loepoga, naarai ebala epedori
aswam nu ekot Edeke nges aswam komam emuno da apedori ke
Ejakait.Mam da idarit aingarenikinio ke Ejakait, etupit ainapeta ke bon,
mam etunganan ngon elacakin aisisianakinio.
Ngin yeni itasono, iswamai ka apupokin nu ebala Ejakait Edeke.kidari da
apak naka Ejakait.Iyalama da Ejakait aingarenikin etuan lo epone kalo.karai
teni ikoto aitasonikin kwape ekotor Ejakait, kasacata ipudasia wok ka aijen
wok kasodete abunore mama ejai Edeke ka aijen ngin na apupokin ka
aswam nu ebala Ejakait.Aijen na aitasonikin ngesi amisikin ka amunokin
apedor naka Ejakait.isaya 58:4-7,
Eitunganane lo abeit itodiar kotoma aswamisio nu aitim.
(58:4) Koany, ilungete kanuka engunget ka epeget, ka ailip da
kakan naka aronis. Mam ilungete lolo kanuka aisirar ikus
iporotoi kec kuju. (5) Ikoni tope kwangin ailung naabu eong
kaseu apaaran naiticania itunganan akijar? Ngesi tope aitular
akekou kwape amusala, ka aipet epuko ka ekuron? Ngin tope
nges kinyarit ailung, ka apaaran da naitojokit Ejakait. (6) Mere
na ailung naabu kaseu? Aijarijar acueta nuka aronis, alacar
arukan naka eloit, aosikin luereitai, ibilata yesi ngoliloit? (7)
Mere akorakin inyamatkon yenkotengei? ka aisukunyun
togokon yenikican, yenirengetai? Kiany yenimujalal, kinap, ido
sirikingopik akonikan alopet.
Iretakit ejakait ngun lu eolobobito ka aitasonio ko Isaia 58:4-7.Ebala ebe
aitasono na abeit ngesi amisikin ipudasia kalucie. Amamut apodokit nukon
bon nges aimor kalucie kosodi aitopolorit ipudesia kalucie adepar luke,
koany Ipilipin2:3.
AILIP
Kolimok ejakait Edeke Solomon ebe ibusakinit iketunga aitasonikin
kosodete ailip. Ailip na akoto kesi Ejakait ngesi anyun ebe irerorete ka
amisikin da ipudesia ke ka luluce itunga.
Kotoma oitabo ke luka18:10-14, kitetem Yesu awaragat naka itunga iyarei
lu apotu kolot ailip oyekalu; ediopet arai eparisayot, taukloce da eketeleman
esolo. Kobwo eparisayot kilip kwanata; wu Edeke, emalai ijo naarai mam
eong iputo kicetunga, ikangatak, ikengalak, idotea, karaida bala lo
eketeleman esolo. Alungenenei eong irwan aarei ngin sabato, ainanakini da
yenikitomonet kotoma kaluadumuni kere.
Konye kobwo eketeleman esolo kama elwana kwabo mam etitingikinit
aikeun akekonyen akuju, konye kodipidip aketorob kobala ebe wu Edeke
kitimoi eong ekadiakanaran. Abeit abeit katemari yesi atiar, abu ngon
kodok alosit oreke imarakinitai adolit aitelekarit je; naarai ngintunganan
yeniturokin itisilio, konye yeni itisilikin, iturio
Kolimok yesu ngun Lukepupete ebe abu Ejakait Edeke kiira ailipasit naka
eketeleman esolo, kongetak ekei einer kwanata:
Ngun kere lu iturokinos, itisilio, konye ngun lu itisilio, iturio.
(Luka 18:14)
Enyarit ejakait iketunga aitasonikin ka ailip.mam Edeke ekoto oni ailip bala
eparisayot loke bwoi koyekalu itisilite lucetunga kwape ikadiakarak kosodi
da aiturokin bon.
Ailip na ekot Edeke oni ailip ngesi ngin na eyunan lo ecamunit ebe amamut
arereagusio elomuni toma adiakar wok.Ailipa nakaekuristayot ngesi na
emisikinit aup, kalosenen korotin luetetenikit Edeke nges.
Ailip na ipuda Ejakait nges na aimony agangnat ka alemarit epoget arai
aiturio kwabo ngin yen ejasi ka iboro kere.Ailip ka Ezra nges kobu omisik
ebe kemamei Edeke ka aisingaren ke, mamti kepedo aitodolikin nu ipuda
Edeke. Kingetakinin erai ailip na amin ka aitimonut.ailipasit kangin yen
amengerik lokapolon ke, kerai na ailipasit na ngin yen ejeni ebe erai Edeke
etimon, kosodi da aisirereng ngun lu itoronikinos ka abongun mama ke.
Komisik kereka ebe ngun lu enyaritai ka ekiror ke kesi itasonikinos
kailip.Biai, epatana kere asesen ekapit kwape apeleikinet na Ejakait
aimunon arerengesio kotunga? Itetemit ekokoro lo, ido da kododite idwe
luedeke.Ngesi ibusakinit aitasonikin ka ailip Edeke, edumunete da
aisirengio ka kwap kec da.
Karai ikoto anyun aisitetenio na akwap wok, mamkiwanyun kama ejai
eparisayot:”wu ekadeke esialamikit ijo naarai mam aputosi ka eketeleman
esolo.” Konye adii kotoma ailipasinei wok itetenarit mama ejasi
adiakanareta kaluce? Dimarai ailip na ekoto Ejakait ngesi na eketeleman
esolo, lo kobu itasonikin mama ejai Edeke,”wu Ejakait itim eong
ekadiakaran”
Teni, ailip naka idwe lu itasonikinos ka acamun adiakanareta kec nges
isialamikit Edeke ka alacakin arerengusio toma akwap.
Nutupitono:
Nu nyokia isisiau kanu aitasono?
Na inyo arucokina ejai kidding aitasonio ka ailip? Elomunete
teni ailipasinei kere kotau lo itasono?
Biai alipasit naka eparisayot koitabo Iluka 18:10-14, ejai
atiaketait ka ailip eketeleman esolo?
Ailip:
Kilip Edeke kingarak ijo aanyun aibucanareta kon ka aisoni
ijo.kitodik ijo nu ipuda ngesi ijo aswam.
E
5 - AIMO AKONYEN KA
EDEKE
Arai ikatunga, nu emaikinitai eka kiror ka, Komoete akakonyen,
kibelokinos anyoun koponesiokec lukaronok, (2
aisitonokin7:14).
pone ani ipedor oni itiakuna itunga? Mam erai toma oreta kec?
Ngin itunganan ejaas ka ereet lo itegelikina.Ngin nges itiakunio
kane ejasLuce itunga. Edeparit ereet edio pone kere lo ejenere
itunga, kikotenenda, itodikini ejautene loka etunganan. Ne kiwanyunia
ireeta lokaïminan wok, irasikin ajenun kes. Nekiwanyunia ereet
kaloasurupi, kisitikini ino apipil. Karai kiwanyu ereet kalo ejaas kapolou,
ijenuni adoketait ke ka aswam nu ekot nges.
Toma koitabo lo Ageun 33, kingit Musa Ejakait aitodikin nges ake aibuses,
kotema Ejakaitetiar; emamei lo ewanyuni ekereet kosodi aijar. Koany
arucokina naka ereet ka aibuses naka Edeke.
(18) Kobala Musa ebe,”kingaingait kitodikinai akoni ibuses”
(19) kotema Ejakait atiar,”etotori akajokis kere akonyenkon,
idoekonakini asianut ngin yenakoto aikonakinasianut, etimida
yenakoto aitim” (20) kobala ebe,”mamipedori aanyun
akakonyen naarai mam itunganan kaanyuni eong kosodi aijar”
(Ageun33:18-20).
Kelimok Ejakait musa ebe mam etungananepedori aanyun akekonyen
kosodi aijar, ejaiaitijenikin nges ejautenen ke. Ejai Ejakait alimokin Musa
ebe erai ngesi edeke loka aibuses lo elaunit. Akepolou ne epedorete
akekony aanyun, akelaunit epedori aarar oni naarai irai oni itunga
luidiakanari. Aimo akonyen nuka edeke mam erai ibore yen ebeit ayait Ka
apatanu.
Kobu Yakobo omisik ngun nape elimokina Ejakait nges koitabo lo Ageun
32:30.kobu korieng apupun eporoto ka Ejakait kosodi aijar kanu aitetem
ajenanut na.
Komaik Yakobo aiboisit ngin Peniel, naarai”kabu kanyu
Ejakait kakakonyen, konye kajar”
Inerit eyakia Yokana ebe, toma aparasia nu awasia, nuta epote aideleleun
kotunga;
Kosodete ikabakan luka kwap, ka ikapolok, ka ikapolokitok
iserikalei, ka ikabarak, kaikagogongok, kangin ibulesit ka
yenijakakai, kangopata kotoma abwuai, kaatiiban nuka irongan
(16) kobalas irongan ka atiiban ebe,”kibirunos mamakosi,
kitongopai siokakonyen nuka ngol kaloiboie koicolong,
kanyunyura da naka imerekekin ;( 17) narai adol aparan
naepol naka anyunyura kec, ingai bodo epedori aibwo?
Apupokinio 6:15-17
Aso koany epone lo emonyatari ikapirin komoru kitongop kesi kakonyen
nuka Ejakait.”Akonyen nuka ejakait lokiboie oicolong loka aipikor.” Erai
Ejakait Edeke loka angosibib. Ebuni atubokin ikadiakarak kosodi aideleelun
aronis. Karai kilip nges aideleleun aica na akonyen ke mama kon arai
okanisa kon, ekoto okapite. Ipu ikiliok ka angor nu ikeikina doketa kec
ebironoros kakonyen nuka Edeke naarai edeleleu aica naka Ejakait aronis
namam ketakini. Aso katupakis ngun nu ineritai kiwadikatete da.
AIMO AKONYEN NUKA EJAKAIT, EKOTO
ANYOUN KARONIS.
Nu ecaete kanu isisianakitai, kanu iwadikatai, korucokina keda akonyen
nuka Ejakait, engopiEjakait Kamangun luiyatakitos kotoma adiakar.
Kopupok nu inerit Ejakait kotabo lo Ilebin 17:10.
Odwe luka okek loka Israel, arai yen imo luiboenenete kanges,
yen enyami aokot kere, aluikini eong nges, agelari da
kotungaka.
Karai adiakar odwe luka Israel ainyam aokot nuka etiang. Kobu Ejakait
kotema asurokini yes ngun inyamete akwan ka yen emunauna kopone
kangon.
Inerit enabi Mika nueputos kangun koitabo ke, Mika 3:4:
Nesi konyet emonyakiniata Ejakait, konye mam ebongokini kes.
Kotoma apak kangin, ibwai ekereet kakonyen kec kanuka
aronis kec.
Kojenu kanu inyo ibwaia Ejakait akekonyen. Naarai kanu aronisio kec.
Kinera ka itunga ke koitabo lo ikisila 32:20, ebala Ejakait Edeke ebe:
“ebwai ekareet kamakec,”aanyuni”ejautene loesang kec:
Naarai eraas atur naeparit, idwe lumam eraas luminan.”
Apaarit kamamut amuno naka idwe luka Ejakait abu koyangau Ejakait
aibwa ekereet. Adiakar ka aromis kitiakit oni kakonyen nuka Ejakait. Karai
kimoenenei akonyen nuka Ejakait Edeke, kaaanyutu bon ebe inyekini
adiakar.
Kolimok Ejakait iketunga koitabo loka Kosea 5:15 ebe alosi
anyoun kamakus itoni ne icamunatar akus adiakar, kosodete
aimo akonyen ka.
Abongor Alosi aibois ka, aitodol naelimoriata adiakanareta
kec. Emoete akakonyen: edunyakinete amote eong
kaiticanitoikec.
Koany kidding acamun adiakar kon ka aimo akonyen ka Ejakait. Mam oni
ipedori aanyun aica naka Ejakait kicaikin oni kitoni aigalisit naka aronis
alemar.
Atupite iyemuto nuka ekanisa, ikiliok ka angor nu iyunitos kamoete Ejakait
koponesio nu egelegela.
Amoata akonyen nuka Ejakait kotoma aima ka ailip, kaijanakin ka
ainanakineta. Epolok ngun kere konye mam epedorete aitodikin ijo akonyen
nuka Ejakait toni kito kijal adiakanar. Kolimok Yesu etunganan lo eyauni
ake ayinakinet oyekalu kotoma oitabo loka Matayo 5:23, alosit aitimonor ka
onaceke. Mam apedori aimo akonyen nuka Ejakait itoni nges aiijal adiakar
naejai kidding nges ka onaceke. Kolimok Ejakait etunganan lomam ayait
akeberu jokan ka ayongit koitabo ke 1 Petero 3:7 ebe kinyeik akusi
ailipasinei aitikokinio kopone kalo iyaitor ijo aberukon.karai ekoto nges
aanyun akonyen nuka Ejakait, kotoma ailip, ekoto nges aiyong
akeberu.kobu Saulo koinak ainanakineta na aicweo naka amerekekin,
kotem Ejakait atiar, arimari itelekarit asubanit, 1 Samuel 15:22.Mam saulo
kapedori aanyun akonyen ka Ejakait naarai abu kodiakarite.
Karai mam ipoloe komoyo, arai bonat mam akonyen nuka Ejakait etakanete
kotomaokanisa kon, ibore yen isodit nges anyuun ebe inyoni itikokit aica
naka Ejakait adolokin ijo? Kaso ireik ekonitau.
AIMO AKONYEN NUKA EJAKAIT NGES
AIPUDAKIN KA AJAUT NE EJAAS
ARERENGUSIO KE.
Erai nu idelelete kotoma aiwadikaeta ebe kibwa ejakait akonyen ke, ejaun
ajenanut kidding wok, kinerit Ejakait nu kere kotoma oitabo lo ikisila
31:17-18:
Kosodi akanyunyura ainepun asurokin kes kaparan kangin,
ajali eong kes, ebwai da ekareet kamakec, emudiari kes,
ebunokinete kes nueroko nuipu ka ican da. Etemarete do
kaparan kangin ebe, merekibunokis oni aronisio nu kanu narai
emamei Edeke wok kamawok? Abeit ebwai ekaret kaparan
kangin kanuka aronisio kere nu iswamaete, naarai atupasi
idekesio ice.
Kinera koitabo ka Yeremia 33:5, ebala Ejakait ebe;
Elomunete ikaludean ejie, ka aileleba kes kawate nuka atwak
nuka itunga, luadongi kanyunyuraa ka akadedengu, naarai
ebura akakonyen kore kalo kanuka aronisiokec kere.
Karai kibelok Ejakait Edeke akekonyen Kamawok, iwanyuuni
akwapwok.Ekudiani akwap.Adiakar ka aronis eyaunete okanisan wok
amamut edumune, ka arerengesio kere etakanunete. Araito naka emoyo
loka edeke emamei. Aimo akonyen nuka Ejakait arai imoi aisiteteun nuka
arerengusio. Erasi oni ajenun eroko ejautene emamei Edeke. Oni aanyun
epone lo kiwolioro ka abanganut ne ejai. Ake ijar elelei kotoma wok. Ngun
luemoete ereet ke, emoete aanyun nges kotoma kes. Mam kes inapakina
aijar komam esesenete abeit naka arerengusioke. Kwape Musa, kobu
koma,”arai mama ijaenena keong, siri kiyanga isio ngina (Ageun 33:15)”
Mam epedorete aurun aijar naemamete ka arerengusio ka Ejakait. Mama
epedorete aomit aijaar na emamei Ejakait kotoma ke. Kajasi ka epone loka
ngol lo iwadikatai Isabulin 42:1-3 kinera atiar;
“(1) Kwape imielanakinor amiam kanuka akipi nuka aleles,
kwape kwangin iimielar ekatau kanukon, wu edeke, (2) Ejakait
ekatau akur kanuka Edeke, kanuka edeke lokajaran, adoli wori
ketaanyun akakonyen nuka Ejakait? (3) Araunos akakio
ikanyamat paaran ka kware, nakingisiananata aitiwar akwap
ebe, aibo ejai ekoni Edeke?”
Aso kopupok nu inerit Ejakait kokanisa lo laudesia koitabo lo Apupokinio
3:20;
Koany Abwoi kokek ekungkungi, arai epupi itunganan kere
ekaporoto, kongaa da ekek, alomuni ainyam kanges, nges da
kaeong.
Kamamei ejautene ke Ejakait kokanisa lo laudesia. Mam kes k”amoete
akonyen ke. Abeit mam kes kopotu kopedoritos ajenun ebe kaomomei
Ejakait kokiding kec. Ejakait lo ka abeit araut toto kokiding kes, kalai kinga
ikungkungi ekeki katoto Alomar. Irwan mwasai kitakanikis nu oni? Etapit
oni ainanakina asesen aswamisinei wok nu iyinakinete oni aipikor, kaanyun
ebe emamei Ejakait kaoni aimo ereet loka Ejakait arai anyarauna nges
okanisan wok ka awate wok kangin paraan. Kisirieng ijo naarai atamaeong
kwangin? Mam Ejakait ibusakinit ajaut kidding wok? Nu iwadikatai
ebakasi ebe mam eari kwangin.
Kijeni ebe mam Ejakait ipali oni, konye ipalunit nges kaurianeta ka
ainumunumeta wok.icesawan, iriengeanari nges kokanisan wok.Epalunitai
nges, ka irotin ke da mam epodokinitai. Ikanisan wok ka akwap ewanyunete
ican nuipu kangun.
Akiro nu ajokak kes nu ebe, ekapakina Ejakait ainyakakin ekejautene karai
ibelokin oni mama ke kasodete aimo akonyen ke. Kosiom akeisumunete
koitabo ke Esekiel39:29;
Ikwaikini boaparan ngin ai naarai mam bobo Ejakait ibwai
akekonyen kotungake?
Otukui eumokina aparan ngin! Mambobo Ejakait ingopikini oni. Ebunit
aparan na ebukokina Ejakait eke moyo akwap naka Israel ido ejaun
aitegelikinet naka ajaut ke ka arerengusio. Iyalama Ejakait aiteiar abukon ka
aisiteteun idwe ke. Erai eipud ke anyun ebe akeyaposit ejenun Kama ejasi
ngun kere nu emoete ekereet. Erai ngin akote lolo? Kipupi oni erono kanu
narai elwana nges kokiding wok? Kimony oni kwape Musa”arai mam ijo
ilosi ka sio, mam kijukari isio kane” (Anyoun 33:15).
Kaciepakio, karai mam imunokino bonik, kimonikina keda iboro kwaejatar.
Kimina ejautene wok, mam ikoto da aijuljuleta. Ikungkungi Yesu ikekia
wok konye mam ikapakina angaikin nges toma wok. Nape ebunia yesu
oyekalu koitabo ka Yokana 2:13-16, abu Yesu kolem ebela kosodi airutar
kecheciak ikapun ka agwelak aituk. Na imoya akonye nuka Ejakait ka
arerengusio ke, siri kirieng karai kirengia nges ibore icie kokiding kon
epedoreto itunga anyoun kokanisa kon itoduni adiakar kaijar kon. Epedori
aijulakin ekanisa kon, koinakini itunga amamut ka ainapakin. Na imoa ijo
ereet ka Ejakait kocaamak ijo nges alomun ka arerengusio, ekoto jo
kokapakina acamaikin nges araut lo ipugata.
AIMO AKONYEN NUKA EJAKAIT, ERAI
AMOOTE AGANGAT KA AITETENARIO
Toma isabulin 69:17-18, erucokit esabulit nu Ejakait Edeke aibwa eke ereet,
ka nges akote aiyunio Kama ejaas luka asurupo ke.
(17) Siri ngopik ekonibulesit akonikonye, narai kaburunit,
kisunya abong abongokin eong. (18) Keduduny ekatau, koyuu.
Kalakuni kama kalukasurupoka. Kajeni esabulit lo ebe, nape
ibwaya Ejakait ekereet edoi nges naemamejok.
Esurokinete luasurupo ka nges naimam Ejakait ejauna aingarakin nges.
Ekaulo kiwadikae esabulit:
(7) Wu Ejakait, kisunyite cabo abongokin eong, eilor ekamoyo.
Sirikibwa akonikonye Kama kang kenye aiput ngul luelairaite
aipany.
(8) Kisirarai akonisianut nakamina tupuruc, naarai kamuno
ijo. Kitijenunai erot loibusakinit eong aitorenen, naarai
etonyouni ekatau mama ijai. (Isabulin 143:7-8).
Kane ejai esabulit, aimo akonyen ka Ejakait nges acamun anonokikin ka
amamut apedorit. Kobu kolimo ake agogong ka aijen. Ingisit Ejakait
ainakin nges akirot naka akemina namam edaun ebuni esabulit mama ejai
Edeke kwape ikoku kojeni ebe karaimam Ejakait itodikini nges eke ereet,
etwani ngesi cut. Acamunit cut ebe, erai ibore yen ayongit aimo akonyen ka
Ejakait nu isikadikini, konye kajeni esabulit ebe nen bon ejari akemun.
Kobu kodolok asange ke elope kamamei bobo nges amuno kotoma akwan
ke ka acoa. Ingaingaitoi nges kama ejai Ejakait aitodikin nges erot lo
ibusakinit ka aititingikin ake aijar atupakin erot ngon. Kemamei ainapakin
arai acoa, arai agogong naepedoriaisimonikin. Edeke bon kerai
abongokinet.
Mam ijo ipedori aimo ereet ka Edeke komoi bobo jo iboro icie ko sawa
ngopengon. Karai kimoi ijo ereet loka Ejakait kanu acoa, ekotojo anyoun
korotin kon nuka aomom. Arai erai kanu agogong, ekoyo ijo aitobwoun
amunokin akon Kwan elope. Iboro nu kere engetakinete ka ejakait, erai
ajenun eok eipud ka acamun aipup ka atupakin nges bon.
AIMO AKONYEN NUKA EJAKAIT NGES
ALOSIT KOTOMA AYONGIT
Nu nges kingetakina akiro nu ikamunito aimo akonyen nuka Ejakait. Aimo
akonyen nuka Ejakait nges alosit kotoma ayongite nges. Kwape iwadikator
esabulit 119:57-59, ebala ebe:
(57) Ejakait nges akorakinet ka, arici akon akirot. (58) Abu
kengainga asianut kon kekatau kere. Kitimoi kwape ejaar
akonikirot.
(59) Abu kaomom irotinka, kebeleu da akakeje mama ejaas
aitejenuneta kon.
Kilimokit esabulit ebe kobu komo Ejakait. Ibore yenepolo ajenun
kokokoron kanu, epone lo emoereereet loka Ejakait erai alosit kotoma
ayongite. Kotoma okokoro 57 kobuesabulit kisumunik aiyong akirot naka
Edeke, kokoron 59, ebala ebe abu kaomom irotinka kibeleu da akekeje
mama ejaas aitijenuneta ka Ejakait. Mama ejai esabulit, aimo akonyen ka
Ejakait apolou ayongakin akirot ke.
Aimo akonyen ka Ejakait ekot ainakin. Emamei yen epedori aimo akonyen
ka Ejakait komam einakina. Aimo akonyen ka Ejakait erai ainakin aok
awate alosit ka ayongit. Ekotokin ne aireror irotin wok ka aibelokin kakejen
wok, (Isabulin 119:59). Mam na erai aipimasit na titai kotoma apak na aijar
wok kere. Kotoma aijanakin ka ayongit.
Aimo akonye ka ejakait mam erai ailip konye asesen edeke ilelebi aijar wok
keda iboro lu ajokak. Aimo akonyen ke, ipuda ajulanakineta nuipu.
Aijulanakineta nu acie, elosete aitipipil oni. Ice ka oni itasonokin.
Ideleleunete adiakanareta. Ekotokin kwana ainakin aijen. Ekotokin alacakin
arucokina na eyauni adiakar. Ne kwana ebunia akote Ejakait nakiwongonet
aswam.
Kolimok Ejakait Solomon ebe mam nges epuda iketunga aimo akekonyen
bon konye ekotokes aibelokin korotin kec luka arokok. Kwape
kiwanyunitor oni, mam ijo ipedori aimo akonyen ke Ejakait kedio pone
kere. Karai kibwaik ijo ekoni etau aimo akonyen ka Ejakait, ekoto ijo
aanyun epone lo itetenara adiakanareta kon. Ekot na aijulakinet naka aijar
kon, ka ejautene. Erai adiakar aingalasit toma aiteteunio ka angaleu naka
akwap wok. Esurokin adiakar na aijen ka iwokotaon koinakin Ejakait aibwa
akekonyen kama wok. Karai ikoto oni aanyun aiteteun ka aisiteteunio, erai
akonye ka Ejakait kipuda oni.Ngun nu epeleikitos aisiteteunio ka angaleun,
itasinikinos kes kocamunito ebe ebiroros kesi akwap ka adoketait naka
Ejakait. Emonyete mama ejai Ejakait aitim ka aingarenikinio. Ibeleokinos
ka adiakanareta ka aronis kasodete aimo akonyen ke narai ake konyen bon
eyaunete angaleu ka aisiteteunio na ipudas.
Nuitupitono:
Erai aimo akonyen nuka Ejakait ibore yen epatan? Nunyoika
ibusakinit atupakin karai ikoto nu aiswamaun?
Nunyika etakanunete arai icaik oni Ejakait akonye ke?
Nunyoika itijenuni aica ke?
Ani ipudesia kangul nu einakina aimo arucokina Na ejai
kidding ka aibelokin korotin nuka aronok aimo akonyen ka
Ejakait?
Ailip:
Ingit Ejakait aisedeleleun iboro ngun kaijar kon nu ipuda
aitemokin tetere ipedori ake aica, acaikin jo kaidules.
Imala Ejakait naarai ekot nges aitijenikin oni kaidules.
Ilip Ejakait koinakin apedori na aanyun adiakar Kwa esenia
ngesi.
Ilip Ejakait aingarenikin ijo opone lo ekotor nges ijo alosit.
Bobo da ilip kitim ijo kanu ainapakina kaijar na emamei
aileleba naka aica nak akonyen ke.
A
6 - APUPUNIDO KAJAI
TOMA AKUJ
Apupuni do kajai toma akuj (Aisitonokin 7:14)
so kayangaikis apak adio kotoma aisisia Na 2 Aisitonokin 7:13-
14, ikokoron 13 itetemit ationis,
Arai kagol eong akuj komam ejaun akiru, arai ecorakini
emaase ainyam akwap, arai kejuk atular otungaka;
Koponi kitikokinai arerengusio nuka Edeke kanuka adiakar, ido mam bobo
itunga kepedorete anyun ayaput ka ajokis naka Edeke. Akec akwap da kobu
komunaun ka nu amamut ka edou, emaase ka atular.
Kireik ijo 2 Aisitonokin 7:14, itetemit Ejakait abongokinet na ationis kana:
Arai itasonikinos ikatunga luemaikinitaiekakiror, kilipete,
komoenente akakonyen, kibelokinos anyoun koponesio kec luka
arokok, kasodi do eong apupun kajai toma akuj.
Karai ekotosi itunga luka Ejakait aanyun aingarakinio naka arerengusio ka
angaleu, ipudakinos kes aitasonikin ka ailip. Kipudas kesi da aimo akonye
ka Ejakait anyoun korotin kec luka arokok.
Atutubet naeyareikinit koitabo 2 Aisitonokin 714, ineraabongokinet naka
Ejakait ketupata nuke. Epolok nu ajeneun ebe atutubet na sodit keda
naiyareit erucokinitos akiro nuta;”arai kajenete oni akiro nu epolok kotoma
aijar naka aiyun”
Akirot “arai”einakinit epelu ne ejaasi itunga luka Edeke kane ejai kes
aitasonikin, kilipete, komoete akonye ka ejakait kosodi aibelokin
koponesiokec luka arokok. Kwape kiwanyunia ekot agogongna epol noi.
Akirot “kasodi do” apolouke ebe ejaun ainakinet akaulo naka agogong
naitwania oni. Arerengusio nuka Ejakait kane, elemuni aijulakina ka itunga
acamun nuka Ejakait.Arai ecamut aiyong Ejakait kasodete acamun atupakin
nuke, kejai amuno ebe ebongokini Ejakait kosodi ayangaun aiteteunio na
aitojokario naipudasia kec.
Ainingosit na ejai ne ijasi eyuunak nges ajeneun aitiakun kidding asianut ka
nu ebeit ijo aswam. Kwape eyuunak, nuka Ejakait kuristo kijeni ebe
aitajario wok erai kanuka asianut? Kotoma akiro ace mam oni ibusakinit
aitimio adiakanareta wok. Mam oni kipedori adumun aitajario Tai na ekori
Edeke. Aitajario erai ainakinet naka titai, einakinio adiakanarak nu mam
ibusakinito.
Nasesenia eong epone lo ejulanakina eong Ejakait ko karu kanu, aseseni
eong akekan kotoma kere.Ejulak ekajautene kokaru nu, ainak eong aswam
ibore epone loka Edeke ne ejaas itunga ka kwap. Mam eong apedori
abuonokin aswam naka Edeke kotoma aijaar ka epone lo asianakina
etetenari eong toma aputo naka kristo.
Ajeni da eong epone lo itosoma Edeke itunga lumam ibusakinit angetakin
akepeleikineta. Kobu Yona kokere kama ejai Edeke konye nges koponi
kitosomai ayaun aitoronokin ore ngol loepol ko Ninebe. Kojai aberu nako
Samaria ejari kotoma adiakar konye nges kobu Edeke kitosoma
ayangaunsamaritan ne ejai Yesu (Yokana 4:4-42). Konger Petero Ejakait
irwan auni konye karai eseuna loka Edeke kanu airaikin eke ekanisa.
Aanyuneta nukere eraasi nuitodikinete aumonkineta nu asianut naka Edeke.
Kitosomai nges oni karaida ejai akalanyanut wok.
Karaida atamit eong nu, ajeni eong ebe ejai aswam nejai Edeke ido
ekajautene ka akoteka ayongit ejaunos ka ibore toma ejautene ka araito ko
toma ainapeta nu eijiri.Acamunit eong ejaasi adokena nu mam ipedori
adolokin kotoma aijaar naka emoyo arai emamei ayongit ka agogong. Ejai
anyunet na eumokina koitabo loka luka 24:13-32. Ne ejai awaragat naka
Yesu elosi toni Emaus ka esisiak ke. Mam esisiak nu opotu kopedosi ajenun
nges ineras nu ikamunitos aibubukinio ke ayapie Ejakait kec. Kopotu
komorata kapukor akes amamut aijen ka Yesu isinyikokini kesi ka akirot
naka Edeke. Kobu ibore yen itegelikina kotakanik kesi nu adolito,
luka24:28.
Na keyapiarata ecalo loka alosete ka Yesu kituputori bala kalosi ngaren.
Konye kopotu kopegakinos kanges kagogong,”kosal kaso, naarai ekamus
ajotet naka aparan, koloma aiboikin kakes”
Kongic kereka ijo ebe abu Yesu kolitor ngaren, karai mam ikesisiak
apegakin, kaitigogong nges aisal, ti kinyeik kes abongun ore bon.
Ajokis na kesi apegakin noi, kabu ingarak kesi amisikin Yesu ka ejautene
ke. Karaida ne keanyunatar nges, konye itanyikinor Yesu ne ejaasi ikesisiak.
Aingiset na kemusalaba koponi kobongokinai na ejenanut kec nges kwape
Yesu lo abongokini toma aijar bobo.
Etapit duc oni aimonikina ka adis nuka aijar naka emoyo. Kaesesenete oni
arerengusio nuka Ejakait edoete mama ejasi ngun nu mam ejenete Edeke.
Kosiom Matayo 5:45. Ejaasi arerengusio ngun nu eraasi ti nuok bon karai
kingitakin ka acamun ayongakinit Edeke.
Kisisianakini oni aitutuket naitetet ebe kiropio kotupitete ainakina naka
aiyun wok. Kwape ineritor Yesu kitosomai eyakia ke Yokana, ebala ebe:
Koany, abunit eong atipet, ayaun eropit ka da ataci da
ngintunganan kwape ejaar akeswam (Apupokinio 22:2)
Kelimokinit oni eitabo lo apupokinio akiro nuka aboko na edumunete ngun
lu engirikinete kotoma aiyuun na itekoro. (Apupokinio 2:10; 3:11). Itodunit
na ebe Ejakait kotoma asianut ke, epedori aisirereng ngun da lu mam ti
ebeit adumun arereng ke. Ejai adoketait naka arereng na ebuni katupit
aswam kagogong ka atitingikinit.
Aticepak nu ineras ikokoron lu idumakini toma oitabo lo 1 Ikoriton 3:10-
15:
(10) Kwape ejaar asianut naka Edeke naka eyinakinitai eong,
abu kapesik apetetait. Kwape ekadukone loapolon loka acoa,
konye eduki ece. Konye kocoite ngindiope kwape edukio.
(11) Naarai emamei yen epedori apesikin apetetait ace, dimarai
ngin naedaunitai apesikin, nges yesu kuristo. (12) Konye arai
eduki itunganan toma apetetait ngin kitosomai esabu, arai
epuesa, arai amoru nu ketiai, arai akito, anya, arai ariang da.
(13) Etakanuni akeswam naka ngin tunganan, naarai
isideleleunio apaaran, naarai apukoriokotoma akim, itemi da
akim aswam naka nginitunganan kwape ejaar. (14) Arai esalit
aswam naedumuni nges eropit. (15) Arai kidopo aswam naka
itunganan, etwaniari, kwabo itajario ngesi, konye bala kotoma
akim.
Kitupusit Paulo aijar na ekristayot kwape aiduk etogo.kojen ebe ejai
apetetait sek epesikitai (ikoriton 3:11) Apetetait ngin nges aswam naka
Ejakait Yesu kristo. Kojenu ebe ejaasi kwana nu tupitono kotoma aiduk
etogo toma apetetait. Ipedori oni aiduk ka iponesio kere nuka iboro. Ice
iboro mam epedorete aibwaikin kapak naka etube. Ice epedorete abwoikin
akim na itemere aswam wok, 1ikoriton 3:12).1 ikoriton 3:14 ibwaikinit
kaica ebe karai iboro nu idukio ijo epegaki akim ka Ejakait apak na awasia,
kidumuni oni eropit wok. Arai mam, karaida kiyuunit oni, eraun bala lo
ewaitaisi kitorite akim. Kaurianut, emameun ibore kiyauni nejai Edeke kanu
aijar na ijaritor kakwap. Kibwai oni kemujalalas keleicikito koingaren naka
Edeke papa komam eropit.
Epone lo ibongokina Ejakaititetenari, aijar kotma omoyo, ka aisipedori oni
ainakiana aitosom ainankineta wok nuka emoyo, ka appedorete anyunn
arerengusio nuka Edeke, karaibot kipedo aibwa aok ainankineta komam
kianyuni arerengusio. Kipedori oni Alomar anyaraunio naka Ejakit araibot
aseun ainger ido komam kipedori aitor toma ngun nu epelikit Ejakait.
Kipedori oni aibwo kasipos karaibot abongete kau. Mam Edeke duc
kibwaikin oni aiyong nges, karaida ma nges epedori aipal oni, ecamaikini
alosit irotin toma apak. Ejaasi iyuunak nu etwakete kotoma aipalikin Edeke.
Ice eseunete ikec irotin kongerete nu aipalikinit Ejakait.
Nu ekoto oni ajenun nges nu ebe 2aisitonokin7:14, ejaas itunga luka Edeke
ka arereng na aseun nu ekotos kesi aswam. Nuitojokarete kesi aswam, elosi
ainyeikin idis ibore kotoma aijaar kec. Kepedorete kes ainger arerengusio
nuka Ejakait arai bot ainakin acamun nuka Ejakait kosodete aanyun aitim
ka angaleu naka Ejakait.
Ejai aisumunet toma 2 Aisitonokin 7:14 Kama ejai Edeke.Ebala ebe
epupuni ngesi iketunga. Epolok nu ajenunebe ipupi oni akiro ka aki. Mam
Edeke epupi kopone ka ngol. Erai nuka akiro, konye kitwania akirot alopet,
arai ngol epone lo ijulia ekokoro lo. Kelimokinit oni ebe epupi Ejakait
adepar akiro. Epupi nges ejautene wok karai kitasonikin kasodete aimo
akonye ke keda itaun kere. Epupi aok aswamisio ne kibelokinor korotin
nuka aronok. Aipup nuka Edeke mam erai akiro bon nuka aitukes. Epupi
nges koponesio lumam oni ipupio. Nukabeit, ailipasia nu epolok noi mam
erai nuka akiro. Ice sawan mam akiro epedorete aitolomun aileleba naka
akirot nu ejaasi otau. Epupi Edeke abilil naka etau. Epupi ipudesia nu mam
itaon wok epedorete aitetem kotoma akiro. Mam Edeke emina akiro bon
dimarai ejautene loka aswamisio wok. Ngun nges epupi Edeke. Karai epupi
etau lo ebilil, emonyi kotoma eitunganane ka aswamisio, isumunit nges
abongokin.
Ejai ibore idiopet yen idul ikoto oni aanyun kokoron 14, ojenu ebe ebala
Ejakait epupuni nges kotoma akuj. Epolok nu, ido da ipu iponesio lu
ipedorio ajenun nu; nasodit, apupuni kokuju naarai ngina nges iboyo.
Karaida kejai ngin, ebala ekokoro, eraas nu idulok ka akirot”kokuju”
Iponesio luko kuju, mam edolit aitepeg. Nakilimokina oni ekokoro lo ebe
epupuni kotoma akuj, apolouke adol ailipasit wok toma airabet napolon.
Ejai akanin kalo apedor, apupu ngesi ailipasinei wok ido da isumunit
abongokin emamei ibore yen epedori aitikokin koingaren ke.Emamei bobo
airabet na ejai kuju ke. Emamei bob apedori ace. Loasurup ejai aililing.
Ejaasi luapedor atakunun naarai Edeke loka apikor ka agogong anyou
koicolong ke kotma akuj ido kobuni aingarakin oni.
Akirot”kotoma akuj” mam bon einakit apedor toma akote wok konye
kilimokit oni aputo naka arerengusio nu ikoto oni kailipasinei wok.
Abongokinet toma ailipasinei wok ebuni kotoma akuj.Abongokinet kanu
ipudesia wok erai na akuj mam erai na akwap. Apolouke epedori
aitegelikinet kanu iomit oni. Kopupok nu obu Ejakait kinerite kama ejai
enabi Isaia 55:8-9.
(8) “Naarai ebala Ejakait ebe akaomisio mam erasi nukus
aomisio, karaida ikusirotin, mam erasi ikarotin.”(9) “Naraai
kwape icellelo akuj adepar akwap, kwape kwangin icelleoto
ikarotin adepar ikusirotin, akaomisio da edeparito aomisio
kus.”
Arerengusio nuka akuj ejaasi ka iboro nu egeet nasodit nu egitigita. Akote
naka Edeke erai naka emoyotoma wok ka aminanar ka nges. Ece sawa
eminasi arerengusio nu aisub bala aitemisio kane ija oni. Atwanare naka
Yesu kristo mam arai arereng kapak kangin. Konye ikinyom nu koponi kirai
apak kangin, apotu koraunos apetetait na aswam na akabakanut ka Edeke
ikaru kere. Arerengusio nu isumunit Edeke eraas nuka akuj.Erai abeit
epedorete iboro nu epolok atakanun kakwap kana kanu arerengusio nuka
akuj.Konye mam ekot oni aridakin arerengusio nu abara nu asesenio,
aijamam arai ainapakina. Aswam ngun, itidisiari arerengusio nuipu nu ekot
Ejakait ainakin jo.
Kotoma Isaia 64:1-4, kobu enabi konyara Ejakait apukor akuj kobu kwap,
kopupok ailip ke:
(64:1) wu okwe, arai kocil ijo akuj, arai kijesun ijo, kosodete
irongan amaran kakonyenkon! (64:2) kwape inepunia akim
kakito, isiwalari da akim akipi, aitijenikin lukasurupokon ekon
ekiror, kosodete atekerin amaran kakonyen kon! 64:3)
nakisoma ijo kolo nusogim numam isio kimunonia, ibu kijesun,
komaranata da irongan kakonyenkon. (64:4) naarai ageun
apengo mam itunga apotu kopuputu, karaida apupun kakit,
karaida akonye aanyun Edeke dimarai ijo, loiswamaikin ngin
yenidarete nges.
Koany bere ijo epone arerengusio nu ilipit Isaia kokuju, kotoma isaia 64,
arerengusio nu kapedorete aitamaran imoru itetemitai ebe akim na epedori
aisiwalar akipi. Kepotu bala amaran naka akwap,na kobu koinak
nukasurupo amaran. Eraas nu aputo nuka arerengusio nu ikoto ijo ailip
lolo?
Emaran lo ekadiakaran kosodi akurian anyunyura naka Edeke. Ibirokin
ekeyunan kakongin ke kitasonikin. Elosi Edeke koponesio lumam oni
kipedori aitetem.Ejaun akabakanut ke, ka ekadiakaran emengit arai epali
itelekario.kipedori oni aomom aputo naka arerengusio kanu epedorete
ayangaun okanisan wok. Itodunaiyaikin ido elemari. Itasonikinos itunga
nuka Edeke ido edumunete nuipu ican aswam na epali. Ebongokini eidicane
arerengusio nuka Edeke mam erai ebe aijar aijar na ijo ainapakina. Arai ber
bobo idumuni ijo ainapakin esurokino ipedori oni aanyun ebe itereikin
kijisio nuekotos ainakina. Kipedori adumun apesen na ainakin kere nu ijaar.
Ne ibularotori arerengusio nuka akuj, ikariete nuka akwap akanin.
Nutupiton:
Nunyoika isisiau kanu asianut naka arerengusio nuka Ejakait
kane? Ejaasi arerengusio kipedo adumun karai isimonik
eipud loka Ejakait?
Itwania lem ijo arerengusio ace nu ikotori ijo Edeke? Kanu
inyo?
Anibo atiaket na ejai arerengusio nu kidum kanu asianut naka
Edeke ka arerengusio nu idumuni oni kwape eropit naka
aswam nuejok ka ayongit?
Anibo atiaketait na ejai arerengusio nuka akuj ka nuka
akwap? Kijenikit oni lem bon aimo abaar naka kwap?
Ekapakina ekanisa wok lolo aijaun arerengusio nuka akuj?
Nu nyoika iomit ijo epedorete arerengusio aputori? Nu
nyoika etakanikinete eyuunak?
Ailip:
Imala Ejakait Edeke ebe erai ngesi Edeke lo asianut lo
isirerengi oni karaida mam oni kibusakinit.
Imala Ejakait ebe arerengusio ingadakitai kanu ngun lu
elosete ka ayongit ka acamunite nges.
Imala Ejakait koinak ijo asianut na alosit kotoma ayongit
tetere ijo ipedori adumun arerengusio.
Imala Ejakait Edeke aitemonokin iketunga kaun arerengusio
nu ekot nges abukokin iketunga.
Imala negs alacakin oni kotoma amina naka akwap kantetere
oni kipedori ajenun arerengusio nu epolok nuka akuj nu nges
ainakin oni.
K
7 - AITIM KA
AITANGALEUNIO
...etimi akec adiakanareta, etangaleuni akec akwap (2
Aisitonokin7:14)
ijai lem oni ingici abongokinet naka ailip ke Solomon kotoma 2
Aisitonkin 6, Ailipasit ke ka Solomon erai ebe, arai edolokis
itunga ke Edeke toma adiakar, ilipat Edeke akec, kitim kes
kinyakak kes toma aijanakin ka arerengusio, (koany} 2 Aisitonokin
6:21,23,25,27,30,39) ekapakina Edeke aswam nu, konye ekotoiketunga ber
aitasonikin, kilipete komoete akekonyen, kibelokinos korotin kec
lukaronok. Kosulai luenang, ilosi kwana oni aanyun aisumunet ka Edeke
karai itodolikis iketunga nu ekot nges.
AITIM
Isumunit Ejakait aswam iboro iyarei nejaas iketunga kokoron 14 luka
Aisitonokin. Ibore yen sodit, aitim. Erai yen ibore yen epol noi, ipudas
itunga ka Edeke. Kadiakaritos mam ejai Edeke loka alaunan kobu akec
adiakar kotiak kesi Kama ejai aijanakin ka arerengusio.
Kotoma Matayo6, isisianakit Ejakait Yesu epone lo ilipere. Kitim Edeke
kesi karai itimete kesi da oni.Karai mam kesi itimete Luce, mam papakec
lotoma akuj itimi kesi da.
Karai kitim ijo itunga kediakasi ne ijai ijo, kitimi papakon
lokotoma akuj (15) konye karai mam ijo itimi itunga akec
adiakanareta, mam papa kitimi ijo.
Iyitu ebe kesisianakin Ejakait Yesu ike esisiak na inerar. Aijen arai ebe ngun
lu ilipete ka aimo akonyen ka Ejakait kalosi kitimii naarai mam kopote
kopedosi aijar opone lo ekotor Edeke.
Nu iwadikat 1 Yokana 1:8-10, ebala eyakia ebe karaida eyuunak ekotos
aitimio.
(8) karai kiner ebe emamei oni adiakar, kimoda bonik, emamei
da abeit kotoma wok.(9) karai kilimor adiakanareta wok erai
nges lomunot ido da loedolit, isionei oni adiakanareta,
itesegari da kamamus adolit kere. (10) Karai kiner ebe mam
kipou kadiakasi kituluori nges kengalan, emamei da akirot
kotoma wok.
Ingisitos oni ikokoron lu aingiset na epol noi. Karai ebunit Yesu aitac aok
adiaknareta kayaun aimorikikin nepepe koijanakine lo Ejakait, inyobo bobo
ejaar adiakar na ekoto aitimio? Ejaasi ikokoron nu elaete toma Yokana 13
nu epedorete aingarakin kangun.Kotoma yokana 13, kenyamete Yesu
inyamat lu aleleng ka ike esisiak.konyamat kangul luabong, konyou Ejakait
keyamata, kolem akaulo kolosi ngaren ailot akejen ka ikesisiak. Kojasi
petero ka ationis Yesu ailot akekeje.”Mam ijo ilosi akakeje”alimokini
Yesukapak kangin.Yokana13:8. Kobongok Yesu ebe karai mam elosi ijo,
mam kimorikikina kaeong. Kotema simoni petero nges atiar, Ejakait, “mere
akakeje bon, konye akakanin ka akakou da” Yokana 13:9.
Kakoto petero Ejakait ailot nges akou toni obokor, abongokinet ka Yesu
aparan kangin kitegelikina.
Kobongok Yesu,”etunganan lo ilongit, ipuda nges ailot akeje
bon, elai akuan ke .ilai ijo karaida mam erai yes kere”
Koomom ber ijo, karai ojai ijo Yerusalem kapakio ka Yesu, konyarajo
epapero ainyam inyamat lu abong. Kotoma akapakin ainyam, ilosi ber
ailong, konapi igoen kon lu elaete, kitorite toni erot loejai apua ngol lo
Yerusalem toni oreke opaperikon. Idoli ijo okek ke, owanyuni ijo ebe akon
keje ejai apua. Kotoma adolere kon, ijauni ijo ejanakinan keda akalaya na
akipi. Iboikin kokukokin kasodi ailot akonkeje kolaut bobo. Mam ijo ipuda
ailot akuan kere narai akeje bon eroko. Nuikoto ijo bon ailot akeje nu
emunara.
Kisisianakini Yokana 13 oni kwape eyunak. Kabu Yesu kitalau arokisio
wok kotoma atwanare ke komusalaba. Kaponi kilongar kaokot ke kaitalaun
amodokok naka adiakanareta nuka awate wok.
Karaida kidaun ailongar kaokot ka kristo Ejakait Yesu, kilosi oni bobo
korotin luka arokok nuka akwap kana ilosio oni kakwap, kitirorete oni
amodokok...Esesenete aok akonye iboro nukiyinakinet abongokin adiakar.
Epupunete aok aki akiro nukinakinete oni abongokin oponesio lu mam
ejokak. Angajep wok ineras akiro nu isikadiknete inacan wok. Ngai bo ka
yesi mam ewanyunit ake akeje emunaunos ka akiro nu akwap kana? Ngai
bo kaoni mam ecamikinit kes awate akiro nu akwap kana? Ne kirar oni
toma airing na, idumuni icodunitai. Kwape mam idiotunganan kere epedor
alosit ko rotin luka Yerusalem komam epedori aiku akekeje amunaun,
emamei idiope kaoni epedori alosit kakwap kana komam epedori adiakar ka
aitemisio ke.
Karaida kilongaritai kaokot nuka Yesu, ibusakinit oni duc abunere ne ejai
Ejakait kanu ailongario naka emoyo. Ebeit oni alimor nu mam ipedoritor
karaida mam adiakar nu kipedorit ainakin atwaniar aok aitajario, emunarete
aok aijanakin ka arerengusio.Mam ebeit adiakar ayangar ka abenen.
Epedori ainakin oni akiro nu eroko nu ipu na ijaria oni kangun da nu ija
kaoni.Atiakatiakaunos ikalia.Esiarakinos ainanakineta nuka emoyo
amameunos awate amunaunos icaloi.Nukere kanu adiakar. Iyatakit adiakar
atiror iyok ikanisan, atukono ka awate. Iseseni oni ayangar idwe wok
kiwany oni ebilibil edukone. Erai adiakar akirot kotoma apak wok lolo ka
ngun lu eyaun toma aijaar na duc.
Aisumunet naka aumokin ejai 2 Aisitonokin 7:14 erai ebe ejaiaitimio. Mam
ekoto adiakar na kobwo kiding oni ka Edeke wok. Ngun nu
itasonikinos, kilipete, komoete akonyen ka Ejakait, kosodete aibelokin ko
arokisio kec, ekapakina Edeke aitun kere nu epote ne ejai ngesi.
AITANGALEUNIO
Ibore yen iyareit yen isumunit Ejakait iketunga kokor 14 nges aitangaleun
akes akwap.Ojen arucokina naka aitimio ka aitangaleunio. Eyangauni
adiakar adeka ka atwanare aitimio elemar ekenit, koyangauni aileleba ka
angaleu.
Acamunit eong ebe ekot Ejakait oni ajaun toma aileleba na ake arerengusio
adepar ne ikoto oni. Erai na aiyalama nges aijukun okoku ke tetere oni
kiraun odwe ke. Erai akote ke abukokin ka ainanakineta nuka ajokak. Kobu
Yesu kiticau nu kotoma Matayo7:11 ebala ebe;
Aso, arai yes lukaronok ijenete ainakin ikusidwe ainakinet
naejok, mam kereka itelekarete noi papakus loeyait toma akuj
ainakin ngul luiilipete nges iboro luejok?
Aiyalama naka Edeke nges aisirereng ike idwe, itipipili nges namam idwe
ke elosioto kopone loka aileleba naka arerengusio. Kisitikit oni keyakia
Paulo ko 1 ikoriton 2:9;
Kwape iwadikatere,”mama adio akongu keanyunit, karaida
akit apupun, mam da elomarito otau loka etunganan, emamei
adio aijen naka etunganan emisikinit ngu nu itemokinit Ejakait
kanu ngul lu eminasi nges.”
Kijai oni anyun arerengusio nu idarakinitor Ejakait oni. Mam akii wok
epuputotor akiro ngun ka aiyalama, karaida kotoma aijen wok ngun na
etiane, mam oni ipedori adumun abara ngin na ingadakinit Edeke kanu
kangul lu emina nges nges epone loka Edeke kanu idweke inyobo ber
kiyinakit oni anonoku? Adeka ka atwanare? 2 aisitonokin 7:13-14 kilimokit
oni adiakar. Karai iwok ikanisan arai akwap wok angaleun bobo, ekoto ber
kitimoi ido kokisil loka adiakar kolemarai.
Kokau kangina, abu eong ajaun ojie loka emoyo kalo asurupi. Kajen eong
ebe kanyarakinit eong Ejakait toma aijanakin na aiwadik ka aisisianakin ake
akirot. Ayangarit eong atupuruc kere kotoma ngun kanu iwadikatai nuka
ebaibuli kabongo koidukkalo esomai eong alosi eong ore, kapupi eong
lokasurup inera toma aijen ka kobala ebe,”inyobo iomit ijo iuta ijo aswam?
Inyobo ajokis ijo aiwadik itabon luka ebaibuli? Kajeni eong ebe kerai
nunuka ajokit, kopotu akiro ngun koinakis Adam apaaran kere komamei
alakaar.
Abongo eong oduka lo emwanyi kiwala, kobu Ejakait kinerata kaeong
kotoma kanu iwadikatai adoketait na kobilia ngun nu kalimokit eong
satan.kobu kisitik eong atupuruc ngin ebe ejaas atiokisio aiboisio numam nu
acoa, politiks karaida luka ikiyai mam kapedoret aitobwoun. Atiokisio nu
kapedorete bon abwoun kotoma akirot naka Edeke. Kabu Edeke kesiitu
eong karai kopedorete itunga wok alosit kotoma ayongit ake akirot,
kapedorete kes aijulakino.
Kirwana ber ijo nu epedorete atakanikin akwap karai kelimosi akes
adiakanareta koinakinete akes awate amoote akonyen ka Ejakait kolosete
kotoma okisila ke? Ikwaikini akwap bai ecamu kangin itunganan kere ebe
adiaka kosodi alimor adiakar ngin komoete Ejakait bon? Ikwaikini ekanisa
lo bai korai na eke ejautene? Aok apuganisinei ti ijulakinos. Nu ipudasi ti
inyamai.Ayoko apoti ti ijulakin. Timam ijisinei ka kwapin adeka naka
akwap ti engaleu ka arerengusio nuka Edeke epupokinos itunga.
Ejaasi ngun da atiokisio nu akwap wok eraas nu adiakar .Akote naepol,
epoget, ebit, adoteu ka ace da ayautu aok akwap auta kotoma adeka. Erai na
abeit mam erai akwap bon ikulepek. Nu epolok nuepudi wok kes angaleun
kotoma akiro nuka adiakar.
Mam erai aijulanakineta nuka apuganisinei eyaunet aijulakinet na. Mam
erai ikiyai nuka ajokak arai acoa naepol kotoma kalu etatai epedori
ainyakakin aok akwap. Adeka naka akwap wok erai na emoyo naepol
naepedori angaleun kotoma aitimio naka adiakar.
Abongokinet naka adeka toma okanisan wok, ocaloi kakwap, ejaas toma
akiro nu epataka kanejai Solomon. Ipuda oni aitasonikin ka ailip, aimo
akonye ka Ejakait ka aibelokin korotin wok nuka aronok. Nges bon
epupunio Edeke kokuju, kitimi aok adiakanareta kitangaleuni aok akwap.
Kipedori oni aimo ace kanuadumun aiganrakinio, konye abongokinet ejai
okokoron nu iyarei. Etapit duc oni atwaniar akurianu eong karaida akaulo
naka aisiom akiro nu, isalakin oni mama ijeni. Adiakar nges erai ationis.
Aitasonikin ka anyoun ka adiakar ka aimo akonyen ka Ejakait nges erai
abongokinet. Emamei ace abongokinet kipedori oni ajenun kasodete aitimio
ka angaleun. Aingiset kerai iyangarete yesi ikokoron ngun kapeleikinet, ka
alosit aiyir abeit naka ngun lu isisianakinit.
Nutupiton:
Ibusakinit ikuristayon aitimio? Epone bani itaparitor adiakar
aimal Ejakait wok kaileleba?
Ejaasi adiakanareta nu ipuda ijo aitemokin lolo? Anyoika
kesi? Nu nyokia atiokisio ayautu adiakanareta nu toma aijar
kon, okale kon arai akwap kon?
Nunyokia ipedo aswam kanu aanyun ebe imwatari iken ka
atular kotoma akwap ka okanisan wok? Nunyokia iswamai
ajokit kanu aigalikit oni kasalitos kanges?
Ailip:
Kilip Ejakait ijaik asianut ke na amisikin akirot ke, kaitodikin
adiakar na ti igalik adumun arerengusio kaileleba.
Imala Ejakait kanu atwnikin oni komusalaba, atacaki apesen
wok.
Imala Ejakait kanu asianut ken aka aitim ka aitangaleun
itunga kere.
Kilip Ejakait kijesun toma akwap wok kijaik emoyo loka
aitasonikin ka aitimio.
ABOUT THE AUTHOR
F. Wayne Mac Leod
Light to my path (LTMP) erai erionget lo
iwadikae itabon ka akoranar mama ejaas
ikristayon lu ejai eipud akwapin nuka Asia,
Africa ka Latin America. Eswamak lu kristayon
nuipu ka kwaapin nu epoloete, emamikit epone
lo epedoriata aitac etia loka aitutorio na ebaibuli
arai bonat agwelet ibaibulin kanu iriongeta kec
kanu aisinyikokin kes. F. Wayne Mac Leod erai
idiopet kangun lu orionget loka Action
International Ministries ido da iwadikai ngesi
itabon lu kanu akorar mama ejaasi eswamak lu
kuritayon ka kwap kere.
Lolo ilukumin itomoneta lu itabon itosomao alimonokinia, aisisianakina, ka
aisinyikokinit eyuunak ka kwapin kanu edeparitos akaisakanyape. Ejuli
itabon lu toni angajepasinei nuka akwap. Apeleikinet aanyun ebe edolete
kesi toni iyunak lu epone dio kere.
Erionget lo LTMP erai loka eyuunak, ido kimoi isio Ejakait kanu ikapun nu
isipedorete isio akorar itabon kanu aisinyikokin ikeyunak kakwap.Ipedori
ijo ailip ebe kopedo Edeke apukor ikekia luka arereng kanu aijul ka
aiyatakin aikoranario na itabon kanu?
Kanu adumun nuipu kikamanara erionget lo Light To My Path Book
Distribution ipejok iso kolag https://www.lighttomypath.ca