A R A I K E D I A K A
O N A C E K O N
Nu Elemunitai Kane jai Matayo 18:15-17
F. Wayne Mac Leod
Light To My Path Book Distribution
Copyright © 2024 F. Wayne Mac Leod
Apedorosio kere eyuwaritai. Emamei adis atutubet naka eitabo kalo na ebeit aitolomun komam
ekewadikan ecamakinit kotoma aiwadikaata.
Ikokoron kere dimikito arai ketijenitai, elemunitai ko New International Version no ebaibuli
(Copyright © 1973, 1978, 1984 International Bible Society. Edumunitai apedori naka aitosoma kane
jai Zondervan Bible Publishers, Apedorosio kere eyuwaritai.)
Amalan na epolo ne jasi ekasiomak nu opotu kitogogongoto LilianMac Neil, Daine Mac Leod korai
komamet, ti etiono asiom. Ikoto da aisukunyikin amalan mama ejai ejakait Okiror Moses kanu
agagnat ke na aijul eitabo lo toma angajep naka Ateso kacut ecokon Ochuli Israel kanu akecobeu na
aireroor nuiwadikatai kaitogongor angetakinio naka aswam kana, kidari ejakait Yesu kere, Amen.
AINAPETA NU
KO’NGAREN
Abu eong kabongok esimu kapup eporoto lo mam itet kosiep kaje. Karai
idiopet ko nacan lu ko kanisa lo esilip eong. Kasubit ekeporoto bala
kamaran. “Ekot jo abunore katipet,” Kabala nges. “Kanu inyio, inyobo
ationis?” Engisit eong. “Kalimokin eong ijo kidolu jo ne,” ebongokin nges.
Abu eong kenyiek nu eswamai kalosi oreke. Kapedor na arautu apejo na
wasia kokanisa. Abongun eong ka akaberu ore akaulo na apak na ikaru
iyarei ka kwap. Kekapanikinos angor epucit noka wasia kanu aisialamikin
akaber kanu aijanakin ka kes.
Kadol eong, abu eong kemala inac kalimokin nges eong aiboikin. “Inyobo
ationis?” abu eong kengit. “Mutan ka mutan,” abongokinet [kolimokini
eong ekekiror].”Anyarau nges anacan ace nuko kanisa kaje ajaun opucit
nokitemonik isio aijaun akoniberu. Mam nges kabu kingisite eong, abu nges
konyarau kes anyaraun toma. Irai ijo ecokon, akot eong ijo ainer kanges
kakirot kangin. Kolimok nges ebe kibusakinit ber nges alimokin eong,
koporoto kalo ededeng noi.
“Kobu jo kineritor kanges ijo alopet?” Engisit eong. “Mam,” ebongokini,
“Mam epedor apupokin eong.” “Epone ani ijenuna ijo karai mam itamakit,”
Engisit eong. “Arai kalot eong togo ke epedori ainom eong,” abongokin
nges. “Kanuinyio mam ijo inomakina nges esimu?” “Apedor eong
ainomakin nges karai ilot ijo aipup kosimu kaje,” abongokin nges.
Atupit nu kanu apak kana, abu eong kabongok. “Ebala akirot ka Edeke ebe
karai ejai oni akirot ka etunganan ibusakinit oni alosit ne jai itunganan ngin
oni ikulepek. Eyuunit eong ebe karai ikoto oni arerengusio ka Edeke
kotoma akiro kanu, ekoto oni aswam iboro opone no ekotor Edeke. Mam
eong alosi aswam idis ibore kere itoni ne iswama jo opone lo ekotor Edeke.
Kinerata ijo kanges alopet.”
“Eebo,” kotema nges kolosi alemun esimu kotogo ke. Kotoma apak Na edit,
kopotu ka aiyalam kakonyen ke. “Kineras nat Edeke ka nges [olimun
ekekiror] nu ikamunitos ngun nuiswamat nges.Kobu kitoronikin ne ajai
eong kiswamat iboro kere.” Nepepe ketopoloret Edeke kanu arerengusio nu
epolok.
Na enyekina eong eketogo kaparan kangin, abu do ber eong kaumok nu ti
ejaunos karai kacamunite eong nu kabala aberu ngin. Oomom ber ijo kobu
ekanisa kotupak akiro nu. Ti akiro kerokiaros.Etiakatiakas ikanisan kanu
akiro nu epataka kwanu.
Mam oni kipedori ainac atiokiso kidding na ikeyuunak kokanisan wok
adepar ngun nu iriamunos ka oni ka iduwekokalia wok. Mam ducu oni
kicamanar epone lo ibusakinitor aswam iboro. Kimina ducu oni aswam
kanyunyura ka epoget. Ejautene epedor airiamakin. Epedoret itunga
aitipipilikin. Ileleba awanyuneta nu iwadikatai lu ka eceleta kidding
eyuunak.
Kajen ejakait Edeke ebe epedoret nu ajaun kibwaikin nu kere aiwadikaeta.
Nu kipeleikinit oni kane erai aisisianakin ke Yesu kotoma Matayo 18:15-
17. Kotoma okokoron nu, kitodikinit oni Yesu epone lo ebeitor ayaitor
akiro karai kidoikis.
Kiyinakinit oni Matayo 18 aningosit epone lo ebeitor aitemonokina akiro
kotoma kodicane wok. Einakit na epone loka jokan mama ejaas ngun nu
edolokitos aiteteunio ido isinyikokitos eyuunak lukokiding ayait epolok
inacan ka anacan kotoma apak naka anonoku kes. .
Kipalu oni ikokoron nu kanu ileic ka apipilu na kalu ipu kanuka akuwan ka
Kristo. Kotoma osulai luikidioko koingaren, ilosi oni aanyun aisisianakin ke
Yesu ka ne ibusakinitor aitosom kodicane wok kokanisa lolo. Akailipasit
kopedo Ejakait aitosom aisisia na aingarakina iketunga apedor ainingosio
nu eponikinito. Kitojok Ejakait Edeke ainyakakin ka aitangaleun epaperone
kotoma Kristo kotoma aisisia naka ainapakin.
F. Wayne Mac Leod
K
1 - ARAI KEDIAKA
ONACEKON
“Arai ediaka onacekon” (Matayo 18:15, NIV)
igeari oni asioman naka Matayo 18:15-17 ijenuni ijo ebe inera
Ejakait Yesu nukamunitos “Onac.” Erasi ikokoron nu luka
eyuunak.Aijen cut ebe ejaunos atiokisio toma eyuunak nuka
Kristo. Mam nu ekoto kisiriengutu oni. Kageunet naka apak ejauna
atiokisio kidding inacan ka anacan kotoma ojakait. Kau ngina iwanyuni oni
kotoma Ageun epone lo kobu adedengu konyou na kiding Kein kosodi aiyar
onaceke Abel [Ageun 4]. Ngun nu kopotu kogeunos komisiri loka Eden
kobu kitegia ailan naka atiakatiak ka abilibil epaperone kidding inacan ka
anacan kotoma aiyuun.
Aanyutu ber oni ekanisa noka Kristo noka lolo. Imara e naaba loka
aijanakineta kosodi ijo asesen kaukes. Egeune noka ikanisan kere epol ejie
ka aretonokin. Atiakatiaka kopone loka aijanakin, iponesio nuka itunga
ikulepek ka inonosio ayautu atiokisio nu ipu, ainakin eyuunak atiakatiaka.
Ecwearos ikristayon komer luka asurup konye ikwes ikulepek nu ebakas
iswamaete aswam naka Edeke. Yesu esisian ke nges ebilakini ebotet.
Aitutukete naka mojong ka naka itetet kere ileleba ajenanuto nuka iceleta
nuka itunga nuka aiyuun adiopet.
Ibore yen isinyikokit kotoma okokoron kanu, eyinakinit Ejakait Yesu
ekekanisa abongokinet. Aijen ejautene noka etunganan ka atiokisio nu mam
epatana ainac, egeun ikokoron nu ka akirot ‘’Arai kediaka onacekon
asurokin ijo’ Mam nges kinyekinit oni emamei aingarakinet atereikin ka
atiokosio nu. Atupit adokena nu atiokisio, ikokoron nu erasi lu ajokis lolo.
Ipudesia Atereikin Ka Adiakanareta.
Iwanyuni ijo kokoron kanu ebe inera Ejakait nuikamunitos adiakar. Akirot
‘’Adiakar epolo noi ido elimokinit oni ibore yen epol. Ipu iboro nu
eyaunete atiokisio kidding eyuunak nuka lolo. Ipudesia nu angin tunganan
eyaunete atiaka tiaka okanisa.Epedor ece akote aijanakin naka ainapakina,
ko koto bobo eceda nepol aiyalam. Eyuunak nuka Edeke ijulitos ikokoron
nu oponesio nu egalara. Iponesio nu ejariata Ikuristayon epodorete
agelegela. Ejasi ekeyakia Paulo ka nu ipu nu kisisianikini oni kotoma
Oromayon 14:5-8; 12-13. Opupoki ake acoretait:
(5) Eomit ice apaaran adiopet adepar apaaran ace, eomit ice
apaarasia kere araut nueriakanara. Kitogogongite
nginitunganan kaomisioke ilopet. (6) Yene ericit apaaran ericit
kanuka Ejakait.Yeni enyami da eynami kanuka Ejakait, naarai
imalai Edeke.Yeni mam enyami da mam enyami kanuka Ejakait,
imalai da Edeke. (7) Naarai emamei itunganan kotoma wok
yen ejari kanuke bon, emamei da yeni etwani kanuke bon. (8)
Aso, arai kijari, kijari kanuka Ejakait, arai kitwaki da, kitwak
kanuka Ejakait. Aso arai kijari, arai kitwaki da, kirai luka
Ejakait. (12) Aso do kinera nginitunganan kaoni akekiro
kakonyen nuka Edeke. (13) Kanuka ngun enyeisi bobo
atubonokin bonik ka bonik, konye aitelekarit kitogogongoto na
ebe sirikibwaikis ekomio karaida atiguikinet orot loka
onacekon.
Ejaunos duc atiakatiaketa kotoma aomisio kidding ka eyuunak. Ekoto oni
kaomitos aanyun aijulanakineta ka ngun Kokanisa. Kilosi oni ailip Edeke
koponesio nu egelegela. Kilosi oni aitodiar aok aiyuun koponesio nu
egelegela. A lot eong akwapisinei nu ipu awanyu eong ejanakine lu
egelegela nu ijanakinere Edeke. Atiakatiaketa nu mam erai cut ebe
adiakar.isinyikokit oni Paulo aijar ka atiakatiaketa nu ido kayaito kwes ejok.
Kokau kangina, abu eong ajauna okanisa no kajai keda iponesio iuni nuka
aima. Osawan iuni kajasi kwi ka aima naka einono, ipu ikosisinei luka
einono.Osawan iwongon, kainakino ngun nu ejaas kaamaisia aceka
ikosisinei nutetiaka. Isawan ikanyi, kibwaikino “Eban’ kaileleba. Kwape
keyuunak kija kere ka ipudesia lu egelegela. Mam eong auta atubokin
epone lo ka aijanakin kanuka ekanisa. Kinyarakinit Ejakait angirikinit nuce,
kotoma akuwan nak Krusto. Mam oni kere kipedori asesen iboro kopone
ediopete. Eroko edolokina onac arai inac kanu ka akiro, ekot oni atiakun
ngun nu isomai nges arai erai adiakar araibo eipud ke.
Matayo 18:15-17 mam erai atiakatiaketa ngun nu idumun oni ko kuristayon
kanu ipudesia kes. Na ebalar Yesu,’’Arai kediaka onacekon’ Inera nu
ikamunitos inac arai onac na agir aisisianakinata nuka ikokoron luka
ebaibuli ido elosi kwana kopone lo esurokinit Edeke karai oni ajenun
aisisianakin ke Yesu ko kokoron kanu, ekoto oni atiakun epudesia ka
adiakar.
Adiakar erai nges amamutu ayongite ngun nu luecaiet kotoma kanu
iwadikatai k’ obaibuli. Epedoret nu araut nu epeleikinio arai mam
epelekinio. Mam ekot ijo adiakar ka apeleikinet luka aronok. Mam ekot ijo
adiakar nges konyet ijenikina ijo. Aimario 15:22-24 itetemi nges ainakinet
na einakinio kanu adiakar ngin na epeleikinio.
(22) “Ido naipaariata komam iricito aicorakineta ngun kere,
nualimoki Ejakait Musa,-[23] ‘’Ngun kere nukecorak yes
Ejakait kamaka Musa, ameun kapaaran nasiauna Ejakait
aicorakin anatar aturiokus kere— (24) Ejaun kwana arai
kibucasi, komam ekodet ejeni, einakin ekodet kere emong
lotobait kanukaainakinet naicweio, naka asakat na eur saa
mama ejai Ejakait, nepepe kainakinet ke naka akirai, ka
ainakineteke namatat, kwape ejaar ekisil, ka ekoroi ediopet
kanuka ainakinet naka adiakaret.
Esekiel 45:18-20 inera nu kamunitos ainanakineta nu somao kanu
abanganut arai amamutu kaijen.
(18) Inera kwanat Ejakait Edeke, ebe: Kolap losodit, kapaaran
nasodit naka elap, iyangari emong lotobait nomam engwalit,
kitesegai aibois nakalaunan. (19) Elemun esasedoti aokot nuka
ainakinet naka adiakar, ejuki ategerio nuka etogo, ka agoria
aongon nuka amurut naka etem, ka ategerionuka erute loka
alaro nakotoma. (20) Ido iswamaenenei kwanginkapaaran
nakikanyetkaarei naka elap, kanuka ngin tunganan yenepaari,
kangin da yeniijimat: kwangin ilucenenoto etogo.
Eraas nu ikokoron nu ikamutos onac arai inac ngin yen ediakari
kopeleikinit, arai komam, kotoma aijen arai amamut aijen kotoma akirot
naka Edeke.
Ajenun Apeleikineta
Ejasi ace nu ekoto oni ajenun kotoma akiro kanu. Ekotokin oni da angicun
itaon ka inacan ook ka ekes ejautene.alosi eong aitetemun nu kaidules.
Kotoma 1 Samuel 21:1-3 Kakerete Daudi ka iketunga kama ejai Saulo.
Kariebi etengei ka akure kipudas aitalakari. Kobu Daudi kingit esasedoti
ainakin nges ka iketunga emugati. Emugati bon lo kideuna kerai
loetiakaritai, kanu isasedotin atupite ekisil ka Musa.kotoma aitim Daudi ka
iketunga, karaida ejaasi ngun kobu esasedoti kijaik Daudi emugati
loitalaunitai. Epone ani ti epatanar aitoronia esaseredoti lo kanu aibil ekisil
ke Musa. Ejok noi ajenun ebe kobu Yesu kisima nges kanu kangun
iswamata narai iswamata kotoma aitim ido kotoma apak naka eipud.
(Koanyu Matayo 12:1-5). Kobu Edeke kocamu aswam ke esasedoti karaida
esurokinit ekisil lo kicorakinit Ejakait Musa.
Ekisil lo kasabato kotoma aitutuket naka mojong itosomaete engarenok luka
Iyudayan keda aricakini. Kobu Yesu, kejasi ngun da kotereikinos ka
iparasiyon kotoma okisil kano. Kobu Yesu kosesen aitim ka adolit kwape
ibori yeni epolo adepar ekisil. Inerasi ka Iparisayon nukamunitos nu
itangaleunio Yesu etunganan na sabato kotema Yesu:
(11) “Ingai bo kayes, yenejai amerekeki adiope yenimairiun ka
alemun arai kibirokin aipany kapaaran naka asabato? (12)
Mam tope etunganan itelekarit amerekek kotiai! Aso ibus
aswam nuejok kapaaran naka sabato.” (Matayo 12:11-12)
Mam erono acamaikin etunganan aanyun ican apak naka asabato karai ijasi
ka apedori naka aitangaleun? Mam ti erono alakakin amerei atwanare
kotoma aipanyi apak naka asabato kojasi jo ka apedori na ayuar? Eroko oni
kitepesena onac kanu adiakar, ekot oni airere ake alosikinoto ka
apelenekinata.
Etapit eong aitosoma awanyunet ka etunganan lo eyangari opaperoke lo
elosi atwanare adekis. Ejeni nges kangin tikitik imar toma aijar ke
opaperoke ido elomuni ne jai nges adolore adekis kotoma apaak katipet.
Kitekeri nges elosi, kowanyun nges awanyunet naka esipidi loenangit ko
rot. Ejai nges aseun nu iswama. Ecamakin nges onaceke atwanare kanu
aiongo ekisil noka awanyunet naka esipidi araibo ebili nges ekisil kanu
ayuari aijar ka opaperoke? Itepeseni ijo esipidi ke etunganan kalo arai
etamakit nges aruruk adekis alakun aijar ke opaperoke? Ilemikin ijo nges
ikokoron ko baibuli epone lo ebeitor nges ayongit apugan na ibwaikit Edeke
kanuok? Araibo ibwaikin ijo nges toma okisil noka ekanisa kanu aibil ekisil
noka akwap? Kabeit mam! Karai kiwanyu ijo akepeleikinet ke mam bobo jo
iseseni etekere ke noka ronon emotoka konye etunganan lo ejasi ka amina
naepol noi euta ayuar aijar ka opaperoke. Mama ake aswamisio erasi
aibucaret ka konyen ka Edeke loelaunit mamu da ebeit nges asurokino kanu
akiro kangun.
Kiriamunu eong ka akiro nuipu ne esurokinitere itunga komam akes
apeleikineta ka alosinikineta engicitai.Korai koyinakitos ngun lu
esurokinitos itunga nu apak na aingici mam ti kes epedorete asurokin kes.
Matayo 18:15 inera eyuunan ngon lo ejari epone loesurokinit Edeke. Mama
erai atiakatiak kotoma aomisio kidding naka eyuunak araida mam earai
aitosoma ekisil komam kijenunit alosinikinito ka epeleinikinito nuka itaono
kec. Arai oni aitosoma ojokan aisisianakin naka Yesu, ekoto oni ajenun
alosinikinoto ka apelenikinoto nuka onac arai inac arai cut esurokinito
Edeke araibo erai nuka elopet ka aijulanakinata.
Nu ibusakinito:
Epatana acamun, kakwap kana epol adiakar, ayangari bala
mam oni ipedor adumun ationis ka inacan? Itemonokinitori
ijo akiro nu amamutu acamanar ka apipilu ko kanisa? Itetem.
Inyobo atiaketait kidding adiakar ka ipudesia? Oinak
awanyuneta nuka ipudesia ka etunganan ka aijulakineta ngun
nu itemonik ijo Kokanisa?
Epone ani epolor oni ajenun ejautene ngon no ijaikin
etunganan aswam nueroko eroko oni esurokina kes kanuka
adiakar?
Ititingi ijo biai kotoma amamut acamanar kidding naka
eyuunak?
Kanu Ailip:
Imala Ejakait naarai ibwaikinit nges epone lo kiyuarit oni
kotoma atiokisio nu mam inacet adolokin inacan ka anacan
kotoma Kristo.
Ingit Ejakait koinak ijo asianut acamun atiakatiakasia ngun
nu ejaas kidding naka eyuunak kotoma akiro nuka
aijulanakineta ka ipudesia. Ingit Edeke aitim jo kotoma
apaarasia numam ijo kopedoritor atitikinit inacan nu kopotu
kotiakakinos ka jo.
Ingit Edeke kingarak jo amamut atubokin onac itoni ne
imisikina jo apeleikineta nuka etau ka inac ka onac.
T
2 - OLOT KITODIK NGES
AKEDIAKAR
“Arai ke diaka onacekon, olot kitodik nges ake diakaret”
(Matayo 18:15,)
oma Matayo 18:15 einakit Yesu epone no ebeitor aitinga akiro arai
kediaka onac. Kiyatakit oni aingic ekokoro 15, ianyuni ijo ebe
itetemi Yesu ijo elope. Mam ikokoron nu itetemete adiakanareta nu
isomanikino itunga ice. Mam na ebala ebe ekoto oni amamutu apodokinit
ngun nu erok nu isomanikino nuce. Ipu ikokoron nu ingarakitos akiro nu.
Kotoma okokor no, inera Yesu adiakanarata ngun nu kiswamata oni
ikulepeke.
Ejas duc acodunata arei ne ediakar etunganan ne kijai oni. Na sodit, etapit
oni ayangar akiro ka kanin wok kasodete akote ainyang. Erai na acodunet
na koputu ikokoron koyuwaritos kanun kongon lo ediakari komam
epelekinit ne ejai ice. Kotoma Aimario 35:10-14 kobu Ejakait kicoraki Ike
tunga adumun kibugan nu ka ayuwar neyangaro ngun nu eyaret inacan kes
komam epeplekinotos tetere ekuyete enyangit kokalia kes.
(10) “kolimok idwe luka isirael ebe, kidokata Yorodanadolore
akwap naka Kanaan, (11) iseunete ireriakuslueraunosireria
nukauaratetere ekaaran loke eyari etunganan komam
epelekinitekeriari ngina. (12) Eraunos ireria luikuianarete yesi
kaneejai ekenyaangaranteter mam ekaaran etwani, aitodol
naebwoia kakonyen nuka ekodet kanukaatubokinio. (13) Ireria
luiinakinete eraunoskamakus ireria ikanykape lukuianara. (14)
Iinakinete ireria iuni kajuwai naka Yorodan, iinakinete da
ireria iuni kakwap naka Kanaan; eraunos ireria luikuianara.
(Aimario 35:10-14)
Kikwengarit oni ekeyakia Paulo nukamunitos ayaite akiro ka kaniniwok
kikulepek, Iromayon 12:19.
Luminan, sirinyanganakinos, konye kinac anyunyura, naarai
iwadikatai ebe,’’ebala Ejakait ebe, Enyangit ekang, eong
atacakin. ‘’
Ecaete kotoma okokron kanu ebe mam ibusakinit Ikuristayon ainyang
aronis ngin na iswamakino kwes. Ekot oni aitepege eok eipud ‘’amamut
adolokin nen.’
Aitemosit naka iyareit neijai oni karai kediaka onac arai inac, nges
aililingikin. Kobu Yesu kisisianikite ebe ekoto oni ainakin akit yada:
(38) “Ipotu kiiras kelimokinitai ebe, Akongu itia akongu, ekelai
da itia ekelai.’ (39) Konye eong katemari yes atiar,
Sirikinyanga yenikaronon.konye ngin itunganan yekibapi
eitinyokon lokoteten, kibelok lokokediany da. (40) Ka
itunganan yenekot awoosan jo, ayangaar ekasokon, kinyeina
nges ekooti da. (Matayo 5:38-40)
Ti epatan oni ayangar na ebe ekoto Yesu oni amamutu aswam adis akirot
mama ejasi ngun nu iswamanikinete oni nu eroko. Esubit na bala inacakina
kangun lukilimokit oni Yesu kotoma Matayo 18:15. Ejai aitegelekinet
kotoma aisisianakin naka Yesu KO Matayo 5 ka Matayo 18. Matayo 4:38-
40 Inera Yesu epone no ibongokina oni etunganan ‘’no aronon.” (39). Erai
ngin yene mam ejen Ejakait araiakirot naka Ejakait. Matayo 18 egitakina
noi.Ne inera Yesu epone lokibongokina oni ‘’onac’ ngon no adiaka kane
kijai oni. Kitodikinit na oni ebe epone no kibongokina oni onac no iyiunit
ka etunganan no mam iyiunit ekot ko jai atiakatait. Inera Yesu kotoma
Matayo 5:39 ebe mamu ekot oni aitepege ‘’etunganan loka ronon.’Matayo
18:15, ekotenen, ebeit oni alosit nejai onac kasodote ‘’aitodikin nges ake
diakarhowever.” Ikiaar nu eomitos eyiunaka. Karaida kijanan oni ka
atiakatiakasia kanu mamu iyiunitos, ekot Ejakait oni aitam nukipedori kere
awanyun ebe kitemokini oni akiro nu kotoma akuana naka Kristo.
Nu epolok nu ikoto oni aitogogong kopoint kanoka yareit ebe amamutu
aswamu idisbore kere esurokinit aisisianakin ke Yesu kotoma Matayo
18:15. Isisiankinit Ejakait ebe karai ne ediakar onac arai inac nejai jo, olot
kitodiki nges ake adiakar Akirot ‘’olot’ kane mamu eburokino. Erai na
aicorakinet naka Ejakait Yesu. Arai kediaka onacekon kane ijai jo, kolot
kolimoki nges. Kimina oni duc akurianakin kanu akiro nuipu.
Na soditi, kwape keyiunaka kipuda oni aibelokin da akit nace (Matayo
5:38-40). Icie sawan kiseseni kwape aok aswam aidak amorimorisio ka
adiakanareta nuka itungaSometimes. Mere nu lukobu Ejakait Yesu kiswam
kanuok? Isaia 53 itetemi Ejakait Yesu etitingikinit ngun bala amerei na
etubi ekatubon akejul:
Koponi kicikakitete nges ka aitipipili, konye mam kobu kongaa
aketuk, koponi koyangarai kwape amerekeki naayangario
atubio, kwape da amerekek kongaren ka ekatubok ajulo kililing,
mam kobu kongaa ake aituk. (Isaia 53:7)
Mam Yesu kobu kitipege ngun nu keyangaret nges aiyar. Na kingisere, kobu
kililing kongaren ke kangun kanu itoronitos nges. Kubu kocamak kes
aitican nges ka aibubukin komusalaba. Kwape keyiunaka, ekoto oni
atupakin awanyunet naka Yesu kelilingete.
Nalosio eong ne ejai onaceka, mam eong alos kanuka konye kanuke.
Akapakina eong ainakin akit yada, konye adoo onaceka adiakar. Karai
kapal nu, enyiekik nges kotoma adiakar komam ibelokin. Erauni na
aitipipilikinete ke. Alosi ne ejai nges tetere nges enyouni kotoma alangiru
naka adiakar kanamam erai ayuar akakuwan.
Abobngokinete nakayareit namam oni kilosio najai onaceok, erai akuriau
naarai mam oni kijen nuelos nges abongokin oni. Mam oni kijen nu etamari
nges karai kilimoki oni nges akediakar. Ekadakin nges? Epedori nges
asurokin oni? Emamei epone no kipedoro oni ajenunu ngun nu epedori nges
abongokini oni. Kejasi ngun da, aicorakinete ebe Olot, esalakinit. Ado
onaceok adiakar, arai ekot nges aikwengario. Ipu ekadolitok nu
etamakinitos ener abeit naka akirot naka Edeke eroko oni. Ecokon no anyou
akemerekek kosipan, komam epedor angirikin ka aitosoma agogongu
naepol karai nges ainyakun amerek osipan. Kobu Yesu kibwaik akejar
omusalaba kanuok. Inyobo kikapakina oni aswamu kanu kinacan wok?
Kingirikin oni aitunyurikin nges? Kingirikin oni ake anyunyura? Anibo
etiai lo ikapakina jo aitac kanu ainyakun onacekon? Karai cut kimina oni
onaceok, mam oni kisalakin kinapakina neewutar diakar aitelekari nges
karaida kisurokinit adiakar ngin oni.
Naka uniete, kimina oni akurianikin kanuka amumutu kanuka inera. Erai
nacut naka abeit karai epolorit onac KO karu, arai kayiun. Mam oni kimina
apodokinit adolokin nges atupit ake apolou kotoma aiyiun. Ice sawan
amamutu ka atitingu aingit elomuni kotoma akiro numam oni kicai kotoma
kes. Araibo mamu oni kimisikit akiro kojokan. Epatanakinit oni ainakin
onaceok abuonokin itia adolokin. Keyitutu na ebe adiakar erai nges ationis
naka kanu etiokitos kanu elidio da kotoma kayiun. Nu epolok ka nu
edisiaka kere edoete. Adum duc eong ainongosio kotoma alosit ka ka
Ejakait ko idwe ka. Karaida emamete kes ka aijen naka aijark ka naka,
epedorete kes asisianakin eong. Inapakina konye siri amamutu apedorite
kiyinaki jo amamutu ka ayongite.
Ejai ibore idiopete yen ekoto oni ajenun kane kotoma akirot ‘’olot’
etunganan no ebeit alosit nes lo tipipiliuna arai no isikadikina. Eteetemunit
eong ejautene kalo, kageunet naka ainapeta kanu ne kobu aberu konyarite
eong kwape ecokon aingarkin kokiding ke ka inacike kotoma Kristo. Iticaut
Yesu kokoron kanu ebe ngin yen itipipilitai nges elosi. Ti aibucarete na
iswamakina ice tunganan kere konye mama kobu kojaun kwangin. Awanyu
Edeke cut edolit acamakin nu adoikin ijo. Enyarit nges ijo ajaun ka nu
swama. Kanu ka ngun ebe kiswamakinos nu jo, ejai ijo alosit. Etapit duc
itunga amamutu aijen adiakar na. Emamei ice tunganan yen ebeit ajenun
konye ebwaik Edeke ebokorit no nejai jo, ebeit jo ‘’alosit aitodikin nges ake
diakar.” Aijukar ice tunganan kadoketait kana, apolouke ibilijo acorakinete
ka Ejakait Yesu.
Ojenu ngun nu ibusakintor oni alosit ne jai onaceok.Ebala Yesu ebeit oni
alosit ka apelekinete na aitodikin nges ake adiakar. Alosi bobo eong
aitotong na ebe mamu Yesu kobu kolimoki oni alosit abwaikin aok ayongio
arai ejautene. Apelekinete na kilosio oni aingarakin onaceok ajenun
akediakar ka nges aitoronikin kobongok aupa ka Ejakait.
Ipu iponesio nu itodikinere onac ake adiakar. Mamu iponesio nukere erasi
nu togokit Edeke. Kipedor oni alosit nejai onaceok ka ejautene no adolit ka
epudi ka nuke aitojokar. Erasi nu iponesio nuka eparasioto kotoma Luka
18:10-14. Opupoki akeilip:
(10) “kodokasi itunga iarei oyekalu ailip, ediopet Eparisayoto
loce da eketeleman esolo (11) kobwo eparisayoto kilip kwana
kotauke ebe,’’Wu Edeke kemalai ijo naarai mam eong kiputo
kicetunga, ikangatak, ikangalak, idotea, karaida bala
eketelemak esolo. (12) Alungenenei eong irwan aarei ngin
sabato, ainanakin da yenikitomonete kotomakaluadumuni kere.’
(13) “konye kobwo eketeleman esolo Kama elwana, kwabo
mam ketitingikinitaikeun akekonyen akuj, konye kodipidip
aketorobu, kobala ebe, ‘’wu Edeke, kitimoi eong
ekadiakanaran.’ (14) “Katemari yes atiar, kobu ngol kodok
alosit oreke imarakinitai adolitaitelekarite je; naarai ngin
pride. Itunganan yen iturokin itisilio, konye yenitisilikin iturio.”
Ailip ke Eparasayoto ileleba eituri arai kitiriana ijo ka no eketeleman esolo
lokilip kosiepi noka ekanisa. Kobu koonyu elope kwape epiriorit kosodi
aitodikin ice. Kobu Yesu kitoron nges kanu ake tuputoro arai epogete.
Matayo 18:15 ekoto ajenunio kotoma awaragan na. Ne kilosio oni aitodikin
onaceok ake ationis, ekoto oni kacoikina mam kilosi ka ejautene noka
adoliton. Erai ngon epone kangol kalo eyaikina bala ekadoliton adepar
onacek. Etunganan no esubit bala adoliton etapit nges duc aitiriana akejar
kanuce tetere nges etakanuni bala adoliton.
Kipedori oni da alosit nejai onac keda anyunyura kotaonowok kakotosi
adumun ataco kanu apipilu naetakanunit. Akoteke kitunganan kayen
ayangar iboro ka kanini ke. Ekoto nges onacek aitac ake diakar. Ekoto nges
abei. Bobo epolok noi ajenun ebe abeit epolo noi kotoma kanu wadikatai
kokoron, aisisianakin ke Yesu kane mam erai aimo abeit konye ainyakun
anac arai inac na ado adiakar. Karai kilot ijo ne jai onacekon arai inacikon
komoi atacio kanu kangun nu eswamata nges, mam jo ilosit kangun nu
inerit Yesu kokoron kanu.
Epone ani kitodikina oni onaceok ake diakar? Ipilipin 2:3 kitodikit na ebe
mam ekoto oni alosit ka itaon nuka aronok kwabo ti ekoto oni ayangar nges
bala nokitelekarit oni, ibore yen mamu epatana ne ediakaritor etunganan ne
jai oni.
(3) Sirikiswamata akiro kere kanuka angolop, karaida eitur
arai, dimarai kaitaso ngintunganan kitopolorite oupake, itia
nges elope. (Ipilipini 2:3)
Kinerasi ka ekatumunak nuka apakike, einakit Petero ainingosit ne jasi
ikatumunak anonokiar ka aitasonikin:
(5)Yes da ikatumunaka, kwape kwangin, kononokikis imakio.
Konapito yes kere aitasonikino bonik ka bonik naarai ‘’itepege
Edeke luiwongoko, konye inakini nuitasonos asianut.” (1
Petero 5:5)
Iromayon 13:8 elimokit Paulo ekasiomaka ke ebe ejai apesen namam oni
cut kipedor aitac, opesene naka aimina bonik ka bonik:
Sirijaas ka apesen mama ejai itunganan kere, dimikito
aminanar, naarai yenemina aupake etodol ekisil. (Iromayon
13:8)
Karai oni aitodikin onaceok ake diakar, ekoto oni ainac aitupitoro bala
kidolit arai anyunyura. Ekoto oni da aibwaikin awai eok ipudesa nuakote
enyangit. Kwabo ekot oni adolokin onac ka emoyo noka etunganane ka
aminakayaito nges bala kitelekarit oni. Etunganane ka ayongite eyongit
oneok karaida kibiroro. Epudi loka amina erai kanuka ainga rakin nges
abongokin. Mam epedori aiomo nuke bon kanuke kanu aitojokar. Arai
kiwanyu jo ebe mamu ijo ipedori alosit epone ngon noka ainapara arai boa
mina, ekot jo ailip Edeke koinaki jo eponesio nu.
Epolok alimun kane ebe amina naitodikin oni onaceok no adiaka mamu erai
ne ejai nges bon konye nejai ekanisa kere. Karai kiyataki onac no adiakar,
elosi atiror akuwan naka Kristokingarakin oni onaceok ajenun ake adiakar
ka apelekinete na ayuari akuwan naka Kristo karai mam, etiror nges da.
Aicorakinete naka Yesu kane ecai. Karai kediaka onacekon, ekot ijo elopet
alosit ne ejai nges kinerata kanges kanu akejokis. Mamu ebeit ijo ainerakin
idio tunganan kere konye olot ijo elopete keda amuno ebe epedori onac
ejenunu ake diakar kosodi aitoronikin kosodete aimorikikin bobo
konacekon.kiswamai nu kamina, elmar adedengu ka epogete naarai
kipedori oni da adore adiakar kosodet ileici airum kakonyen ka Edeke.
Nu ibusakinoto:
Epone ani ijaunor ijo karai ediaka etunganan kane ijai jo?
Inyobo epolokotor nu ebe ekot oni alosit nejai onac arai inac
nu adiakasi kane ijai oni?
Inyobo kitikokit oni alosit einer ka onac arai inac na ediakarit
kama wok?
Ejai atiakatait kopone lo kilosikinia oni ekeyiunan Kan mam
iyiunit ne diakarata Kama wok? Kanuinyio?
Inyobo atiakatait ejai aibelokin akit nace ka aitodikin
anacekon akediakar?
Eponebani kitodikina oni onaceok ake adiakar? Ani i
ibusakinit oni ainaca? Anibo ejautene no ekoto oni ajautor ne
kilosio oni ne jai onac?
Nunyoika ibusakinit oni aswamu karai mamu oni kipedori
alosit nejai onac kopone lo aitasono arai kamina?
Kanu Ailip:
Ngit Ejakait ainakin jo etau no itasono ka lo emina ngun lu
ediakanarete kane ijai jo. Ingit Nges aitim jo kaparasia
kangun numam ijo ipedoritor kojautene kon.
Ijari lemu jo ka awomisio nuka arononk nejai onac arai inac
nu ediakaritosi kamako? Ingit asianut naka Edeke kolot nejai
onac arai inacingin kibwaik oboro ojokan.
Ingit Ejakait Kolema anyunyura ka ejautene noka adolit nejai
onacekon arai inacikon nu ediakaritosi kotoma KristoIngit
Edeke.
E
3 - KIDING BER YES
IYAREI
“Kiding ber yes iyarei.” (Matayo 18:15 NIV)
rai no eyemutu no epolo noi nokamunitos Daudi ka ekajioko ke
kotabo 1 Samuel 25. Kamanete kes kamoding etamito aisi kane jai
ekabaka saulo. Kodolot aboisit nebakai Karamel nekejai ekabaran
ekekiror Nabal. Kobu Daudi kijuka Ike tunga nejai Nabal ainakin nges ka
iketunga iboro nunyamata ka nutosoma. Kobu Nabal kobongok ka aimoro
Daudi konger ainakin adiogangata kere. Kebongutu itunga ke Daudi keda
abongokinete ke, kobu kokadak Daudi kosodi aitojok asurokin ekale ke
Nabal kokbal ebe:
Kiswamaki kwangin Edeke lukasurup luka Daudi, adepar da,
arai kenyek idiokoku yenisapat kotoma luejaatar kere moi
engiun akolong!” (1 Samuel 25:22)
Koponi komoromoroi Daudi kitojokari aitingi iboro kakanin ke kobu
kotukoki iketunga kapelekinete naka aiyar kere nukilioko nu kokale ke
Nabal. Kedolokit abongokinete ke Daudi kuju noi, konye epatana oni da
adolokin adiakar ka kangin?
Ineritori ijo keda awomisio nuka aronok nuikamunitos onac ngon no adiaka
kanejai jo? Itamakitori ijo kakiro kon numamu ijo ipodokinit, atukokin
ajore naka itunga ikiliok ka angor asurokin onacekon? Mamu oni kipedori
asurokin ngon lo ebuca kane kijai konye awomisio nuka etau eputosi.
Itacaut Yesu nu ko Matayo 18:15 ebala ebe karai kinera oni konac ekoto oni
eineri ber kanges bon. Epedorete nu ajaut keda akiro nuipu.
Nasodit, ne kitemonokina oni akiro bonik, kidar oni ationis amamutu eyaas.
Oyanga bere jo katipet ne ejar eyemutu egear aweitoi. Neipuwatotori itunga
nuejenet akiro, ipu arerengusio nu amamuto ajenun abeit. Etapit eyemut
apol neduc itolosere anyoun kotuwan Toni otuwan. Ne edaria eong akiro
kidding eong ka onaceka bon, etikoki anyalatoi ka amunar.
Nakiyareit, aitemonokin ationis bon, ayua eong apipilu nati nges kedumu.
Ejai oni apelu anonokikin ka ayongite kotoma akuwan naka Kristo. Onac
no ebuca kane ajai eong, emamei acamanar. Awanyunit eong ne ejaar onac
ekapakina aitoronikin, konye nape ejenunata itunga nuipu koput kititionot
onac no abongun toma aijanakin. Karai kitemonokinitete akiro nu kidding
ka itunga iyarei, ti onac no ebongunit toma aijanakin kotoma aibuses ke.
Nakiuniet, alosit nejai onac eong bon kedar ake bucareta, ayuwarit eong
ekanisa. Emamei ibore yeni emina ajokit adepar ayinakin itunga eyemuto
nuka inera. Esiomit ka eneri lomam elai nges epol kokanisa. Kiner oni
nuerok nejai onac, kiwuta oni amunar aimorikikina nejai okanisa. Ikanisan
nuipu atiakatiakunos kanu itunga ayangar esiepono. Mamu ti ibore yeni
ekoto satana adepar adiakar konac kanu atiakia ekanisa. Kedar eong akiro
kidding eong ka onaceka, mamu nuejaunos.
Oyanga epone nokobu Yesu kojaunototor ka adiakanarak luka apakioke.
Kotoma Yokana 8 kopotu iparisayon koyangautu aberu na kamunitai
kotoma adoteu nejai nges isisianikin. Kopotu koriemutu nges ngaren
kosodete alimori ebe edumunitai nges kotoma aswamisoit naka adoteu cut.
Kobu Yesu kisomanarosi kangun nu ke yaunete aberu, kingit ebe yeni
emametotori ka adiakar, kibir aberu ngin engarot losodit.kenyout kes kere,
kosodi Yesu eineri ka aberu boni,kolimoki nges ainyekin adiakar bobo
kolimoki nges alosit .
Kopotu kisomanaros ka aberu na osamaria kotoma Yokana 4 opone ediope.
Na kelositotor kiyakia kere egwelete iboro, kinera Yesu kanges bon. Kisitik
nges ebe kejatotor ka ikiliok ikanyi, konye kejarete ka etunganan lomam
erai okilenike. Kobu koinak nges ainingosit konye iswamata ngun kere
kotoma aiyeya.
Luka 19 inera eyemutu lokobu Yesu kiriamunos ka eketeleman esolo
ekekiror Sakayo. Keyangaritai eketelemaka esolo kwape adiakanaraka
kaparasia kangun. Kopotu duc koyangaritos arerengusio nuka itunga
konyaraete kwes ikokolaka. Kiriamunos Yesu ka Sakayo kotoma Luka 19,
kobu nges elope kilip alosite Togo ke Sakayo. Na kejatotor Yesu bon ka
Sakayo, kobu koinaki nges aningosit alakakin ake bucanareta. Kobu Sakayo
kacam akebucareta, kosodi ainyakakin ikulepek ikapunu lukerodit nges. Ti
Yesu eseunit alosikin Sakayo kotunga konye mamu nges kobu kiswama
kwangin.Kobu kiswama kayeya.
Erai abeit kejaas isawan nukobu Yesu kitoronia itunga kotoma apukor.
Kobu kinerite akiro nu ededeng nejaas iparasayon. Kobu kibelono imesan
nuicecere ikapunu. Kotoma akiro kanu, ejaas Yesu esesenasi ka akiro nuka
akoko katutubet. Kobu kiner aisisianakin naemunara nakisisianakinete
iparasayon kogongaar osiepi ka kececaka ikapunu. Kipuda oni aitetenar
asisianakin na eparit ka aitetemonor kaparasia wok. Matayo 18, kekotenen
da, kikwengarit oni acoit kangun nu kinera oni nukamunitos onac arai inac
kotoma Kristo kotunga.kisinyikokit oni einer kakes kotoma aiyeya.
.Karai kirimari oni nuebala Yesu kotoma Matayo 18:15, ekoto oni acoite noi
kimori akiro ka onac arai inac. Cepakit ijauna jo kailip ace nekoponii
komoritete akiroto na kobu kitipipilite kwii. Epedorete aiboiso nuka ailip
araun aiboiso nuka esiomit. Kimina oni aimor akiro kaboiso nuipu itunga
epedorete aitipipil onac arai inac. Kisomasi nukere kotoma aitupotoro naka
emoyo.
Ne ti ekotor oni amoun aomisioti kane jai loetionit kotoma aiyiun epone lo
ebeitor aitingia akiro, ekoto oni acoite epone no moris akiro. Kotoma
adoketait nakasodit naka adiakar, ekot ber kosalakinite kidding ka itunga
iyarei eong ka no ediakarit.
Atupakinit adokena nu mamu itodunitos angetakin ejok. Kowanyu nu ebala
Yesu, “Arai kiira, idum onacekon” (Matayo 18:15). Atetemunete “Arai
kiira” ecai nacut ebe mamu inacan kere epedoret aiyirar. Akiirar apolouke
ajenunu, aitosoma abeit ka aijulakin ikeponesio. Mamu kinacan kere
epedorete aibelokin koponesio kes kosodete ainaca aronis naki nerari
kawoni. Epedorete ice aitinikik ike’s tawon ka aitepege oni. Arai kiira,
idum onacekon. Adumun onaceok ekot iboro nuipu.
Nasodit, “Adumun onaceok” apolouke ainyakun nges aijanakin Edeke. Erai
akediakar nairaparit edicaneke ka Edeke. Esubit nges kwape aigalisit
namamu ijo idolio aokot ka amina naka Edeke. Kidoloki oni onac kanu
adiakar ke, kosodi nges abongokin ejok, amina ke ka edicane ka Edeke
ebongokin.
Naiyareit karai kiira onaceka kosodi abongokin ejok, epaperone kaong
ebongokin. Ebuna araut abeit karai kitup oni asisianakin ke ka Yesu
nuikamunitos aidar akiro kiding ber yes iyarei. Emamei ibore yen erono
adepari aimor adiakar ke konac kokanisa. Karai kewanyu onaceka ebe
ayongaki eong nes kakiro kanu, ewanyuni akon podokinit. Adumun nges
kotoma aijen enyiaku eke tau ka epaperone kus.
Angetakin, adum onaceka kotoma aijen ebe edara nges mamu bobo edoi noi
toma adiakar ke. Aka aitetenar nges, etibwou nges aiyas kotoma adiakar ka
aitipipil.
Iticaut Yesu kokoro Kano 15 ebeit oni ayongakite onac ngon lo adiaka kane
kijai oni. Kediaka onac ebeit oni asesena ka akiro nu kayeya karai kediaka
onacekon, ekot oni aitereikin kakiro kayeya. Ekoto oni aitepege alimokin
itunga akediakar arai aimo adumun itunga nuejaunos osiepi kon kanu
aisipege onac. Epote akiro nuipu nemamu oni kitemonokina atiokisio
kayeya. Neduc elomunata ice itunga, mamu nuejok ejaunos. Aisisianakin
ke Yesu kane, itikokit amunamuna ejautene loka onac. Itikokin ekanisa
atiaka, erai ediopet kopone loinyakuni inacan nejai.
Nu ibusakinito:
Koyanga ber jo abongokinet ke Daudi nejai amorosit ke
Nabal kotoma 1 Samuel 25. Epatana oni da abongokin
adiakaret konaceok kaparasia kanu kwangin?
Inyobo ejokar aidar adiakar kakonac kidding ijo kanges bon?
Anibo epedorete atakanun karai kimorata jo adiakar ke
kotunga?
Nunyoika kisisianakin jo ikokoron nu nukamunitos asianut
naka Edeke ka akote ke kanu ka ngin yeni ediakarit?
Inyobo apolou ke “Idum onacekon”? Itoritor adoketait na
adumun onacekon? Itetem.
Kanu Ailip:
Ingit Ejakait aingarakin jo aiyongo anacekon lo ediakarit
kane jai jo. Ingit Edeke aitim jo kotoma apak nakobu jo
komoritor akiro kapukor kotunga nakobu komuna ejenanut
konacekon.
Ijeni jo onac arai inac na agir aicorakino? Oyanga apak kilip
kanukes. Olimok Edeke kongaa ikes tauno kowanyut akes
adiakar.
Imala Ejakait naarai emina nges ekadiakanaran. Kimala nges
kanu aisisianakin ka Yesu kokoron kanu nu ayuwasi ngun nu
adoot osiomit ka akiro taitai.
I
4 - EDIOPET ARAI
EKAJENAKA IYAREI
Karai mamu nges iirari, koyanga ediopet arai iyarei ka jo,
tetere ’ngin kiroto kere ejaun ajenanut naka itunga iyarei arai
iuni.’ (Matayo 18:16, NIV)
sisianakit Yesu ebe arai kediaka onac kanejai jo, olot kayeya nejai
nges kineraki nges ake bucarete. Mamu cut erai ebe kidumuni oni nu
arai kiswama oni koponekano. Epedori onaceok arai inaciok ainger
aiirari. Karai ketakanutu nu, kilimokinit oni Yesu adoketait nakiyareit
nuebeit aswam.
Kowanyu aitetemunet “karai kengere aiirari.” Mamu elimunitai kane
irwanimwasai ineritor jo kanges nuikamunitos aibucaret na. Mamu ekot oni
ayangar ebe ekot onaceok apupokin oni nasodit nakinerari oni kanges
kotoma aitetemunet naa. Icesawana ekot oni ailip kedarakitos apaki naejok
abongori nejai onaceok. Ne gelakinor ejautene, ebuni apak naijenuna oni
ebe mamu epedor aijulakin epone ke konac, kasodete aingarakin nges.
Aitetemunet “arai kiira,” mamu duc epatana ajenun. Apak ani kijenuna oni
ebe mamu onac iirarit ido akotosi oni aingarakino? Nyieki kalimu eong
iponesio iwongon.
Nasodoti, ijenuni jo ebe mamu onacekon iirarit ijo karai kenger nges
apupokin jo. Ipedor jo ainomakin nges esimu konye emamei nges apak arai
enger nges airiamun kajo karai kitamak jo akote ariamun kanges. Epedori
nges aiketakina kopone ke bon karaida kitamakinit jo eineri kanges kanu
akeijar.
Naiyareit, mamu onacekon iirarit karai kenger nges ngun luilimoki koyauni
nges ngun nuitogogongitos nuiswamata nges. Epedor aitoronar jo, arai ece.
Epedori nges amamutu acamanari kajo kopone lo imisikitori ijo nuejas.
Epedori nges aitinikik eketau ko mamu nges epodokinit ngun luiomit jo.
Epedori onacekon apupun ngun nuilimokin ijo nges konye kengeri acamun.
Karaida epupunit nges ngun luilimok, konye kanu ainger acamun, itodei
ngin ebe mamu nges iirarit.
Naiuniet, mamu onacekon kiirarit karaima nges ejanuni nuibala jo. Ejaas
isawan numam inacana ejatotor kaijen kaileleba naka abeit kakote naka
nuiwadikatai. Mamu epedori da ajenun ebe nuiswamata nges erai adiakar
ido ekoto nges aisisianikino kotoma ngun nuisisianikinete ikokoron nuko
kobaibuli. Kinerata jo kanges, itepege nuibala jo, mamu erai ebe etamit
nges ationis konye mamu nges ejeni nuekotos nuiwadikatai. Epedori nges
atamar, “mamu eong ajeni nuibala jo. Mamu nges epedor asesen aronis, arai
mamu ijo ijai alimonokin nges abeit kopone noimonikinori nges.karai
aationis na aitemokin, ekotokin ijo ayangar ice itunganan yen epedori
aisimonokin nges kotoma kangun nuekot Edeke.
Angetakini, ijeni jo mamu onacekon iirarit karaimamu nges iswamai
adisikirot kere awanyun itemokinos akiro. Epedori onacekon aijaun yes
ejok oreke, ko sodi da apupokin nuibalas yes. Epedori nges aisialamikin yes
ayaun akiro toma aijene ke kitonyouni yes ka erete loka aiyalama. Kotoma
osabitin nuikidioko kongaren, mamu yes iwanyunete aijulakinete kotoma
oponesio ke. Iyatakinitos iboro ajaut kwape lemusek. Amamutu ke aswamu
itodikit ebe mamu nges kobu kiira.
Nebon kijenuna oni ebe mamu onaceok kobu kiira nes konyete
kisukunyikina oni akiro adoketait ace. Kanekwana, ebeit oni adumun
ekajenan ediopet arai iyarei. Ekot oni acoite aputo naka itunga luiyangar oni
airiamun ka onac. Karaida mamu ekokor lo 16 itacauti aitutor naka
ekajenaka kalu, konye ejaas nuiwadikatai nu epedorete aingarakin oni
kiseuni itunga nuka abeit.
Nasodit, ekajenan lo iyangaun jo ekoto korai eyiunan. Ecai na ejok kotoma
aisisianakin ke ekeyakia Paulo kotoma 1 Ikorinton 6 ne kobu kitoronia
ikurisitayon nuka Korinto kanu ayangaunitunga numam iyiunitos
aitemonokin akiro kidding keyiunaka:
(4) Aso, arai ijaas kaitub akiro nuka aijar kana, idakakinete
kereka lumam eomitai kokanisa araut ikatubokTherefore? (5)
Enera ngun aisurumia yes ileic. Emamei keraka kotomakus
lokacoa ediopet, loepedori aitub akiro nuka iinacanake? (6)
Konye iwosanakinos iinacan bonik bobo dakakonyen nuka
lumam iyiunito! (1 Ikorinton 6:4-6)
Ekoto oni atamakin aitemonokin atiokisio kotoma ainapeta nuka ekanisa.
Epone lo eyayitotor itunga lumam iyuunitos adiakar egitakina kanejai oni.
Mamu kes ingarenikitai keda aisisianakineta kakirot naka Edeke keda
emoyo kekwape kayoon. Ekajenan lo ekot korai loemina Ejakait Yesu, keda
ake kirot, ido kingarenikite emoyo ke.
Naiyareit, ekajenan wok ekot korai nomamu einakinio esiomit. Kiira akiro
nuka Awaragasia 20:19:
Loirimirimi kideideonokin epukori nukaiyeiyea: Aso siri iupas
kangol kaloeoonganari akeituk.
Mamu epedor acaun adepari neni. Ekot oni ainac ngol no nera noi ekori
akiro nuka ronok eyarari nukaiyeiyeawei. Ekajenan wok ekot korai ekiliokit
arai aberu naepedori aidar aiyeiyea kidding oni ka onacewok.
Naiuniet, Ekajenan wok ekot korai ekiliokit arai aberu na eyongakina. Ecai
ekisil ke Musa ebe ekajenan lomamu adolit kebeit atican noi.
(16) Arai kenyoik itunganan kajenan
lomamedolitaitijenunadiakareteke, (17) nges do ibwoiata
itunga ngul iarei luepegas kakonyen nuka Ejakait, kakonyen da
nuka isasedotin ka ekatubok luejaunos kapaarasia kangun.
(18) Engicete ekatubok kojokan, ido koanyu arai erai ekajenan
loengalai kitejenunite da nuka aingal kanejai onaceke, (19)
nges konyet ikwaikiniata kwape eomitor nges aikwaikin
onaceke: ilemari kwangin aronis kamakon. (Ikisila 19:16-19)
Ekajenan lo iyangauni ijo awanyun onacekon, ekot korai loejok ido
komunon, ido ngon lo emuno ekanisa akekiro. Mamu ekajenan lo ebuni
aijulakin akiro, ebuni einer akiro kotoma abeit.
Angetakin, mamu ekajenan etiaki. Itetemit petero Edeke kwape ekatubon lo
mamu etiaki.
Arai inyarito papa ngol loetubokin nginitunganan kwape
ejaatar aswamisioke, komam etiaki itunga, kolosenenete
kakurian kapak nairaatar ikalotok. (1 Peter 1:17)
Itetemunit ekisil ke Musa kojokan ebe mamu ekot itunga luka Edeke
atiakite.
“‘Siritubenenete numam etenito: sirinupak itunganan
yenikican, karaida aiyong itunganan yenikagogongon konye
itubonokini eidunyetakon kotenan. (Ilebin 19:15)
Nuitetemete ikokoron nu erai ebe, ekot ekajenan lokiseuni oni komamei
esiepi. Ebuni nges aingici akiro nuejas kidding kus, koraun ekajenan kus
kere.
Kipuda oni ekajenakakanu aitangaleun ka ainyakun onac. Ejaas kwes ka
aswamisinei luipu.
Nasodit, erai ekajenan ekatubon lomam etiakithe. Apolouke, kengici nges
nuejaas, epedori nges awanyun ibusakit ijo aitoronio kopuai. Epedori nges
aitodikin jo ebe mamu jo ijenunit kojokan nuejaas arai obujo kolosik
onacekon kopone no mam ejok. Ice sawan, epedori eokotube arautu
noerapar. Kiinakin ekajenan wok oni awomisoit naka iyareit. Epedori
itogogongo arai aitepege nuiwomit oni kanu onaceok. Kewanyu onacekon
ebe mamu erai akoniwomisio, konye eraas nuka ekajenan, epedori nges da
aijulakin akeijen kosodi aitoronikin.
Aswam nakiyareit naka ekajenan, arautu esinapikinan noka acowa. Ice
sawan ikot oni agangat kanu aitemonokina awok atiokisio. Ipedori oni
akotokin acowa ke onac arai inac aingarakin oni adumun nuiswama. Ebwoi
ekajenan kokiding jo ka onacekon bala ekadiekan kosodi aingarakin
aitemokin ationis. Cepakit isimikit lemu oni onaceok kadedengu ka
iponesio nuka aronoko. Araibo kejai lemu onceok iswamai iboro ice
kotoma aijara ke nuekotosi aitetenio erok edumun nuitutubo kotoma ationisi
nejaikiding wok. Ekajenan, kwape loka acoa, epedori aitemokin akiro ka
amoun nuiswama nuikingarakinete oni.
Epedori ekajenan araut ekesisianakinan. Ne ejaunor amamutu aijen naka
ebaibuli, epedori ekajenan alimonokin onaceok kotoma kanu iwadikatai
obaibuli. Mamu nu epedorete ajaun kotoma aiboikinete adiopete. Epedor
akotokin ekajenan ayangar apak na esabiti ediope aitutori onac kotoma
akirot naka Edeke, kilip kisisianakinIt nges. Apelekinete ayangun onac lo
ebuca arai adiaka aiboisit naka ajenun ka aitoronikin kotoma aisisianakinata
nuka akirot naka Edeke.
Ejai ibore ice yeni ekoto oni ajenun k’okokoro kalo. Nekibalari oni Yesu
ayangaun ekajenan ediopet arai iyarei awanyun onac wok, mamu nges ebala
ebe ekot ekajenak nu ayangaun nepepe arai ediope sawa. Koyanga ber ijo
kotoma apak naedit, ijo ayangaun ekajenan konger onacekon akiirar.
Nemamu ekajenan nosodit epedoro aitemokin akiro, epedori nges ajautu ka
awomisoit naka ekajenan lo yareit. Epedor nges ajenun ebe ejai ekadakada
noka ebaibuli ne ejai onac. Epedori nges aicorakin komounai ekajenan
lokiyareit loepedori aitutor nges kotoma akirot naka Edeke. Epedori
ekajenan lo aisisianakin onac kainakin nges aica kotoma nuekoto Edeke.
Eyangaret nu apak naiepol, isabitin, ilapio ka aiboinikinoto. Ekoto oni
aitetemonor atitingu ne kimoya oni ainyakun onac.
Karaida emamei apak naetubokinitai kokoro Kano 16, nuecaete nges ebe
ekot oni acamanari ka ekajenak wok nukamunitos onacewok. Ekot akiro
“ajenunio” kotoma ekajenak iyarei arai iuni. Akirot “ajenunio” einakinit
aijen naibore yiniitogogoritai ido komamei abuonokin. Kotoma akiro ace,
etamakitai kere nuipedoro awanyun ebe edolitos ngun kopone kere eroko
eyangar nuitutubitai.
Ecaete nuiwadikatai ebe adiakar konac mamu ekoto kojaun aijen na itunga
kere. Ekoto kosalakinite nejaa oni, onac ka ekajenak nu ejenete akiro nu.
Esalakin ajenanutu ke konac, kasodete oni aisisianakin nges elilinga
aitemokin ationis. Mamu aitisilarete naejaun naarai mamu engarenoko ka
ekanisa ejenete akiro. Eyinakitai arerengu kere nejai onac kanu awanyun
ebe ingarakinitai eroko akiro eyangaar ngaren. “Eineri nejai onac” ekoto
ece sawa amamutu arautu idakikan iyarei kosimu. Atupakinit aisisianakin
ke Yesu Matayo 18:16 epedori akotokin aswamu nuka agogongu kotoma
olapio, aisisianakin ka ailip keda atukoto naka ekajenak. Apelekinete erai
aingarakin onac ajenun akediakar tetere inyakakino nges aijanakin Ejakait
komamu amunaar akejenanut ka ekanisa. Ekajenan lo kiseuni oni ekot
kokapakina aswam ka oni itoni ne kiwanyuna oni abongu onac.
Nu Ibusakinito:
Epone ani ijenuna oni ebe mamu onac iirarit ne kinerakina
oni nges ake adiakar arai aibucarete?
Inyobo ekoto kojaas ka ekajenak ngun nuiyangun oni
awanyun onac? Epone ani ecodunia karai kiyangau oni
ekajenak numamu epote osiepi wok?
Inyobo aswamu ka ekajenan? Epone ani epedor ekajenan
aingarakin oni aitemokin ationisi ka onacewok?
Nunyoika kisisiau oni kosula Kano nuikamanara ka aoko
agogongu naibusakinit alosit kanu ainyakun onacewok?
Ikapakina jo aibwoikin agogongu naekoto awanyun onacekon
arai inacikon ebonguni?
Kanu Ailip:
Imala Ejakait naarai ijaikinit oni arerengu kere aitoronikin
kadiakanareta wok eroko kilecoro oni.
Kitakadikitori ijo onac nokobu kogir aiirar jo? Ingit Ejakait
ainakin jo ekajenan loka abeit loepedor aswam kajo itoni
ainyakun onacekon.
Ingit Edeke ainakin jo atitingikin kayiun kitoni jo adaun nuka
ainyakun onacekon, arai inacikon.
Ingit Edeke aitodikin jo arai idiakarit, ido kipuda aitoronikin
kotoma adiakari kere ngin na esilwania onacekon arai
inacikon kotoma atukonokin ka jo arai ka kuwan naka Kristo.
K
5 - KOLIMOK EKANISA
Karai kengere apupokin kes, kolimok ekanisa. (Matayo 18:17)
otoma osula lo angetakin, kapotu amisikisi ka aisisiaun da aswam
ka apeleikineta nu ikajenak kotoma aipur adiakanareta kinacan
wok.Ikokoron 17 itegearit kede akiro”karai kenger apupokin
kesi.” Kisitikini oni bobo na ebe; kede ejautenen lo etunganan, emamei
ibore esipo.Epedori bobo da ebe karaida ijaikitos ikajenak apak ka amun
kec kanu aipur inacan wok, esalakini onac itogogonit eketau mam
aijulakin.karai erai kwangin, isisiakinit ejakait Yesu oni ebe kayangasi akiro
ngun mama ejai ekanisa.
Inyobo ekanisa? Epataka nu kere,ekanisa nges akwan naka itunga anatar
akwap kere lu acamutu ejakait Yesu kuristo kwape eketajaran.Nu nges
enyaritai ekanisa.kodoco,ekanisa ngesi aibunget na ikeyuunak lu emorete
kagoriek nu egelegela.kipedori da atiar ebe inera Yesu nu ikamunitos
akuwan naka ikeyuunak nu erucokina ka inacan wok.
Kotoma aparasia nuka iyakia ke ka yesu, arai ekanisa ediope bon kangin
atutubet.Lolo kejaa ngun da, ediope eibuga arai eboma ejaasi ka ikanisan
swii.Apolouke ebe epedor onaceok ajaikin apetetait acie.Nu inyo iswamai
ijo karai mam onacekon ilipi ejakait edeke ko kanisa ediope kajo? Ekanisa
bodo ani idolokini ijo kanu adiakanareta ke? Karai epedorosi, adiakanareta
ke onaceok, ekot kitetemoi kokanisa lo ilipi ngesi.kanu angun, ibusakinit ijo
ka ikajenak kon ainerakin ka eingarenone lo ekanisa kalo ilipi onacekon
tetere aikwenyakin kesi ainapeta nu ikamanara aipur adiakanareta kidding
yes.
Ainingosit lolo nesi na ebe eyuunak lu ipu mam ejasi toma okanisa lo
atutubet kec.Nu inyo ipedori aswam arai mam onaceok kilipi nepepe ka oni
apetetait wok? Kija ka abongokineta aarei.
Karai ijanakini onac kapetetait na kore, karaida mam ngesi erai idiopet
kayesi, kodolokis eingarenone lo apetetait na ijanakina ngesi.karaida mam
ngesi ijanakin Kayes nepepei, kipedori adolokin eingarenone kon tetere
icorakinete nutupitono kanu adiakanareta onacekon kosodete aingarakin
nges aiboisit kon.
Aingiset bobo acie epedori alomun kotoma aitetemunet kana ””kolimok
ekanisa””,ebe epone ba ali “”alimokin”” apolouke ebe aiswamaun.Biai
ikotokinos kereka ebe kolimor lo itipipilitai adiope paran adiakanareta ko
naceke koingaren naka aurianet ekanisa?Nu kere mam eraasi nu
ibusakinitos.Mam edolit aitoosia onacekon komam ekanisa ka ajenak
irerooritos arai aingic kede ajenanut ka ikajenak.Nu ibusakinito nesi
alimokin eingarenone lo ekanisa kosodete do kesi aitojokaar
nutupitono.kanu inyo edolitor ayangar akiro ikanacan okanisa?1 ikorinton 6
itetemitos nu irwan ipu korucokina ka aisisia na,kaso apupokisi nu inerit
eyakia Paulo kotoma okokoron kalu;
(2) Arai bo mam ijenete ebe etubokinete ikalaunak akwapin?
Aso arai itubokinete esi akwapin, mam kereka ipedorete aitub
akiro nuedisiak noi? (3) Mam kereka ijenete ebe kitubokini
imalaikan? Kikurokinito biai akiro nu nuka aijar kana! (4) Aso
arai ijaas kaitub akiro nuka aijar kana, idakakinete kereka
lumam eomitai kokanisa araut ikatubok! (1 Ikoriton 6:2-4)
Ijaikinit ejakait edeke ekanisa apedorosio nuka aitub adio angurian na ejai
kidding inacan ka anacan kotoma kuristo.Itetemunitai nu kotupitete
angurian na kobu kolom kanu akepio kokanisa kwape iwadikatere
aswamisio nuka iyakia 15,abu ekanisa loka Antioch kijuka Paulo ka
Banabas Yerusalemu apupokin atubokinio naka engarenok lu ekanisa.
(15:1) konye kijesunos icetunga anyoun ko Yudaya, kisisianakis
iinacan ebe,”arai mam ikepio kwape ajar epone loka Musa,
mam ipedorete aitajario.” Kosodi edaut Paulo ka Barnaba
epeget ka itunga ngul ka aibakibak noi, kicorakis inacan Paulo
ka Barnaba ka icie kakes adokar Yerusalem mama ejaas
ikiyakia ka imakio kanuka akirot kangin. (Aswamisio 15:1-2)
Anyoun 18:13 itetemit mama ijai oni ebe Musa, erai ekabwoikiniton ka
ejakait edeke, kiboikin “”ageun tupuruc aitodol ebong” atubokin itunga
adiakanareta nu ajaas kidding inacan ka anacan kotoma aparan ke.Ijaikinit
ejakait edeke apedorosio mama ejaas ingarenok luka ekanisa ke aitolot
etube aboisit ke.
Yakobo 5:14-15 inera ebe epupokini ejakait edeke ailipasinei nuka
engarenok luka ekanisa kanuka aitangaleunio ka aisionio nukadiakar;
(14) Ejai kereka yen edeka kotoma kus? Konyarau imakio luka
ekanisa, kilipakis nges, kinyonyoikis akinyet kokiror loka
ejakait. (15) Ailip da nakaiyuun kitajaaari ikadekan, itonyouni
da ejakait nges, arai da iswamat nuka diakar, isionio nges.
Kisitikit Yesu ekanisa kotoma Matayo 18:18 ebe, abeit atemari yes atiar
ngin yeneinio kakwap eenio kotoma akuj da.Ngesi atiar itogogongit ejakait
edeke etube lo ekanisa noi.
“Kalimokini yes abeit atiar, yeneinio kakwap eenio kotoma akuj
da, nu elacio kotoma akwap elacio kotoma akuj da (Matayo
18:18)”
Ijaikinit ejakait edeke ekanisa apedorosio nuka aitolot etube ka itogongorit
nu itutubete.Itutubi ekanisa aiboisit ka ejakait edeke ido da ibusakinit oni
ayongakinit nu adautu ingarenok aitutub.
Ne ketaraunere Yosepu engarenon kakwap nako Misiri, abu ekabaka parao
kolema egilut ke kosodi aitanap Yesepu obokorit ke.kiswamai ngun kobala
ebe emunokina Yosepu aitolot eyaitene kaibecokina.Mam parao kabu kojal
ake ngosibib kwape engarenon lokapolon k”misiri konye kabu kijaikinite
Yosepu apedorosio aitolot ainapeta aiboisit ke.karaida ijaanakini Yosepu
parao,nu kitutubi ngesi kere keyongakitai bala kelomunitos kama ejai parao.
Na ngesi aputo apedori na ijakinit ejakait edeke ekanisa. Kwangin irai da
ikeyakia kiswamai kere nu kakwap kanuke. Kwangin kotema Yesu atiar
kere nu kilipi kwape ikeyuunak, kokiror ke, iswamikini oni.
(13) Akirot kere nailipete kokiror ka, eswamai ngin, tetere
itopolorio papa kotoma okoku. (14) Arai kilipa akirot kere
kokiror ka, eswamai ngin. (Yokana 14:13-14)
Nekiyaunia onaciok ka adiakanareta ke toma okanisa, kiyau nges toma
adieket na ikeikina adoketait noi kakwap kere.Ekanisa kwape ijanakina luka
edeke epedori aitolumun etube lo itubusikit ejakait edeke elope.
Loinyo epelu ka ekanisa kacut noinoi ikengarenok kotoma adiakar Kwa
kana? Nasodit, erai epelu lo ijaikinit edeke engarenok Lu ekanisa kwape
apedorosio nuka ejakait edeke anyuun bon ebe itutubio ngun kere kotupitete
nu eijiri kanu itetemitos ikajenak ka lo adiakaran.
Epolok nu oini ajenun bon ebe emame etube lo itolomunitai kotoma apak
kana kotoma apak kana, ijaikinitai onac arereng na aitoronokin kosodi aisac
arokisio ke.Apeleikinet na ayaun onac okanisa mam erai atubokinio konye
ainyakun nges toma osipan luka ejakait edeke. Kwangin, kojenu kereka ijo
ebe karai enger onacekon apupokine ekanisa, ngesi itojokarere aitisilario.
Erai eingarenone lo ekanisa ngesi itolomuni etube lo awasia kotupitete
aswamisinei nu ainyakun onac lo adiakaraan toma osipan ke.
Nu tupitono:
Wori bo kosodi eipone ba ani ikwenyakinia ekanisa nu
adiakar ka onacewok?
Na inyo apedor ejatatar ekanisa kanu etube lokonaceok?
Kanu inyo ibusakinitor ayongakin nu itutubi ekanisa?
Epelu bo ani ejatar ekanisa kanu aingarakin aipur adiakaret
keda onaceok?
Kanu ailip:
Isialamik ejakait edeke narai ejaik oni akwan na etubi
adiakanareta kidding inacan ka anacan.
Kilip ejakait edeke isioni ijo kanu apalunit ka amamut
ayongit nu itutubi eingarenone loka ekanisa.
Kijaik apak naka ailipanakin ingarenok luka ekanisa, kingit
edeke kijaik kesi acoa na aitolot etube jokan.
Kingit edeke kijaik ingarenok lu ekanisa amina ngin na
aipudakin aswam ngun nu eyaunete aipuc toma akwap kere.
K
6 - ERAI KEGIR AKIIRAR
EKANISA
Arai kegir akiirar ekanisa. Matayo 18:17
otoma osula lo angetakin ,apotu annyutu epelu ke ekanisa kotoma
aipur inacan ngun lu atitingoto kotoma adiaakar.Toni lolo
kana,ejaas onaceok ka arerengesio nu aijulakin ka aitoronokin
kotoma adiakar ke.Kenerakinos da ka onaceok kaiyeya esi bon.Arai kegir
onacekon akiirar, koyaunai ikajenak aimor kangesi,isisianikinai ka
aikwenyar nges.Akaulo na aigir apupokin kesi,itutubete do ayaun nges
okanisa.kinerakinos ka ingarenok,irerosi da ejautene onaceok kasodete
aisinyikokin nges aitoronokin ka apuconor kidding ijo ka onacekon.
Kowany kereka ebe araida akaulo na atamanar iwaitin ngun kere,epedori
onaceok aigir apupokin.
Kotoma aijen ka, kotoma apak kana onac arai inac ti kwana kedau aijal
ekanisa cut.Narai ipu nu eyaunete epone akiro kanu aiswamaun, aso katirosi
adis.
Nasodit epedori onac aijal ekanisa kanu aniniku na etau ke. Ngesi atemar
ebe mam nges ekoto aisac adiakanareta ke, ido da mam emisikinit arokisio
ke.Aticepak aniniku naetau ke eraun epoget loka akwan.Epedori aigir
apupokin ekanisa narai ekoto etau ke ainyikokit kotoma adiakar.kojeni da
ebe aswamisio nuka adiakar ke mam ecamunio kokanisa ido da ijaikito
aswam nu eroko.karai itoronokin ngesi, inyakunio toma osipan luka ejakait
edeke, arai inyikoki kotoma adiakar enyouni kokanisa.
Epedori kereka onac arai inac aijal ekanisa kotoma apak kana kanuka
abilakinio ebotet.Arai bonat onac epolounit ka oni kosodi adukun
eipaperone kokaru lu ipu kokanisa.Neitereikinor kadiakar ke, keja ngun da,
epupi ngesi ebe ikepapero ka ekal ebwoete kanges. Nu kere elomunete
kotupitete epone lo itutubitere etube.Aticepakngun lu iswamanara ka
onaceok mam opotu kitodiasi amina.Aticepak kineritos akiro nu kisikadikis
onaceok kiteikinos kesi kwape lu asurup.Nu iswamai ngesi bon aijal
ekanisa.
Akiro acie nu itonyounete inacan kokanisa nges aipup ileic.epedori apupun
bala ebeliar akediakar otunga.Ne elomunia ngesi okanisa, ebala ebe
nukinyo eomitos itunga kanuke kosodi apalun ailip kokanisa.
Eomitos ice itunga ebe aisurumio ileic, erai idiope kaitisilario.Epupete da
ebe aibeliar itunganan otunga erai epone ediope lo inyakunes nges osipan
luka ejakait edeke.Mam da bobo itunga kwalu emisikitos atiaketait kidding
aisurumio ileic kotunga ka anyaraunio na emoyo lokalaunan.Anyaraunio
naka emoyo lokalaunan mam epeleikinit aisurum arai aitisil konye erai
aikwenyar ka ainyakun inacan.
Akiro acie nu ijaikinete onac aijal ekanisa ngesi nu eomit ngesi ebe mam
itemokinos.keja ngun da, mam aticepak ecamunete nu itetemit ekanisa kanu
adiakanareta.Aticepak adiakar erai epeget kotoma ikeyuunak.Epedori bobo
da inacan wok aitegelikin kane ijai oni kotoma aijen naka adiakanerata
kosodi da mam ajaikin inapakina kanu itutubit ekanisa.kwangin eseuni da
ekanisa ngon lo ijaunit nges koupas ka aijen ke.
Kingetakini,epedori bobo onac aijal ekanisa kotoma ngun narai adaun nges
amun kotoma apetetait kangin.Erasi ngun abeit noinoi kane ja
ingarenok.Amamut ka amun kotoma okanisa eposik noi ido da ijaikini nges
atiar mam bobo iswamanaros ka ekanisa cut.Ne enyounio einer ka
aisisianakin,iteete nges itunga kwape ngin yen kobu kodo adiakar karaida
itoronokin ne ejaas inacan ke.Mam cut emunosi ngesi,aciepak mam itunga
imurokinitos nuasonya. Ebuikini do kwana ibore ngin onac lo adumun
ekanisa ecie ne epedoritor ngesi aisianakin eijiri arai ne mam iteere nges
kwape ekadiakaran.
Kojenu kotoma okokoron 17, ebala Yesu atiar “karai kegir akiraar ekanisa
da.” Akirot ekanisa “da” erai ibore epol noi.Erai ibore idiope aigir akiraar
onac arai ikajenak lu eyangauni ngesi bobo da acie kanu aigir akiraar
ekanisa.Ijaikinit ejakait edeke ekanisa apedorosio nu itegelikina aitub akiro
kwa kanu.Isisiakinit oni ebaibuli ayongit ka apupokin eingarenone lo
edaunit ejakait edeke aitodolikin:
Korimarito ikengarenikinitoko kus, kononokinito da; narai ekwenyete ngul
kanuka aijar kus, kwape luinyakunete akirot; tetere iswamaete ngun
kaiyalama kwabo mere keidiny; narai timam ngin kingarak yes. (Iburanian
13:17)
Keja ngun da, ekoto kereka oni amisikin bon ebe ejai nepe ejaunor epeget
kidding onac ka eingarenok lu ekanisa.kabu ekanisa kikwenya Paulo mam
alosit Yerusalem konye aswam naka emoyo kobu kitonyou nges.
(Aswamisio 21:4-6: 10-14). Kobu konger nu inabin ka ingarenok lu ekanisa
kosodi aswam nu aomit nges ebe erai anyarario naka ejakait edeke kaijar
ke.
Engarenok lu ekanisa mam eraas ikadolitok.Icesawan mam itutubete akiro
nu eyauno mama kes kadolitonut.Aticepak kopone lo aingarakin inacan ka
anacan aipur, kesu da edoete toma adiakar kosodete einer arai aswam ngun
nu itipipilete ekadiakaran.Nunyokia iswamai ijo karai ediakasi bobo
lukatubok kotoma apak kangin? Karai erai kwangin, kodolok ekadiakaran
ingarenok kinerata kesi bon kosodete atupakin nu itojokarit Yesu kotoma
aiwadikaet kana igirakinitai oitabo lo.
Nu ibusakinito oni amisikin nges nu ebe karaida emamei adolit kokanisa,
ijaikinitai aitutub ka aipur akiro kidding ikeyuunak. Erasi nu apeleikineta
nuka ejakait edeke nu ijaikinitai ikengarenok lu ijanakinete oni. Ipuda
ejakait oni arimarit kes ka araut lu inyakuni akirot kotoma anapeta nu
epesikinitai.
Karaida eja ngun, engarenok, eraas lu inyakunete akiro mama ejai ejakait
edeke.Ekoto kesi kocoitos da itemonokinete akiro nu isukunyuno mama kec
kominasi da ikedwe.Aticepak emami bobo esula lo epol agogong noi adepar
lo Esekeri 34.
(2) Okoku loka etunganan, kodwarak ikecokok luka Isirael,
kodwarak, kolimok kes ikecokok ebe, inera kwanata ejakait
edeke ebe: itukwi ikecokok luka Isirael luitanyamas bonik!
Mam ti ikecokok itanyamete amerekekin?
(3) Kinyamete lukasiepai, konapete ajul, koarete luetarioko:
kwabo mam itadakete amerekekin. (4) Yeniroga mam iticasete,
kwabo mam itangaleunete yenedek, kwabo ma imoenenete
yeneoliorit; konye iyaitos kes kagogong ka adedeng. (5)
Kisiarakinos kes kanuemameor ekecokon: koraut inyamat luka
itiang luka ais, kisiarakinos (6) kirimoto akamerekekin akwap
kere; kwabo amamei yenabu kingisitoi karaida amoun. (7) aso
yes ikecokok, kiraasi akirot naka ejakait: (8) inera ejakait
edeke ebe kwape ajaria, abeit naarai apotu akamekrekekin
koluoros amejan, koraut da akamerekekin inyamat luka itiang
luka ais, kanuamameor ekecokon; kwabo mam ikecokok apotu
komoata akamerekekin, konye ikitanyamas ikecokok bonik,
komam itadakete akamerekekin; (9) aso yes ikecokok kiraasi
akirot naka ejakait: (10) inera kwanata ejakait edeke
ebe:koany,etusurupi eong ikecokok;eburai da akamerekeikin
kakankec,kesinyeik kesi aitadak amerekekin;kwabo mam bobo
ikecokok itanyamas.Ayuuni akamerekekin kaitukec,kinyesi
araun inyamat kamakec. (Esekiel 34:1-10)
Kotoma aiwadikaet kana, kitoronarit ejakait edeke ikecokok kanu asiarakin
akemerekekin. Kopodokitos nukec bonik, mam da apotu kitodutu amina
mama ejaas idwe luka edeke kitisilasi kes kosodete da aipug kees ka
adedeng.Etubokini ejakait edeke kesi kanu akec amumu.
Apedor na ijaikinit ejakait edeke ingarenok luka ekanisa, eupasi ka
apeleikineta, aso kwangin ibusakinit oni amina akemerekekin.Mam da erai
apeleikinet naka ejakait edeke atwaniar adiope kotoma amerekekin ke narai
ngin ekecokon ebuni aijaikin akirot naka ngin amerekek. Ingarenok luka
ekanisa ibusakinit kesaidar ayuara naka ngin amerekek.Ekoto da
amerekekin kojenete ebe emunokinos ekecokon aidar kes, erai da na epelu
loka engarenok aanyun ebe idarete ka ayuar amerekekin.Ijaikini da na
amerekekin ajaut ka ailajara kosalete da okanisa.
Nutupitono:
Inyo akiro Ijaikinitos itunga enyounete kokanisa? Nunyoika
kipedori aswam kanu ainac nu?
Epedori kereka epeget ajaun kidding inacan kanu adiakar?
Kijaik cani awanyuneta?
Kanu inyo epolor akiraar ekanisa? Inyobo ainingosit?
Nu nyokia ipeleik ikengarenok kotoma okanisa kane ejaasi
ikeyuunak? Biai epedori ekecokon komoyo aingarakin inacan
lu adiakasi aijulakin akiraar ekanisa?
Inyo atiaketait kidding ainyakun onacekon ka amina ka
acamun ike iponesio luka adiakanar?
Kanu ailip:
Ejai kereka onac arai inac nu etereikina ka ainingosia
kokanisa kon? Kilipak kes kitodik edeke ijo eipone lo itodiara
ijo amina ke mama eja kesi.
Kisialamik edeke kanu ingarenok lu esipokinit ngesi ngaren
kon.kilip kijaik kes asianut ka acoa, kamina na aidar
amerekekin.
Kilip edeke kijaik ijo asianut ka ejautene loka aijanakin ejok
eingarenone kotoma okanisa kon.
K
7 - ONYANG NONYANG
NGES KWAPE EMOIT
ARAI ETELEMAN ESOLO
Karai kegir akiraar ekanisa, korau ngesi kamakon bala emoit
ka eteleman esolo. (Matayo 18:17)
wape ijaar angetakin akiro nu, abu Yesu kolimok lu apupete ebe
karai kegiro inacan kec akiraar ekanisa korau nges emoit arai
bonat eketeleman esolo.kwana irerei aisisianakin ka Yesu
amisikisi ebe ingai bo emoit arai eteleman esolo?
Imo ejarete akec aijar bala mam ejakait edeke ejari ido da elemaritos nges
kotoma aijar kec ka aswamisinei da.Mam da epodokito aitaraun edeke
ediope kotoma ainapeta kec.Eteleman esolo mam itoduni angosibib toma
oboro kaluce, etukete isolosinei kotunga ido da ekokoete kes kanuka
aimedauna bonik koiriagon kec.
Onac lo agir akiraar ekanisa kotoma abeit eputos ka emoit arai eteleman
esolo.Etisiloto ainapeta nuka ejakait edeke kwape emoit arai eteleman esolo
lo mam da itoduni angosibib kotoma okanisa ka ikeyuunak da.
Opone bo ani ibusakinitor aijanakin imo arai eketelemak esolo? Kotoma
abeit, ibusakinit oni atupakin aisisianakin naka Yesu kasodete aswam kwa
ayaitor ngesi kesi.kigeari kotoma oitabo ke Matayo 9 ne esekunia yesu
ikeyakia.Nape itorit alaro ke eteleman esolo kotoma Matayo 9:9 kowany
Yesu eteleman esolo anyaritai ekekiror Matayo, aso kopupok nu kopotu
kotupakisi kapak kangin.
(9) Nakitoritor Yesu kanen, koany etunganan iboie kaitelemis
esolo, ekekiror Matayo; kotema nges atiar,”kotupunai””
konyou, kotupa nges. (10) Kosodi kanen, nakiboikinor togo
ainyam, koany, kopotu luketelemak esolo ka ikadiakarak luipu
kiboikinos nepepe ka Yesu ka ikesisiak. (11) Nakeyanyuniata
iparisayon, kotema ikesisiak atiar,”kanukinyo emoriatar
ekusisisianakinan kalu iketelemak esolo ka ikadiakarak da?
(12) Konye nake epupunia Yesu, kotema kes atiar
“”lukangaleok mam ipudasi emurwon, dimarai lukadekak.
(Matayo 9:9-12)
Nu nyokia kabu Yesu kobongok Matayo eketeleman esolo? Kobu kolimok
nges atupakain Yesu kwape idiopet koyakia ke. Koloma togo ke kosodi da
ainyam kanges kabu kiswama ngun teni kanu aitodiar amamut aiswamanara
kidding engarenok luka ekanisa luka apakio kangun lu agiritos eidicane
kede itunga lu epone kangon.
Aso irero awaragat na abu Yesu kitetem koitabo ka Luka esula18
kikamanara ka iparisayon keda eketeleman esolo.
(10) Kodokasi itunga iarei oyekalu ailip, ediopet eparisayot
loce da eketeleman esolo. “(11) Kobwo eparisayot kilip kwana
kotauke ebe,”wu edeke, emalai jo narai mam eong kiputo
kicetunga, ikangatak, ikengalak, idotea, karaida lo eketeleman
esolo. (12) Alungenenei eong irwan aarei nginisabato,
ainanakini da yenikitomonet kotoma kaluadumuni kere.” (13)
“konye kobwo eketeleman esolo kama elwana, kwabo mam
etitingikinit aikeun akekonyen akuj, konye kodipidip aketorob,
kobala ebe,”wu edeke, kitimoi eong ekadiakanaran!” (14)
“Katemari yes atiar, abu ngol kodok alosit oreke imarakinitai
adolit aitelekarit je; naarai nginitunganan yeniturokin itisilio,
konye yenitisilikin, iturio.” (Luka 18:10-14)
Konye mam cut erai akiro nu ajokak narai ejakait Yesu, lokobu kituput
ikengarenok lukaekanisa keda eketeleman esolo kotoma awaragat. Kabu
Yesu koany ibore yen mam icie apedorete anyun.
Aticipak awaragat na eketelman esolo kojenara noi koibaibuli ngesi na
ejakait Zakayo.Ne kepupunio ebe ajai Yesu aiboisit ngin, abu Zakayo
kodoka okitoi kanu anyun nges.Ne kedoluna Yesu aiboisit ngin ne kejai
Zakayo, kobu kobwou kosodi anyarar ngesi,”Zakayo, kodoku kwap
katipet.Lolo abuni aiboi kajo kotogo kon’” (Luka 19:5).Akaulo na Zakayo
adokun kwap na ekitoi, kolot ejakait Yesu togo ke kosodi ainyam kanges.
Kobu Yesu inerata kanges nuka aijar ke kicorak nges aitetenar eswamae
ke.kobongok Zakayo ejakait Yesu ketau kere kosodi aitoronokin.
Dobo imo? Opone bo ani kabu Yesu kobongokina imo? Koanyu jo nu
enerasi itunga kaparasia kangun kanuka Yesu kotoma eitabo Matayo 11:19;
(19) Kobu okoku loka etunganan kobu enyami emasi da,
kobalas ebe, koany, ekarangat lo ekameran da. Epapero loka
iketelemak esolo ka ikadiakanarak! Konye aswamisio ke nges
itojokere acoa.”
Aso kopupok nu ekeyakia Petero mama ejai ekanisa kanu ikamanara kede
imo:
Kojaas iponesio luejok kotoma omo, tetere nekesiomata yes
bala ikeswamak nuerok, kitopoloosi edeke kaparaan naka
aanyaranario kanuka aswamisiokus nuejokuka. (1 Petero 2:12)
Kobu Petero kicorak ikasiomak ke ebe Kojaas iponesio luejok kotoma omo,
tetere nekesiomata yes bala ikeswamak nueroko, kitopoloosi edeke
kaparaan naka aanyaranario kanuka aswamisiokus nuejokuka.Ejaas akiro
aarei nu ikoto aireroor.Nasodit, kajeni Petero ebe imo epote ajaun toma
aibosit naka aitoploor ejakait Edeke.Naiyareikini enyaraunit ikeyuunak
toma aijar naka aingarakin imo ajenun edeke.
Aiwadikaeta mama ejaas Ikoriton, kobu Paulo kitorona aswamisio nuka
ekanisa nu mam atakanete Kama ejaas imo kosiom (1 Ikoriton 5:1). Ejakait
edeke elope itoronit aswamisio nuka itunga ke nukadiakanar adepar imo,
kakwapin nuedunyatar. (2 Ikabakan 21:9 ka 2 Aisitonokin 33:9). Kitacaunit
ejakait Yesu ebe karai kitoronasi onacekus, ekot ber kongicakinos bonik.
(3) “Aso kanukinyio isesenia igugut yenejai akongu naka
onacekon, komamipodo akitoi naejai akongukon kilopet? (4)
Arai kilimokini biai onacekon ebe, kinyek kalem igugut yenejai
akongukon; ido koany, ejai akitoi akongukon kilopet? (5)
Yenikesoswaiijo, kolem ber akitoi naejai akongukon kilopet;
kosodi konyet asesen kotenan alemun igugut kakongu naka
onacekon. (Matayo 7:3-5)
Abeit teni nu eraas abeit kama ejai onac, eraas da abeit kama ejaas
imo.keroko itoronara nges ekot ber angicakin bonik.
Ejaas ngun lu emisikinitos Matayo 18; 17 ebe akepolou aipal onac
lokadiakaran kongerite aitoronokin. Mam arai epone lo akotor Yesu ayaite
imo.
Mam Yesu kobu kitorona imo arai iketelemak esolo kotoma aparasia ke.
Karaida itoronarit oni ekadiakaraka adepar eketelemaka esolo. Karaida
itamit aisipaper imo keda amuno ngin na ainyakun kes toma ojakait, inaac
onac ngon lo mam itoronokin.Ti kipedo ainac eketeleman esolo ngon lo
engalai konye kipupu jo iponesio ngun lu iyaitotor ikeyuunak inacan lu
ikadiakarak. Keja ngun da, itodikit Yesu oni erot lo ajokan.
Kobu Yesu kisipaper eketeleman esolo keda ekadiakaran, konyam ka einer
kakes.Kiswamanaros ka kes kinyaku da aiyuun tomanakec.Ebala Petero
ebe, ekot ajarata aijar kamakec na ingarakini kes da abongun toma
ojakait.kidumakini nu kere koitabo ke Luka 15;
(3) Kolimok kes awaragat na ebe, ingaibo kayes ejaas ka
amerekekin akwatat, keolio adiopet, mam kereka inyeini
akaisakanyangon kanu kanyangon kamoding, kolot amoot ngin
nakeoliorit aitodol needumunia? (5) Kedau adumun,
keriongakini okeperin ke, kolakara. (6) Ne kedolio togoke,
enyarauni ikepapero ka ikeidunyeta, kolimok ebe, kolakaros
nepepe kaeong, naarai adum akamerekek naeoliorit. (7)
Katemari yes atiar, kwape kwangin nges ajaunor alakara toma
akuj kanuka ikadiakanaran idiopet, yenitoronokin itia kanuka
itunga akaisakanyangon ka nukanyaongon lumam ipudasi
aitoronokin. (Luka 15:3-7)
Erai na awaragat najokan noi kolemutete kotoma oibaibuli.koany kereka jo
ebe kotoma amerekekin akwatat, nunyoika kabu ekecokon kiswama kanu
amerekek adiopet naeoliorit nakenyouni kosipan ke?
Ikokoron 3 kilimokinitos oni ebe, kabu konyou ajalakin akaisakanyangon
kanu kanyangon kosodi aimo adiopet kitoni adumun.kitopolo ngesi aimo
amerekek naeoliorit, kiswama kagogongu aanyun ebe inyakuni nges
togoke.Mam kereka ngin erai eipud lo ibusakinit oni ajaut mama ejai
onaceok lokediakarit? Kaboisit na ainacit, arai asacit nges? Ibusakinit kere
keswamata kagogongu aanyun ebe inyakuni nges mama ijai kotoma ojakait.
Ayait onac kwape eketeleman esolo ka emoit ipuda aswam na epol
noi.Karai eolio onac mama ejai ejakait edeke,ibusakinit ainyakun nges
toma osipan luka aima ejakait.Erai da epelu loka ngin diopet kaoni anyuun
ebe ingarakini inacan kwa kangul.Kwape ekecokon koitabo loka Luka 15,
mam ekoto apalun kitoni nekidumunia inacan ka anacan kotoma kuristo.
Ebala akirosit naka ejakait keda aica ebe ejaun ainingisio nuka ainyikokit
kotoma adiakar. Icorakinit kere bobo kerosi itaon wok kanu etupakinete.
Kotoma aitutuket namojong, ecamaikinit ekisil idwe bon luka Isirairi
ainumunum apak naka aleleng, komam idio imoit.
Kotema ejakait Musa Ka Aaron atiar, lo nges ekisil loka
aleleng: mam imoit kere enyamenenei; (Anyoun 12:43)
Kanepekanen, ikwenyarit eyakia Paulo ikeyuunak kere kongicakinos bonik
eroko kenyama komesa lokalaunan naarai ngun lu enyamenenete
komamelauna, etubokinio kes.
Konye kongica itunganan ilopet, kosodi konyam nuka emugati,
komat da nuka akoli. (29) Naarai yenenyami ka aimat komam
emisikini akuan, enyami, emasi da atubokinio. (1ikoriton 11:28-
29)
Erai ibore itacaunitai kane ebe karai keyanga onacekon bala eketeleman
esolo arai emoit, mam kicamaikini nges ainyam emugati ka aimat akoli
kopucit loka aleleng.
Iyareikini, kotoma eitabo lo ikisila 17:14-15 kolimok ejakait iketunga mam
acamaikin imo aipuga kes.
(14) Kidol akwap nakiinakinit Jo Ejakait ekonideke, kirum
kiboikin da toma, kosodi atemar atiar, adakakin ekabaka ayait
eong, kwape katekerin kere nukalukunito. (15) Idakakini ngol
loeseuni ejakait ekonideke araun ekabaka kus; ediopet
koinacanakon nges idakakini araun ekabakakus.sirikidakak
lokacekwap lomam erai onacekon ayait jo. (Ikisila 17:14-15)
Kotoma aitutuket nakitetet ijaikinit Tito ainapeta nuka ingarenok luka
ekanisa, adiopet da kotoma nges ebe ekot komamei aitoronet.
Arai ejai loemamei aitoronet, ekiliokit loka aberu adiopet,
loiyuunito ikedwe, komam iwosatai ebe araas luka iponesio
lutai, ka luetumaaka. (Tito 1:6)
Erai cut ibore yen itacaunit akirot ebe karai kenger onac akiraar ekanisa,
mam idakakinete adio adoketait mamake, kolemasi nges kaingarenikinit.
Nakiuniki, kosiom esula lokwap kotoma Esera 4:1-3;
(4:1) kepuputu da lukasurupo luka Yuda ka Benyamin ebe
adukoto idwe luejoreoritai eyekalu loka ejakait, edeke loka
Isirael; (2) kikunyakis keesi neejai Serubabel, ka ikapolok luka
ikekia luka lukapapakec, kobalas ebe, mere kadukoto nepepe
Kayes; naarai kimoot isio ekusideke, kwape kayesi, kinaakini
isio nges asuban ageun kaparasia nuka Esar-kadon ekabaka
loka Asuria lokitodokuni isio nee. (3) Konye Serubabel, ka
Yesua ka ice kere luka ikapolok luka ikekia lukapapa luka
Isirael, kotemasi kes atiar, mam kipuda yes aimorikikin kasio
kotoma aiduk etogo loka ekosideke, konye sio kiduki bonik
etogo loka ejakait edeke loka Isirael, kwape abu kuro ekabaka
loko Perusia kicorakinia. (Esera 4:1-3)
Serubabel ka Yesua keyuunitos ebe aswam naka aitopol akirosit naka
ejakait edeke karai na itunga luka edeke, imo amamei apak kotoma.
Ngun kere itogogongorit Paulo kaitutuket nakitetet kobala kwanata:
(14) Sirikiyenikinos ajookot adiopet nepepe kalumam
iyuunito.Naarai emorete biai adolit ka amamus adolit? Arai
ejai eidicane enyoin kidding kaica ka amuton? (15) Anyoin da
acamanar kidding Kristo ka Belial? Araibo anyoin akorakinet
naka yeniyuunit ka yenimam iyuunit? (2 Ikoriton 6:14-15)
Nape kiyaitor inacan kwape imo, nukeere etupakinete.Mam onac lo erai
emoit ejaikin toma ainapeta ekanisa, ibusakinit kolemarai nges cut
kainapeta nuka aitopol akirot nakeejakait edeke kitoni ne itoronikinor.
Kilema ngun nu iswamaikino onac, ejaas acie ainingosia nu etupakinete
karai kisal toma adiakar.Atiokusio nu elangir noi adepar amamut ainyam
kotoma omesa lokaejakait edeke, aingarenikin arai aijanakin kokanisa
lokaidunyet kon.Isisianakini eijiri, karaida isalakinit toma adiakar, eidicane
wok keda ejakait itotolikin.
Kinera keda ikiliok luka aparasia ke, abu eyakia Petero kilimok kes ebe
karai mam kesi eminasi akec angor, akec ailipasinei mam kiraaro.
Yes da ikiliok kwape kwangin, kiboienenete kakusingor koomito
nukec, kitopoloorito aberu kwape ibore yenitelekarit
akalanyanut, naarai kes da akerumak nukaupakus nuka asianut
naka aijar, kinyek akusiilip aitikokinio. (1 Petero 3:7)
Erai amamut apodokinit nuka angor ibore yenitikokini ailipasinei wok,
irwan adi epedorio etau lokaninikan lokegiri akiraar ailip nakokanisa?
Epedori ejakait edeke aigir akiraar ka abongokin ailipasinei nuka itunganan
yen mam kiraari ekanisa kosodi aitoronokin.
Naiyareikini, kolimok Yesu luka apupete kotoma Matayo 5:24-25 ebe mam
ejakait edeke ecamuni ailipasinei kainacan arai anacan numam epuconoro.
(23) “aso arai iyauni ainakinetekon otem, kosodi kiitu kanen
ebe ejaas onacekon akiro kajo, (24) kinyek ainakinetekon
kotem, kolot ber, kopuco konacekon, kosodi konyet abongun
ainakin ainakinetekon. (Matayo 5:23-25)
Eidicane wok keda ejakait edeke ebila karai kisalak toma adiakar.
1 Ikoriton 3 kitetemit ebe itubokini kere ejakait kotupitete aswamisio wok.
(12) konye karai eduk itunganan toma apetetait ngin esabu,arai
epuesa ,arai amor nuketiai,arai akito,arai anya,arai ariang da,
(13) etakanuni aswam naka nginitunganan,naarai isideleleuni
apaaran,naarai epukorio kotoma akim,itemi da akim aswam
naka nginitunganan kwape ajar. (14) Arai esalit aswam
naedukit itunganan apetetait, edumuni nges eropit. (1 Ikoriton
3:12-14)
Apolouke ebe ibusakinit oni abongonokin ejakait edeke kanuka aswamisio
wok, mam nukere eraas nu ipalunioni.Ne itobwoere kakonyen nuka ejakait
kapak na etube, kiwanyuni epone lokicanicanunor aijar kotoma
adiakar.karaida ijeni ebe ejai alakunio, ipedori atwaniar ainakinet ka
amamut adumun acamaikinio ke.
Onac ngon lo agir aitoronikin kiyatakinite kotoma adiakar, kolemarai
kotoma aijanakin nakokanisa konye bobo da epedori ejakait edeke aigir
apupokin ailipasinei ke, ka kosodi atubokin nges kanuka aswamisio ke.
Eraas akiro nu eposik kakonyen nuka ejakait edeke,ido da kitereikinos ka
atiokusio nuko kuju.
Nutupitono:
Kopone bo ani kipedoro aituput onac aarai inac keda
eketeleman esolo arai emoit?
Kopone bo ani kobu yesu kiswamanaror ka eketeleman esolo
keda emoit? Kopone bo ani abeitor oni ayait onac lokadiaran?
Iponesio bo anu eyaitotor ikanisan inacan arai anacan
lukadiakarak?
Nukinyio etupakinete kanu inacan lu agiroto aitoronokin?
Kanu ailip:
Kilip ejakait edeke kisioni jo kanu ayait onacekon erono
adepar eketeleman esolo arai emoit.Kijaik ijo asianut amina
onacekon kwape ebeitor.
Kisialamik ejakait edeke kanu aanyunet ke naka amin mama
ejaas ngun ikadiakarak.
Kilip edeke kingarak ekanisa kus ajaun keda etau lokaejok
mama ejaas luadiakasi.
Kijaik apak, kilip ejakait edeke ainyakun inacan ka anacan
ngun nu adiakasi.
K
8 - NE EMAMUNOR
ACAMANAR
wani ingetakini aisisia na, kereikisi kasodete aitirian nu idau
aisias. Amuno da ebe, adau aitodolikin akirot naejok kanu
aingarakin ainyakun onac lo ejari kotoma adiakar. Ibusakinit teni
kere ecasitos kanu aipuc kanu ainyakun eidicane, apeleikinet na inerit
ejakait Yesu koitabo Matayo 18:15-17 nges ainyakun onac.
Akaulo naka aiteten ajokis na aicasit kanu apuconor ka inacan wok,
ibusakinit amisikisi bobo ebe acie kotoma akiro mam itemokinos. Icie
sawan karaida iswama iboro kee jokan, esalakinete akiro eroko. Kabu Paulo
komisiik ngun koitabo Iromayon 12:18.
Arai kepedoros kowaikus, kinapakina kitunga kere.
Aso komisik ber nu inerit Paulo, neketemara atiar,”arai kepedoros” itetemit
Paulo ebe mam duc epatana ainapakina keda itunga kere. Ejaunos itunga lu
egirete aomisio wok. Ejakait Yesu da ajaas ka luasurup. Itunga ngun kes
apotu ongarutu nges ka aibubukin omusalaba. Mam akec akiro ka Ejakait
Yesu opotu kitemokinos toni awasia.
Ngun lu angaras kristo etiakaro kes kama ke itoni awasia komame amun
naka ainyakun kanu apuconor.Mam da nu kitukurianete oni, naarai oni da
kijaas ka itunga lumam aticepak ipedoror apuconoror.
Iponesio luka ekanisa mam itemokinete atiokisio kere. Epedori onac arai
inac ainyikokit kotoma adiakar karai da akaulo na aitisilario kokanisa.
Nuinyoika ibusakinit aswam karai mam ipedori aisinapikin atiokisio
kidding wok keda inacan arai anacan?
Love
Kotoma Esekeri 35 konyunyura Ejakait Edeke keda itunga luka Seir
(ikerumunak ke Esau) naarai kejaas ka amumu nakelakunatar Isirael
komacarin.
(3) kolimok ebe, inera kwanata ejakait edeke ebe; koany,arai
lokasurupi kon, wu emoru Seir arior akakan asurokin
jo,ketuluori asilio ka aumokinet.(4) Etiswapi ireriakon, irauni
ijo asilio ijenuni ebe arai eong Ejakait.(5)“Naarai iraenena
lokasurupikorak idwe luka Isirael mama ejai apedor naka
akileng kapak naka epolakec. Kapak naka aiticaniokec naka
awasia. (6) Aso ebala Ejakait edeke ebe, kwape ajaria, nges
ketemokinai aokot, ido kitupete aokot, naarai mam ibu kolaite
aokot, and nges do kitupiata aokot (Esekeri35:3-6)
Aitelioret “amumu nasek” elibunit kama ajaas nuapapakec luka akwapin
aaraei, Yakobo ka Esau.Yakobo kabu kokwa airumunet naka Esau kwape
onac lokiai kosodi Esau ailair aiyar onaceke Yakobo, kosodi airumun
arerengesio ke
(Ageun 47:21). Anyunyura na kabu kikopun kane jai papa toni ne ejai
idwe tetere odwe luka Esau engarasi itunga luka Isirael kalakun kes kam
ejaas lukasurupi. Konyunyurikin Ejakait Edeke ka kes narai apotu
kiswamata kanyunyura mama ejaas iketunga.
Erai ibore idiope ajaut ka akiro numam epucio ido da acie anyunyura ka
onacekon. Keja ngun da isisianakit Ejakait Yesu amina lukasurupikon
kiswamainikini kes nukajokak.
(44) Konye eong atemari atiar, kominasi lukasurupo kus,
kilipanakinete da lukimanito. (45) Tetere iraunete idwe luka
papakus loejai toma akuj naarai itacaikini nges akekolong
lukaronok ka lukajokak da, isitepikini akiru luedolito kalumam
edolito da. (Matayo 5:44-45)
Karaida mam ipedori aipuc kaonacekon kotoma ationis naejai, komina nges
kiswamanakini nges kere nu ipuda ijo kotaukon. Amina nges, aimor karaida
eipaperone kanges mam erai aigangit nuaronok nuiswamai ngesi. Kipedori
amamut acamanar kanges konye kaminas nges.
Kopal Akiro
Kaciepakio, ekot kesisiautu aipal akiro kwape iwadikatere koitabo lo
awaragasia;
Ageunet na ecelet esubit bala etunganan loepeduni akipi; aso
do kinyek epeget, eringa ejauna angolopa. (Awaragasia 17:14)
Karai kimamun keda acoa naejaikini amisikin epone lopalunes akiro,
igwauni angolopa, ijaikini ationis ka inacan wok apollor noi.
Awaragasia 17:14, ikwenyarit oni bon ebe kenyeikis epeget eroko angolopa
kelomuna. Arai na ationis kama ejaas itunga luka omoru lo Seir kwape
iwadikator Esekiel 35. Mam kopotu kojalata epeget, ngun nges kieinakinete
akwapin engolopas ka Israel.
Eyakia Paulo, iwadikat mama ejaas ikapolok kobala ebe;
Yes da lukapapa, sirikitunyunyuranakis ikusidwe, konye
kosaenenete kes kariemriem ka aitutoor naka ejakait. (Ipeson
6:4)
Kiyasi da anyunyura mama ejai itunganan arai kipeg arai kiner akiro
koponesio da lumam isialamikinitos.Kinerit Paulo ejautene loejaun kidding
papa ka ikoku. Kosalak papa toma anyunyura mama ejaai okoku ke kitoni
angolopikin. Biai kipatanikitor oni aswam nu kotoma oidicane wok kidding
onac arai inac kotoma kuristo? Kiyatakini ainer ka kes nginpak na
kiriamunor, kasodete aisitikin kes aswamisio kec. Koipone kangol, isidiki
anyunyura.kicorakinitai oni mam aswam ngun, ekiwadikan
Ekalimonokinan, ijaikinit aicoreta nu ajokak kobala ebe,” Ejai apak naka
aililing ka einer da” (Ekalimonokinan 3:7). Karai nuitamit aiswamaikin
onacekon ijaikinitos nges adiakanar, mam do edolit aililing?
Ejaas ikokoron luicorete nuka acobeu na aililing kotoma apak na aronis;
(12) Naarai ajeni kwape ipuatar aibucanaretakus, kwape da
eliiliotor aronisiokus; yes luroikinete ikadolitok,
luitelemenenete ainakineta, luiremosi, luilwaritos awai korute.
(13) Kanuka ngun, ililingi locobe kapak kangin; naarai erai
apak naerono. (Amos 5:12-13).
Kojenu kereka ebe kwape itetemitor Amos nuikamanara keda loecobe
aililing kotoma apak na aronis.Inerit enabi nuikamanara keda engarenok nu
itubuleseninitos ikadolitok karidakit kes kokisila.kotoma apakio nuka
aronis, karai ikadolitok kineras, mam kipup nukec.kotoma abeit kitoroni
kanukec. Kanu ainac aronis, icorakinitai loecobe aililing,kojalak ngun
akanin nuka ejakait Edeke. Ejai apak na aimo aipuc ka adolit kosodi da ejai
apak na aijal akiro kasodete aikopar akanin nuka ejakait Edeke, karai mam
igwauni angolopa na icakakini toma aronis.
OMUNOKIN EDEKE
Edwarit enabi Isaia ebe, ebunio angarun eketajaran konye mam da epukori
akeituk mama ejaas luasurup ke. Bon ebe kobu omunokin ka ainyang kere
mama ejai Edeke papa.
Kaponi kimanai, kwabo kitasono komam eongit akeituk. Kwape
imerekek yeneyangaario aario, ido kwape ililingia amerekek
kakonyen nuka ikekatubok ajul; Eebo, mam koong akeituk.
(Isaia 53:7)
Mam ejakait Yesu kabu koyua akeijar kame ejaasi lukasurup ke, lukopotu
kibungata ka aibubukin nges omusalaba. Kwabo abu komunokin papake
aitwasam ngun kere kanuka ajokis. Kaponi kibubukinoi Yesu kanu
amengeranut na ekisil konye ake atwanare kobu koyau alakunio.
Kogwelarai Yosepu akwap naka misiri kwape ebulesit. Kanu etau loimiela,
kogwelasi nges inacan ke mama ejaas isubusin. Kodiakasi inacan ke
kakonyen ke Yosepu, konye abu ejakait Edeke itwasam ngun kanuka ajokis.
Koraun Yosepu eingarenon loapol angosibib kotma akwap nebulesene.
Kitwaswam ejakait Edeke nges alukana iketunga kotoma apak na ebeli.
Mam kitelekari ngin ejie. Kecorak eong onac adiope paran namam
imurokini eong. Kinera nu kapotu kotereikinos kanges kokal ke: ebala
Wayne ebe, ‘’kabu kajii ejie kitoni Aipikor, kwangin araun loajokan kotoma
ke.”Ajok aicoretait ke noi. Kwape ikeyuunak, ipedori araun atwakiariak lu
arokok. Ekot kacamutu atwanianiar wok kamun.karaida kiswama keda
agogong apuconor ka onac aarai inac, komam nu epedoros, kenyikokis
amina, kajalakis akiro keda ejakait edeke aingarakin kotoma ngun kanuka
ajokis.
Kopalu Nuasonya, KOLOT Ingaren
Kingetakini keda ainingosit na koitabo Isaia:
(18) “Sirikitup akiro nusodit, araida aomoom akiro nuka
asonya.
(19) Koany, eswamai eong akirot nakitetet; elibuni kwape
kwana; mam yes ijenunete? Asubi eong erot toma ais, icorin da
toma?
” (Isaia 43:18-19)
Kiriamuriamuna aciepakio oni kere keda itunga ngun lu mam epedorete
aimurokin nukasonya. Itipipilitai kes koponesio icie luipu karaida etubitos
ikaru kau, mam cut imurokitos. Itunga epone Kwa kalo, ejaas ka eipud lo
aitac aitipipilio ngin kane ejai inacan arai anacan. Epatana da bobo
asalakinit toma akiro nukasonya. Kinyararit oni ejakait edeke kaicoretait na
ebala ebe, sirikiitutu nukasonya, konye kasalakisi itei ngaren kiboro
luitetiak. Kipedori da bobo aituunun akiro nukasonya, kitwakiarete adumun
arerengesio nukalolo. Irwan adi kitotolikinia apak nakalolo keda akiro
nukasonya? Kabois namunokin ejakait Edeke, ido aicanincan apak
kangolopa.
Mam ijo ipedori aijulakin nueswamaikinos ijo, konye ipedori aijulakin
ejautene lokaijaar kon. Enyarit ejakait edeke oni kere aisac nukasonya
kapipilu, kesisiautu kasodete da amunokin nges kanukaoingaren.kijaik
ejakait edeke akesianut naekipedorio aswam kere,adepdar aisac arai aijal
akiro kamunokin nges toma apak namameunor acamanar.
Nu tupitono:
Kipedori kereka oni adumun aipuc keda lucietunga? Ejaasi
itunga toma aijar kon luidau jo apuconor kede kotoma
ationis?
Nunyoika iswama ijo kanu aitemokin aronis kidding ijo
inacan arai ainacan kon? Anyoin ajokis idumuni ijo kojenida
ebe arai Yesu kajaas kaitunga lu mam aminasi nges?
Koipone bani lem iyaitor ijo ngun lumam itemonokitor
atiokisio? Ijo itodiarit amina, aitim kamina naedeke mama
ejaas kesi?
Biai kereka epedoror akiro nu amunaar koipone lo ataminit
apuconor?
Biai epedorio ejakait Edeke aitwaswam ngun numam
itemokina? Koipone bo ani etetenia akon ijaar kakiro kangun
numam itemokina?
Ipedori ijo aimurokin nukasonya kosodi alosit ngaren koboro
luitetiak luiswamai Edeke
? Nuinyokia cut itikikitos ijo aimurokin?
Kanu ailip:
Kilip Edeke kingarak ijo amina ngun da lumam ipuconoro ka
ijo.
Kilip Edeke kitodik eipone loipuconorotor kainacan arai
ainacan.kingarak ijo apalun akiro kosodi amunokin nges.
Kisialamik ejakait Edeke kanu apedor ke aitwaswam ngun
kere kanu ajokis ke.
Kilip edeke kijaik ijo agogongu na apedor aimurokin arai
aipal nukasonya kosodi aiteikin keda iboro luitetiak
luitemonokit nges elope.
ABOUT THE AUTHOR
F. Wayne Mac Leod
AICA NAKA EROT KA (Light To My Path
Book Distribution), (LTMP) erai aibunget na
iwadikaata ka akoranario itabon luka eijiri loka
ejakait Edeke kojaas keda eipud adolokin
ikeyuunak luka kristo ka ikeswamak luka kwapin
nu Asia, Latin America,ka Africa.Ikeyuunak lu
ipu kotoma akwapin nu eroko epoloete,
komamete ka agangat na epedoriata adumun
aitutorio arai agwelet aiwadikaata acie nu
ingarakinete kanu adumun aitutorio.
Ejakait F. Wayne Mac Leod erai ediopet kangun kotoma orionget loka
Action International Ministries kido da iwadikai itabon keda apeleikinet na
akorar titai mama ejaas ingarenok ka eswamak luka ekanisa lu etiono
ejautene kakwap kere. Ilolo ilukumin luka itabon lu itosomao kanu
aisisianakin eijiri mama ejaas ikeyuunak kotoma akwapin nu edeparete
akaisakanyape nges adautu kesi aiwadik ka akorar.
Itabon luka epone kalo ijulio kwana ka angajepisinei nu ipu keda
apeleikinet naka aitodolikin agoriek kere kakwap. Erai erionget lo “AICA
NAKA EROT KA”” (LTMP) loka ikeyuunak, ido imuno ejakait Edeke
kingarak keda agangat naediopone kanu akorar itabon lu kanu aisinyikokin
ka aitogogong ikeyuunak akwap kere.
Kilipi kopuko ejakait iwaitin lu ingarakinete aijul itabon lu kotoma
angajepisinei nu ipu keda akorario.